<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Miljenko Galić &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<atom:link href="https://ks.hr/autor/miljenko-galic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://ks.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 17 Apr 2026 09:49:25 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://ks.hr/wp-content/uploads/2025/09/favico-50x50.png</url>
	<title>Miljenko Galić &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<link>https://ks.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Krilo noći</title>
		<link>https://ks.hr/shop/knjizevnost-2/poezija/krilo-noci/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 Jan 2026 03:48:30 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/krilo-noci/</guid>

					<description><![CDATA[Treća zbirka pjesama drniškoga pjesnika izrazito kršćanske provenijencije s naslovom koji već upućuje na mističnost, potvrdila je Galićev senzibilitet u tri različita pravca. Prvi je pravac biblijski i kršćanski vidokrug u kojem pjesnik nalazi svoju stvarnu ljudsku i duhovnu ispunjenost kao i upitnost, drugi je pravac njegova snažna navezanost na hrvatsku povjesnicu, posebice na polog hrvatskoga pjesništva ujevićevske [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Treća zbirka pjesama drniškoga pjesnika izrazito kršćanske provenijencije s naslovom koji već upućuje na mističnost, potvrdila je Galićev senzibilitet u tri različita pravca. Prvi je pravac biblijski i kršćanski vidokrug u kojem pjesnik nalazi svoju stvarnu ljudsku i duhovnu ispunjenost kao i upitnost, drugi je pravac njegova snažna navezanost na hrvatsku povjesnicu, posebice na polog hrvatskoga pjesništva ujevićevske provenijencije, a treći je zavičajnost u kojem rijeka Krka i posebice franjevački otočić Visovac imaju izrazito važno mjesto. Pjesme su popraćene brojnim grafikama akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, umjetnika slične kršćanske poetike pa knjiga svjedoči o visokom stupnju umjetničkoga sklada i vizije koja nadahnjuje i potiče u isto vrijeme. „U Galićevoj se poetici zvučnost i ritmičnost riječi stapa sa značenjima, slutnjama i smislom što pjesnik izriče gdjekad i novostvorenim izrazima, pri čemu se biblijska i općenito kršćanska duhovnost nadaje kao polazišna i pokretačka zbilja. Ustvari, nadaje se kao razlog i odredište. Stoga se ta poetika događa „na dogled čuda“ na kojem se „sidri bogotražitelj“. U toj potrazi za čudom, zapravo u potrazi za važnom, dobrom, mekom i snažnom riječi – a u stvari Riječi &#8211; pjesnik se oglašava „versom kasnih ura“ ostajući u zavičajnosti Duha i njegove, pa stoga i naše, rijeke. Baš nekako na tome mjestu, u staništu prikladnom za smisao i riječ, mistici, i zvijezde gore u tišini. To je gorenje na sebi svojstven način crnim, masnim crtežom tuša slijedio Josip Botteri Dini. Njegovi su krajobrazi ponešto apstraktni, no nazire se rijeka i čamac i redovnik i grad. Čovjek je utkan u taj krajobraz poput kakva telamona. U Botterijevim vijugavim linijama ipak se jasno nazire smirujući uvid u točku prema kojoj konvergira sve što se pomalja na horizontu. Otkidajući od bjeline slikar to eterično i još kao nepostojeće pretvara u prijemčivo, blisko i naše. Iz kakofonije kao da se rodi krajobraz, iz njega biće, iz bića pokret, iz pokreta toranj i grad – a iz svega smiren uvir u rijeku, rijeku vječnosti. Tako sve ono što se zakovitlalo u prapostojanju i što se oko nas plete u Botterijevoj viziji i na ovoj grafici svjedoči o unutarnjoj zakonitosti reda i o zadanosti konačnoga sklada“, piše o ovoj knjizi Anton Šuljić.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
