Luko Paljetak – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Nebeski parketar

admin — Sun, 25 Jan 2026 09:44:28 +0000

U pogovoru ovom izdanju izabranih pjesama Luke Paljetka pod nazivom Nebeski parketar, Božidar Petrač piše: „Kako se uopće uhvatiti u koštac s takvim i tolikim pjesničkim i književnim opusom kakav je iza sebe gotovo šest desetljeća neumorno stvarao i njegovao Luko Paljetak? (…) Doista je riječ o najplodnijem i najraznovrsnijem suvremenom hrvatskom pjesniku, ujedno prozaiku, prevoditelju, kazališnom, književnom i likovnom kritičaru, redatelju, feljtonistu, dramatičaru, dječjem piscu, istaknutom književnom znanstveniku i slikaru.

Mogli bismo reći da je u tematskom smislu Paljetak pjesnik bez granica, odnosno njegov pjesnički svijet sâm je život sa svim svojim sastavnicama i u svim svojim dimenzijama: sve se može opjesmotvoriti, sve se može pretvoriti u stih, sve može postati stih. Nema nijedne stvari koju čovjek može zamisliti a da je Paljetak u svojoj imaginaciji ne bi mogao preobraziti u pjesmu. Kad ga gledam kao pjesnika i esteta, slobodno bih se mogao poslužiti riječima fra Bonaventure Dude kojima se volio izražavati kad je riječ o pjesničkome daru, a Paljetku je poezija i pjesničko stvaranje Božji dar kojega je osobno više nego svjestan: »Pjesnik je obdaren mnogim, umnoženim ticalima, ispruženima u sva četiri vjetra, u svoju usebnost i izvansebnost, u Sve.«“

Sacra

admin — Tue, 11 Nov 2025 19:28:32 +0000

Dvojica pjesnika, jedan Hrvat, a drugi Slovenac, udruženim pjesničkim nadahnućem satkali su ovu zbirku religioznih pjesama. Luko Paljetak, donio je u njoj mahom pjesme betlehemske dramske zbilje, ne prikraćujući pjesničkom duhu niti teme posljednje večere, Getsemanskog vrta i Golgote, smještene, kao i u evanđeljima, na konac zbirke. Ciril Zlobec, slovenski prevodilac, pisac, akademik, prepjevao ih je na slovenski jezik. Karakteristična Paljetkova ljubav prema rodnom kraju otkriva se u ovim pjesmama u podjednako mu svojstvenoj trubadurskoj vezanoj riječi i melodičnosti koju time postiže te ponekad u odabiru izraza, opisu likova i mjesta radnje – Isusova betlehemska posteljica kao da je stoga obasjana dubrovačkom lunom, na kojoj se cakli hladni mramor Straduna, umjesto stijena betlehemske špiljice. Pjesnikov ulazak u teme odzvanja aktualnošću, ne samo zbog metafore o ‘hotelu s pet zvjezdica’ kojom prispodobljuje gostinjac zatvoren za dvoje namjernika, Josipa i Mariju, te ostalih pojmova netipičnih u pjesmama na temu evanđeoskih događaja, nego i zbog povremenih veza s nedavno proživljenom hrvatskom ratnom zbiljom, koja također nosi biljeg svečane tragičnosti i trijumfalnosti usred kraha, što ju možemo osjetiti u apsurdnosti pojavljivanja Božjega Sina u stanju ljudske mizerije.