Graham Greene – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Srž stvari

admin — Sun, 28 Dec 2025 00:45:27 +0000

Henry Graham Greene (1904.-1991.) bio je engleski novelist, pisac dramskih komada i kratkih priča te književni kritičar čija ranija djela istražuju moralnost i nutrinu modernog čovjeka, a u kasnijoj fazi međunarodne političke teme (podsjetimo samo na tri takva romana po kojima su snimljeni poznati filmovi, ‘The Quiet American’, ‘Our Man in Havana’ i ‘The Human Factor’, gdje valja istaknuti da su i po mnogim drugim Greeneovim djelima snimljeni filmovi kako za kino, tako i za televiziju). Greene je književnu kvalitetu svojih djela uspješno spajao sa širokom popularnošću. Činjenica da se 1926. obratio na katoličanstvo (njegov prvi roman izašao je 1929.) nemalo je utjecala na njegovo stvaranje tako da su ga znali nazivati i čisto katoličkim piscem. Iako nije volio taj epitet činjenica je da upravo neka od njegovih najboljih djela oblikuje jedan katolički duh, npr. ‘Brighton Rock’, ‘The Power and the Glory’, za koji dobiva nagradu “Hawthornden”, a među njih spada i djelo koje ovdje opisujemo, The Heart of the Matter – Srž stvari. U ovom romanu radi se o dramatičnoj moralnoj mijeni u glavnom liku, Scobieu, policijskom inspektoru na Zapadnoafričkoj obali tijekom Drugoga svjetskog rata. Scobie se obratio na katoličanstvo radi svoje žene Louis, koju ne voli, no o čijoj je sreći spreman skrbiti. Podjednako proturječan odnos ima i prema katoličkoj vjeri u čija naučavanja čvrsto vjeruje, ali ih u praksi ne ispovijeda. Temeljni nutarnji konflikti proizvodit će u glavnom liku sve dublju moralnu krizu dok u svom privatnom i profesionalnom životu nailazi na sve veće kušnje vlastitih uvjerenja i vjernosti supruzi. Zanimljiv je podatak da je Graham Greene bio i pripadnik Britanske obavještajne službe. Roman Srž stvari, te pogotovo njegovi romani koji obrađuju političke teme, prenose nam dio atmosfere koju je kao obavještajni časnik proživljavao. Iako Green na početku romana Srž stvari ističe da je cijela radnja sa svim likovima izmišljena, no ipak nadahnuta njegovim stvarnim putovanjima, zemljopisno ju možemo locirati u Freetownu (Sierra Leone), gdje je Green službovao od 1942. do 1943.

Naš čovjek u Havani

admin — Sun, 23 Nov 2025 20:47:05 +0000

Godine 1941. Graham Greene se pridružio Britanskoj obavještajnoj službi. Kao obavještajac djelovao je u mnogim zemljama tijekom Drugog svjetskoga rata, sve do svibnja 1944., kada se navodno povukao. Za njegove je romane tipično izvrsno poznavanje političkih prilika zemlje u koju je smještena radnja te bliski dodir s mnogim skrivenim strujama koje oblikuju politička zbivanja, bilo unutar vladajuće strane, bilo mimo nje. Greeneovi romani, zapravo, nastaju na temelju njegovih stvarnih iskustava. Koliko god to neobično može izgledati i ovaj roman, Naš čovjek u Havani, koji govori o komičnoj i apsurdnoj strani obavještajnoga djelovanja pred kraj Drugoga svjetskog rata, nastaje na povijesnim činjenicama. Nadahnuće za kreiranje glavnog lika, Wormolda, trgovca usisavačima, bio je njemački dvostruki špijun Garcia sa sjedištem u Lisabonu, koji je pred kraj rata, uvidjevši da će Njemačka sigurno izgubiti, počeo svojim šefovima slati izmišljena izvješća u kojima je navodio kako kontrolira rad širokog kruga engleskih obavještajaca. Čak su i špijuni koji su izmišljali svoje aktivnosti dobivali novčana sredstva kao potporu za svoj daljnji ‘rad’, a neki su bili i odlikovani. U Greeneovom romanu Wormold, iz želje za zaradom, prihvaća ponudu britanskog obavještajca Hawthorna i postaje špijun. Sve što je trebao činiti jest slati redovita izvješća o prilikama na pred-Castrovskoj Kubi, a Wormoldova mašta će otići tako daleko da će sjedištu obavještajne službe u Londonu poslati čak i nacrt usisavača i predstaviti ga kao tajni nacrt lansirne rampe za rakete. Život špijuna ipak nije sasvim bezazlen, pa će se Wormold morati sukobiti sa stvarnim špijunima suprotne strane, te će, osim brige da njegova prijevara ne bude otkrivena, morati brinuti i o tome kako spasiti vlastiti život. U svoj toj zbrci koju će stvoriti oko sebe, Wormold će čak uspjeti i poslužiti svojoj domovini. Prema romanu Naš čovjek u Havani snimljen je i film 1959. godine. Komunističke vlasti su dopustile da se snima upravo u Havani. Na taj način željele su pomoći u prikazivanju pokvarenosti prethodnog režima koji je koketirao sa stranim silama i njihovim špijunima.

Mirni Amerikanac

admin — Fri, 21 Nov 2025 07:36:33 +0000

Radnja romana Mirni Amerikanac, engleskog pisca Grahama Greena, smještena je u Sajgon tijekom ranih 50-tih godina prošloga stoljeća i pred kraj Prvog indokineskog rata. On opisuje dva usporedna konflikta: jednog ljubavnog, smještenog u trokut između iskusnog britanskog novinara, Thomasa Fowlera, mladog Amerikanca Aldena Pylea i Fowlerove djevojke, Vijetnamke Fuong, i drugog, političkog, koji prati sve veća uplitanja Amerike u zbivanja, što će dovesti do Vijetnamskog rata. Fowlerov lik, koji je narator zbivanja, ne temelji se samo na autorovoj fikciji, nego dijelom i na njegovom vlastitom iskustvu. Greene je, naime, nekoliko godina boravio u tim krajevima i izbliza promatrao određena povijesna zbivanja koja pretače u svoju priču. Autor povlači paralelu između Pyleovog postupanja, koji je, za razliku od promatrača, Fowlera, izravno upleten u više razina političkog zbivanja, i američke politike u Vijetnamu. Kako radnja odmiče, Fowler otkriva sve više političkih intriga te se od promatrača pretvara u aktera koji djeluje u obranu vlastitih vrijednosti. Roman Mirni Amerikanac, engleskoga pisca Grahama Greena, dva puta je bilo adaptiran za film: 1958. i 2002. godine.