<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Juan Maria Laboa &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<atom:link href="https://ks.hr/autor/juan-maria-laboa/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://ks.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 17 Apr 2026 09:49:21 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://ks.hr/wp-content/uploads/2025/09/favico-50x50.png</url>
	<title>Juan Maria Laboa &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<link>https://ks.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Isus u Rimu</title>
		<link>https://ks.hr/shop/teologija-i-povijest/krscanin-i-svijet/isus-u-rimu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 12 Jan 2026 21:26:07 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/isus-u-rimu/</guid>

					<description><![CDATA[<p>San Benedikta XVI. Neobična sanjarska priča</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Poznati crkveni povjesničar Juan María Laboa napisao je ovu neobičnu sanjarsku priču koja stvarnost običnog života nadilazi razotkrivanjem zbiljnosti uskrsloga Krista. Smještena je u 2012. godinu, kada je Benedikt XVI. papa. U Rimu se pojavljuje Isus u pratnji nekih apostola i svetaca… Priča vrvi napetostima kao da je triler i čitatelja neprimjetno uvlači u događaj tako da i sam postane sudionikom susreta s Isusom. U knjizi se postavljaju pitanja poput ovih: Što bi bilo da se Krist iznenada pojavi u Rimu i susretne se licem u lice s tamošnjim kršćanima? Kako bi se oni osjećali usporedivši svoj način života s Učiteljevim zahtjevima? Ne bi li toliki vjernici sa žaljenjem spoznali svu svoju bahatost, nesnošljivost, ispraznost i sebičnost prosudbi u odnosu na bližnjega? Kako bi se opravdali pred pogledom kojemu nisu potrebna opravdanja i tumačenja da razotkrije svu bijedu nedosljednosti i nedostatka ljubavi? „Stranice koje slijede samo su vesela prispodoba, neusiljena, ali vrlo strasna, tu je zamisao žive Crkve i toga kako se ona doživljava iznutra. Ove bi stranice htjele našu vjeru iznova uglaviti u Isusu, nastojeći razlikovati središnju jezgru kršćanstva od svega onoga što su jedan za drugim u naš život nataložili vjekovi, a to su: obredi, običaji, način života i strukture. Nije riječ o tome da se dovode u pitanje institucija, nego da provjerimo služimo li se dobro tom institucijom“, piše autor koji je završio studij filozofije i teologije, doktorirao crkvenu povijest na Gregoriani u Rimu, diplomirao opću povijest i koji je predavao političke znanosti na Sveučilištu u Madridu.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
