Benedikt XVI. – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Caritas in veritate – Ljubav u istini (D-158)

admin — Fri, 23 Jan 2026 16:51:42 +0000

Papa Benedikt XVI. u ovoj enciklici nastavlja i produbljuje analizu i razmišljanje Crkve o socijalnoj tematici koja je već bila predmetom enciklike pape Pavla VI. Populorum progressio, objavljene prije 40 godina. U njoj je papa Pavao VI. zacrtao neke magistralne crte još uvijek aktualne za integralni razvoj čovjeka i suvremenog svijeta. Ljubav je načelo na kojemu počiva socijalni nauk Crkve. Ciljeve humanog razvitka na svim područjima ljudskog života moguće je postići samo ljubavlju, rasvijetljenom razumom i vjerom. Sadašnja financijska i gospodarska kriza u svijetu pogađa svo čovječanstvo. To je globalna kriza. Papa u enciklici Caritas in veritate – Ljubav u istini poziva sve odgovorne ljude u politici, gospodarstvu i financijskom sustavu da poduzmu sve kako bi ljude zaštitili od dalekosežnih gospodarskih kataklizmi.

Bolja je budućnost moguća samo ako svi odgovorni ponovno otkriju temeljne etičke vrijednosti na kojima je moguće graditi bolji svijet. U gospodarstvu profit ne smije biti jedini kriterij i cilj. Papa podsjeća suvremeno društvo na temeljna načela koja su nezaobilazna za izgradnju humanijeg svijeta u bliskoj budućnosti. Evanđelje nas podsjeća da čovjek ne živi samo o kruhu. Golema žeđ ljudi danas se ne može utažiti samo materijalnim dobrima. Čovjekov je obzor mnogo viši i prostraniji. Svaki program razvoja danas mora voditi računa i o duhovnom rastu ljudske osobe koja je obdarena tijelom i dušom. A ovaj integralni razvoj na koji socijalni nauk Crkve stalno ukazuje ima svoj orijentacijski kriterij – ljubav u istini.

Summorum pontificum i pismo pape Benedikta XVI. prigodom njegova objavljivanja (D-152)

admin — Sun, 18 Jan 2026 07:08:36 +0000

Dokumentom Summorum pontificum potvrđuje se da je Rimski misal, koji je za uporabu odobrio papa Pavao VI., redoviti izričaj pravila molitve, dok se Rimski misal koji je odobrio papa Pio V., a ponovno bio izdao blaženi Ivan XXIII. treba smatrati izvanrednim izričajem toga istog pravila molitve pa se svećenici njime ravnopravno mogu služiti svih dana, osim u vazmenome trodnevlju. U popratnome pismu Papa nastoji protumačiti razloge zbog kojih je došlo do ponovnog uvođenja Rimskoga misala Pia V. uvjeravajući da se ne radi o dva nego o jednom te istom Rimskom obredu.

Intima Ecclesiae natura – Duboka narav Crkve (D-165)

admin — Fri, 02 Jan 2026 06:33:04 +0000

Svojim Apostolskim pismom, sada već umirovljeni, papa Benedikt XVI. želio je pružiti cjeloviti i sveobuhvatni pravni okvir koji će poslužiti tomu da se urede različiti organizirani oblici službe djelatne ljubavi u Crkvi, koja je usko povezana s dijakonalnom biti Crkve i biskupske službe. A sve to jer organizirane inicijative na karitativnome području, koje vjernici pokreću u različitim sredinama, i koje su vrlo različite, trebaju i odgovarajuće vodstvo, posebice organizacijom Caritasa na župnoj, biskupijskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Dokument je iz tiska izišao 2012. godine, a u njemu se nalaze i dva dodatka o socijalnome nauku ili teologiji Caritasa kao djelatne ljubavi, prvi kao uvodna teološka napomena, a drugi kao pokušaj sinteze.

Škola molitve

admin — Tue, 30 Dec 2025 16:47:22 +0000

Papa Benedikt XVI. tijekom svojega pontifikata nebrojeno je puta podsjećao na važnost molitve u kršćanskom životu, a da mu je molitva na osobit način bila pri srcu, potvrđuje i njegova odluka da svoj posljednji ciklus kateheza posveti upravo toj temi, znajući da molitva ne dolazi sama od sebe, već da je umijeće molitve potrebno uvijek iznova stjecati te da svi vjernici trebaju pohađati Isusovu školu kako bi naučili istinski moliti. Upravo zato i naslov ove knjige glasi Škola molitve.

U Školi molitve papa Benedikt XVI., poput istinskoga učitelja i pastira, na izvanredan i jezgrovit način izlaže temeljna načela molitvenoga života imajući pred očima Sveto pismo, veliku tradiciju crkvenih otaca, učitelja duhovnosti i liturgije, ali i baštinu velikih pretkršćanskih kultura. Promišljajući o molitvi, Papa otkriva njezinu neizmjernu snagu i važnost za kršćanski život te poziva vjernike da nauče još intenzivnije živjeti svoj odnos s Gospodinom te da se zajedno s prvim učenicima s poniznim pouzdanjem obrate Učitelju i zamole ga: ,,Gospodine, nauči nas moliti” (Lk 11,1).

Kateheze pape Benedikta XVI. sabrane u knjizi Škola molitve, kao i njegove osobne molitve, bit će na korist svakom vjerniku koji želi produbiti svoj molitveni život i ostvariti susret s Ocem Isusa Krista kako bi on, utjehom svojega Duha, bio prisutan u njemu i u njegovim djelima.

Misli o svećeništvu

admin — Sun, 21 Dec 2025 09:16:28 +0000

U ovoj knjizi sakupljena su razmišljanja pape Benedikta XVI. o svećeništvu, a objavljujemo ih prigodom Svećeničke godine, proglašene u čast sv. Ivana Marie Vianneya u povodu 150. obljetnice smrti toga arškog župnika (19. lipnja 2009. – 19. lipnja 2010.). Riječ je o kraćim mislima koje je Sveti Otac izgovorio ili napisao u raznim prigodama bilo da se izravno obraćao svećenicima bilo pak da ih je imao na pameti dok je pisao. Prikladne su za razmatranja kako samih svećenika tako i vjernika koji žele bolje upoznati narav i bit svećeničke službe.

Sacramentum caritatis – Sakrament ljubavi (D-146)

admin — Mon, 01 Dec 2025 07:27:58 +0000

Papa Benedikt XVI. u svojoj apostolskoj pobudnici sabire zaključke sinodalnih otaca koji su tijekom listopada 2005. godine razmatrali i raspravljali upravo o temi Eurahistije. Pobudnica je podijeljena na tri velika dijela. Prvi dio govori o Euharistiji kao otajstvu koje valja vjerovati, drugi o Euharistiji koju valja slaviti, a treći o Euharistiji koju valja živjeti. Papa ju je povezao sa svojom prvom encilikom Bog je ljubav.

Verbum Domini – Riječ Božja (D-159)

admin — Wed, 19 Nov 2025 23:46:10 +0000

U ovoj apostolskoj pobudnici prevladava pozitivna intonacija i upotrijebljen je poticajni govor. Uvažen je ostvareni napredak i postignuti rezultati na području dubljeg poznavanja i plodnijeg naviještanja Riječi Božje, i izrečena je zahvalnost onima koji su tomu doprinijeli (br. 31). Dokument donosi svojevrsno proširenje teološke perspektive u razmišljanju o Riječi Božjoj; zagovara integralnu primjenu hermeneutičkih načela Drugoga vatikanskog koncila (br. 34); naglašava središnju važnost liturgije za Riječ Božju (br. 52-71) zato što je u liturgiji Riječ Božja neprestano naviještana i djelotvorna snagom Duha Svetoga; pozitivno obrazlaže potrebu naviještanja i svjedočenja Riječi Božje u svijetu (br. 90-116), a kada govori o Riječi Božjoj i međureligijskom dijalogu (br. 117-120) u kontekstu suvremene globalizacije i zbližavanja naroda, kultura i religija, dokument stavlja u prvi plan etičke vrjednote koje su zajedničke velikim religioznim tradicijama (npr. poštivanje života, braka i obitelji, osjećaj za transcendenciju Boga), poziva na zajedničko promicanje mira i razumijevanja među narodima, na izgradnju civiliziranog suživota, na stvarno zalaganje za poštivanje temeljnih prava i sloboda svake osobe, uključujući i pravo na slobodu javnog i privatnog ispovijedanja vlastite religije. Ukratko, po teološkoj perspektivi, po hermeneutičkim smjernicama, po liturgijskim uputama i po otvorenosti za nove informacijske i globalizacijske izazove i mogućnosti evangelizacije, postsinodalna pobudnica Verbum Domini zacijelo je snažan poticaj i trajni putokaz Božjemu narodu za obnovljeno slušanje i življenje, slavljenje i proučavanje, naviještanje i svjedočenje Riječi Božje na početku novog desetljeća u trećem tisućljeću poslije Krista.

Usp. i vidi članak: Ante Popović, “Verbum Domini – Riječ Gospodnja. Prikaz postsinodalne pobudnice pape Benedikta XVI.”, u: Bogoslovska smotra, 81 (2011.) 2, 397-422

Spe salvi – U nadi spašeni (D-149)

admin — Thu, 13 Nov 2025 12:04:14 +0000

“Spe salvi facti sumus – U nadi smo spašeni” (Rim 8, 24), kaže sveti Pavao Rimljanima, a i nama. Prema kršćanskoj vjeri, otkupljenje, dakle spasenje, nije jednostavna, ni uz što vezana datost. Otkupljenje nam je, naime, dano u smislu da nam je dana nada, pouzdana nada, zahvaljujući kojoj se možemo lakše nositi sa sadašnjošću: sadašnji trenutak, ma koliko težak bio, može se živjeti i prihvatiti ako vodi ka nekom cilju, ako u taj cilj možemo biti sigurni i ako je taj cilj tako velik da opravdava trud koji je uložen u prijeđeni put.

Sam naslov enciklike govori o njezinom sadržaju. Pojmovi nada i spasenje, koji se nalaze u naslovu i koji su tako česti u tekstu, izražavaju u biti i njezin sadržaj, jer enciklika govori o nadi u spasenje. U uvodu utvrđuje Papa da nam je nada darovana, i s obzirom na kršćansku nadu postavlja on već u br. 1 jedno od najvažnijih pitanja o kršćanskoj nadi: kakva je ta nada i koju sigurnost u spasenje nam ona nudi? Odgovarajući na to pitanje, čitavu encikliku tematski dijeli na dva dijela. U prvom dijelu (br. 2-31), donosi biblijski pogled na nadu i sustavno predstavlja kršćansku nadu, spominjući i neke povijesne primjere prave nade, ali i primjere iskrivljene nade. U drugom dijelu (br. 32-50) pokazuje snagu nade tamo gdje bi ona trebala biti konkretizirana u ljudskom životu. Po njemu, ljudi bi nadu trebali tražiti i gajiti u prvom redu u molitvi (br. 32-34), zatim u radu i patnji (br. 35-40), kao i u očekivanju posljednjeg suda (br. 41-48).

Deus caritas est – Bog je ljubav (D-143)

admin — Tue, 04 Nov 2025 17:58:42 +0000

Deus caritas est – Bog je ljubav, nastupna je enciklika pape Benedikta XVI. Joseph Ratzinger je već otprije svrstan među najveće suvremene teologe, a to dolazi do izražaja i u ovoj enciklici. Papa preuzima temu iz Prve Ivanove poslanice (14, 6): Bog je ljubav, i tko u ljubavi ostaje, u Bogu ostaje, i Bog u njemu, i obrađuje ju u dva dijela. U prvom dijelu enciklike Deus caritas est – Bog je ljubav papa filozofski, filološki i teološki obrađuje pojam ljubav te polazeći od starogrčkog pojma “eros”, koji označava poglavito tjelesnu ljubav, analizira različite oblike ljudske ljubavi. Svoje razmatranje uzdiže na koncu do nadnaravne ljubavi između Boga i čovjeka. U drugom dijelu enciklike Deus caritas est – Bog je ljubav papa naglašava da Crkva treba izvršavati zapovijed ljubavi koju je dobila od svog Učitelja, Isusa Krista. Ona to čini preko karitativne djelatnosti, započete još u prvim stoljećima svog postojanja u obliku službe pomaganja potrebitima koja se zvala “diakonia”. Nakon ukazivanja na neka pogrešna shvaćanja karitativnog rada Crkve tijekom povijesti, u okviru čega podsjeća na dugu i plodnu tradiciju socijalnog nauka Crkve, papa pojašnjava što bi on uistinu trebao biti te encikliku završava poticajem na molitvu kojom karitativni rad treba biti nadahnut i hranjen.