Osvrnuvši se ukratko na izbor pape od sv. Petra sve do Ivana Pavla II., u predgovoru knjige autorica navodi kako su “konklave kao posebni način izbora pape veoma zanimljive, osobito njihov nastanak i postupno oblikovanje u neposrednoj i stalnoj ovisnosti o europskoj te svjetskoj politici, kada djelovanje i služenje rimskoga prvosvećenika, usred svih sadašnjih kriza i podzemnih napetosti sve više dobiva na ugledu i čimbenik je jedinsva Crkve”. Zato u knjizi podijeljenoj u trinaest poglavlja, autorica progovara o crkvenim odnosno svjetskim prilikama koje su pratile izbor pape kroz povijest. Teme koje obrađuje odnose se na prvog rimskog biskupa, biranja pape u razdoblju progona i vjerske slobode, prvih prakonklava i konklava i biranje pape u Avignonu. Kad je riječ o pojedinim razdobljima povijesti, autorica obrađuje konklave u razdoblju Velikoga zapadnoga raskola, renesansnom i reformacijskom vrtlogu, u plamenu Francuske revolucije, da bi na kraju dotaknula i teme kao što su posljednje konklave u Papinskoj državi, konklave XX. stoljeća, u vrijeme i nakon II. svjetskoga rata, te konklave XXI. stoljeća.

Knjiga je stoga dobar priručnik svima onima koji se na bilo koji način bave istraživanjem ovoga područja ili ga na poseban način zanimaju konklave i njihovo značenje kroz povijest, budući da se u knjizi navode i odredbe o samom činu izbora pape donesene u crkvenom pravu i dokumentima.

Svojim cjelovitim i zanimljivim prikazom knjiga je vrijedna za svakog koga detaljnije zanimaju konklave i njihovo značenje u povijesti.