Rosino Gibellini – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Teološke perspektive za XXI. stoljeće

admin — Mon, 02 Mar 2026 11:41:31 +0000

Dok su stoljećima, sve do Drugog vatikanskog koncila, katoličku teologiju obilježavale u prvome redu teološke škole, dotle u posljednjih pedesetak godina nemamo više teoloških škola pa ni katoličku teologiju kao jasnu i od svih drugih konfesionalnih teologija brižljivo razgraničenu teologiju. No, postoje katolički (i drugi kršćanski) teolozi, a njihove međusobne razlike čine se većima negoli su bile one između raznih teoloških škola. Autor to dokumentira najprije u svojoj knjizi Teologija XX. stoljeća (Kršćanska sadašnjost, 1999.), a tako i ovdje, u svojstvu priređivača. Nakon panorame teološke misli XX. st., ovdje se pogled usmjeruje prema naprijed, u vrijeme koje dolazi, i pita se o perspektivama koje se otvaraju teološkoj misli u ovome stoljeću. Knjiga donosi priloge katoličkih i nekatoličkih autora.

Kratka povijest teologije XX. stoljeća

admin — Wed, 10 Dec 2025 13:27:24 +0000

Nakon opsežne i temeljite knjige Teologija dvadesetog stoljeća (KS, 1999.) istoga autora, talijansko izdanje iz 2007. godine aktualizirano je dodatkom koje je predstavilo globalnu rekonstrukciju kršćanske misli XX. stoljeća u njezinim najvažnijim momentima, u njezinim najzauzetijim tematikama, u bitnim tekstovima koji obilježavaju njezin tijek.

Ova pak Kratka povijest teologije XX. stoljeća pruža široj publici glavne crte prethodne veće knjige. To znači da će čitatelj u ovoj knjizi naći najkraće o teologijama XX. stoljeća koje se kreću od liberalne teologije do prekida koji predstavlja dijalektička teologija; od demitologizacije do teologije povijesti, pa sve do teologija koje su poniknule izvan europskog tla (latinskoamerička, afrička, azijska) i novih vrsta teologija (feministička i ekološka).

Ovo djelo je jasna i jezgrovita rekonstrukcija kršćanske misli u njezinim mnogostrukim licima, koja se trudi iznijeti na vidjelo kontinuitet dugog razdoblja i prekida koji su označavali njezinu dvijetisućljetnu povijest.

Teologija dvadesetog stoljeća

admin — Thu, 04 Dec 2025 19:47:04 +0000

U ovoj izvrsnoj knjizi pokušan je cjelovit prikaz povijesti kršćanske misli XX. stoljeća u njezinim najznačajnijim momentima. Izdvojeni su najvažniji tekstovi i tematike koji označuju njezin put. U razvoju teologije XX. stoljeća mogu se odrediti četiri teološka gibanja. Prvo se gibanje potvrđuje dijalektičkom teologijom, čiji je izravan nastavak Barhova teologija riječi. Drugo se gibanje može označiti kao antropološki zaokret u teologiji, a izražava se Bultmannovom egzistencijalnom teologijom, Fuchsovom i Ebelingovom hermeneutičkom teologijom, Tillichovom teologijom kulture te transcendentalnom teologijom Karla Rahnera. Šezdesetih godina – pod teološkim i crkvenim vidom možda najkreativnijeg desetljeća XX. stoljeća – pripremljen teologijom povijesti i raspravom o kršćanstvu, modernizmu i sekularizaciji, otvoren od Bonhoeffera i Gogartena, ostvarivalo se, kao produbljenje antropološkog zaokreta, s teologijom nade, s političkom teologijom i s pojavom prvih oblika teologije oslobođenja, treće gibanje, koje je u teologiji probudilo političku svijest. U toj optici teologija ne opisuje vjeru samo intelektualnim, egzistencijalnim i personalističkim kategorijama, kao prianjanje, odluku, susret, već je praksom zahvaća u političkoj dimenziji njezina postojanja u povijesti i u društvu. To se njeno obilježje ne ostvaruje samo u europskoj političkoj teologiji, već se potvrđuje na sve širim i različitijim područjima. Jürgen Moltmann utvrđuje: Latinskoamerička teologija oslobođenja, crnačka teologija u Sjedinjenim Američkim Državama, Minjung teologija u Koreji, feministička teologija i mnogi drugi oblici teologije pokazuju potrebu i plodnost te političke svijesti kršćanske teologije. Pojavom teologije oslobođenja u posljednjim desetljećima ovog stoljeća, najprije u Latinskoj Americi i među crnačkom manjinom u Sjedinjenim Državama, a potom i u drugim područjima Trećeg svijeta, pojavom teologije inkulturacije u Africi i Aziji, koja postavlja problem odnosa između evanđelja i nezapadnjačkih kultura, pojavom feminističke teologije, koja po prvi puta okuplja žene kao subjekt bavljenja teologijom, i otvaranjem konfesionalnih teologija ekumenskoj teologiji i teologiji religija, teologija XX. stoljeća dovršava četvrto gibanje, koje je uvodi u ekumensko i planetarno razdoblje, u kojem ona postaje izraz, prema analizi koju je načinio Johann Baptist Metz, svjetske Crkve koja je ukorijenjena u mnogim kulturama i u tom smislu policentrična, u kojoj, uostalom, nije određeno da zapadnoeuropska baština bude potisnuta, već iznova potaknuta i izazvana.