Posebna je vrijednost knjige Ukinuće čovjeka u tome što je Lewis kao profesor književnosti uspio sabrati i izložiti ključne filozofske ideje i argumente na koherentan i vrlo uvjerljiv način, sjajno ukazujući na objektivnost vrijednosti i morala koju su sve velike filozofske i religijske tradicije priznale kao samorazumljivu. Ako pak pokušamo zanijekati ili potkopati ovu etičku baštinu čovječanstva, ističe Lewis, činimo sebe (i one koje odgajamo ili na njih utječemo) bitno manje ljudskima, brišemo naš vlastiti istinski identitet, dovodimo do ukinuća čovjeka.

Premda nas od nastanka knjige Ukinuće čovjeka dijele mnoga desetljeća, ona je i danas iznimno aktualna i svježa jer u njoj Lewis nije samo proročanski nagovijestio do kakvih bi posljedica mogao dovesti moralni relativizam – čemu danas svjedočimo, nego je pružio i snažnu argumentaciju za istinski ljudski razvoj i izgradnju društva utemeljena na objektivnim, općeljudskim vrijednostima.

Puno prije izbijanja terorizma i pošasti droge engleski autor i filozof C. S. Lewis skrenuo je pozornost na tešku opasnost od ukinuća čovjeka koja leži u urušavanju temelja moralnosti.
BENEDIKT XVI.

Za središnju figuru ovog prvog sveska trilogije Izvan tihoga planeta, C. S. Lewis stvorio je možda najupečatljiviji lik svoje karijere, briljantnog i hrabrog filologa dr. Elwina Ransoma.

Dok je Ransom jedne ljetne večeri pješačio pustim područjem i tražio gdje će prenoćiti, otela su ga dvojica znanstvenika i odvela na crveni planet Malacandru (Mars) kao ljudsku žrtvu za izvanzemaljska bića koja tamo žive. Međutim, jednom kada se našao na Malacandri, Ransom je umaknuo svojim otmičarima i otisnuo se u pustolovinu od kozmičke važnosti, postavši stranac u zemlji koja je očaravajuća u svojoj različitosti od Zemlje i ujedno poučna u svojoj sličnosti s onim najboljim na Zemlji.

Ovu veličanstvenu i napetu trilogiju Izvan tihoga planeta, koja uključuje i nastavke Perelandra i Ta strašna snaga, mnogi uspoređuju s Tolkienovim remek-djelom Gospodar prstenova. Uspješno spajajući najbolje značajke fantasy i SF literature, Lewis je stvorio bezvremenu priču koja nas vodi u središte epske bitke između sila svjetlosti i sila tame.

„Uzbudljivo i vrlo privlačno (…) Čitao sam ovu priču u originalnom rukopisu i toliko me zaokupila da nisam mogao činiti ništa drugo dok je nisam završio.“ – J.R.R. Tolkien

Radnja ovoga najzrelijeg i najdubljeg Lewisova djela Dok imamo lica smještena je u pretkršćansko vrijeme, u barbarsku zemlju Glome u kojoj žive ružna i neugledna kraljevna Orual i njezina voljena mlađa sestra Psiha koju je sebi prisvojio bog Amor, u Glomeu poznat kao bog Sive planine, tajanstvena Crna zvijer koja proždire žrtve. Očajna Orual htjela je spasiti zaljubljenu Psihu pa ju je natjerala da izda Amora. Tako je razorila sestrinu sreću i osudila je na progonstvo. Zbog toga čina Orual je cijeli život patila, desetljećima kriveći nijeme, nepristupačne bogove za svoju odluku i čin. Orual – kao slika svake ljudske duše – na kraju života mora spoznati i priznati vlastite sebične motive i nagone, zavist, podlost i niske strasti, kako bi došla do istinske slike Boga i nadnaravne, čiste ljubavi prema bližnjemu. Ponirući duboko u psihološku karakterizaciju likova, Dok imamo lica briljantan je roman o ljubavi, zavisti, boli, izdaji, gubitku, krivnji i obraćenju.

U ovom svojem značajnom djelu Da nema boli slavni pisac C. S. Lewis hvata se u koštac s ovim sveopćim pitanjem koje muči svako ljudsko biće jer neovisno o svojim uvjerenjima prije ili poslije svatko se suoči s patnjom, bilo svojom, bilo svojih bližnjih. Iznoseći razmišljanja proistekla iz vlastitoga bogata iskustva Lewis nastoji dati odgovor na jedno od najvažnijih filozofsko-teoloških pitanja: »Zašto bol i patnja? Zašto to Bog dopušta?« S dubokom senzibilnošću, pronicavošću i suosjećanjem Lewis daje odgovore na ova ključna pitanja i s čitateljima dijeli svoju nadu i mudrost kako bi pomogao izliječiti svijet koji gladuje za istinskim razumijevanjem ljudske naravi.

Knjiga Da nema boli namijenjena svima koji traže odgovore na ova važna pitanja, kao i svima onima koji traže mir i nadahnuće u ovomu nemirnom i nepredvidljivom svijetu koji se neprestano mijenja i u kojemu nema sigurnosti koja bi nas sačuvala od boli i patnje.

Doista izvanredna knjiga. Ona poručuje mnogo stvari koje u današnje vrijeme kao da trebaju biti izrečene. Mnogima će pomoći da nanovo preispitaju ono što su uzimali zdravo za gotovo i da se suoče s do sada neslućenim mogućnostima.
The Spectator