<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Petar Runje &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<atom:link href="https://ks.hr/autor/petar-runje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://ks.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 17 Apr 2026 09:49:35 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://ks.hr/wp-content/uploads/2025/09/favico-50x50.png</url>
	<title>Petar Runje &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<link>https://ks.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Branka Perković (1926.-1949.)</title>
		<link>https://ks.hr/shop/duhovnost/zivotopisi-razgovori-i-svjedocanstva/branka-perkovic-1926-1949/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 14 Dec 2025 00:20:34 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/branka-perkovic-1926-1949/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jedan Bogu posvećeni život</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Branka Perković je rođena u Karlovcu 23. studenoga 1926., a umrla je na Božić 25. prosinca 1949. u Zagrebu. U nešto više od dvadeset i tri godine života živjela je većinom u manjim gradskim sredinama, a zadnje četiri godine provela je kao studentica u Zagrebu. Njezin kratki život ispunjen je velikim događajima i različitim iskustvima. Trudila se živjeti u skladu s vjerskim načelima, a duhovno je rasla i sazrijevala. Trajno je produbljivala svoje znanje i u duhu vjere trudila se utjecati na sredinu. Od djetinjstva suočena s većim zdravstvenim problemima, umire nakon razmjerno duge i vrlo teške bolesti. Nastojala je u svemu gledati volju i providnost Božju koja ju je pratila i nadahnjivala. Zdravstveno patnik, kulturno znanstvenik, duhovno istinski vjernik, rasla je i sazrela do pune svetačke aureole. Sredina ju je prihvaćala vrlo lijepo. Često izmučena vlastitim osjećajima, odvažno se trudila svemu davati razumsko i vjerničko obilježje. Na njezin lik i rast utjecali su mnogi, posebno duhovni ljudi kao što je bio bl. Ivan Merz, službenica Božja Marica Stanković, vjernici s kojima je u svagdanjem susretu, otac Josip Dujmović, njezin višegodišnji duhovni vođa, a neobično snažan utjecaj na nju imao je i lik svete Male Terezije. Društvu i zbivanjima koja nisu striktno vezana uz duhovni vjerski život, svjesno je pokušavala davati duhovnu dimenziju. Kao što je odgajana pod utjecajem značajnih svetačkih likova, tako se i trudila da djeluje i živi svetački. Sredina ju je takvom i prihvaćala, zato je i nakon šezdeset godina od njezine smrti vrijedno oživiti njezin lik zaboravljene patnice, znanstvenice i nadasve predane vjernice. Osnovne crte života sama je pribilježila u svojem duhovnom<em> Dnevniku</em>, koji je počela voditi na Novu godinu 1942. Dnevnik se sastoji od četiri bilježnice: prve tri su popunjene od prve do zadnje stranice, a četvrta je, zbog njezine bolesti i smrti, ostala nepopunjena.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>O knjigama hrvatskih glagoljaša</title>
		<link>https://ks.hr/shop/teologija-i-povijest/povijest-crkve-i-krscanstva/o-knjigama-hrvatskih-glagoljasa/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 19 Nov 2025 08:12:55 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/o-knjigama-hrvatskih-glagoljasa/</guid>

					<description><![CDATA[&#8220;Obilje bilježaka koje sam prikupio u Povijesnom arhivu u Zadru, u Rimu sam tijekom šest godina s vremena na vrijeme prelistavao. Tako su i nastajali članci ove knjige. Radeći na članku Knjige glagoljaša u zadarskoj nadbiskupiji na svršetku 14. i u 15. stoljeće često sam u nestašici literature dvojio je li taj rad dovoljno zaokružen kao [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">&#8220;Obilje bilježaka koje sam prikupio u Povijesnom arhivu u Zadru, u Rimu sam tijekom šest godina s vremena na vrijeme prelistavao. Tako su i nastajali članci ove knjige. Radeći na članku <em>Knjige glagoljaša u zadarskoj nadbiskupiji na svršetku 14. i u 15. stoljeće</em> često sam u nestašici literature dvojio je li taj rad dovoljno zaokružen kao cjelina. Zaključio sam da jest jer u njemu je uglavnom korišten materijal iz Povijesnog arhiva u Zadru, u kojem se čuva glavnina informacija o temi. Malo dostupne mi literature donekle je dopunjavalo i povezivalo nove dokumente. Zato i sada smatram da bi bilo vrlo korisno, uz ove novootkrivene podatke i na temelju dosada objavljenih izvora pa i literature, narisati cijelu povijesnu sliku. No to je posao za nekog drugog. Meni je prvenstveno na srcu istraživanje i proširivanje uvida sitnim arhivskim podacima, koji se dobro uklapaju i daju nešto više svjetla.&#8221;</p>
<p>Petar Runje</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
