Može se čak postaviti pitanje koliko su izvorna imena uistinu hebrejska, a koliko su preslovljavana, jer su se tijekom tisućljeća burne prošlosti mijenjala pod egipatskim, babilonskim, asirskim, perzijskim, grčkim i latinskim utjecajima te su tako ušla u suvremene svjetske jezike koji su ih također prilagođavali.

Biblijska imena s kojima smo se srodili od prvih prijevoda Biblije na hrvatski jezik pa do današnjega prijevoda na standardni hrvatski jezik u Zagrebačkoj Bibliji slavenizirana su, odnosno kroatizirana imena, i kao takva su ovdje prikazana – njih 145 ženskih i 1787 muških imena.

Autorica u Uvodu daje osnovne upute o uporabi imena te zatim donosi abecedni popis svih muških i ženskih imena kakve susrećemo u Bibliji.

Mnogima će dobro poslužiti ovaj sažet i pregledan popis, a među ostalim, studentima teologije, pastoralcima, ali i roditeljima koji se budu odlučivali svome djetetu dati neko od biblijskih imena.

Zadnje poglavlje knjige donosi Malu biblijsku kuharicu s receptima obroka uglavnom pripremljenih od namirnica koje su, uz poneki izuzetak, poznavali ljudi biblijskih vremena.

Neki će se možda prisjetiti kako su ne tako davno i kod nas obroci bili jednostavniji nego danas, da su vrata za nenajavljena gosta uvijek bila otvorena. Zajednička blagovanja, osobito nedjeljom i blagdanima, bila su prilika za razgovor o dnevnim događanjima, običajima, odgojnim savjetima i vjerskim vrednotama.

Ova je knjiga nastala iz želje da se očima laika, a ne teologa, iščitaju one Isusove poruke iz blagovališta koje je nekoć davno izravno prenosio svojim sustolnicima, a današnjem ih čovjeku ostavlja posredno, preko biblijskih tekstova i uz pomoć egzegeta, koji te tekstove čitaju i tumače očima vjere.

Slavica Dodig gotovo je cijeli radni vijek, kao specijalistica medicinske biokemije i laboratorijske medicine, bila šefica Odjela za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku Dječje bolnice Srebrnjak u Zagrebu. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je doktorat znanosti i znanstveno-nastavno zvanje naslovne izvanredne profesorice.

Studirala je na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je ili koautorica pet sveučilišnih udžbenika, nekoliko priručnika te više od 140 znanstvenih i stručnih radova.

U Kršćanskoj sadašnjosti od iste su autorice dosad objavljeni sljedeći naslovi: Biblijska imena, Djeca i mladi u Bibliji, U potrazi za osmišljenom starošću.

Knjiga U potrazi za osmišljenom starošću. Prilog antropologiji starosti pojavljuje se kao odvagnut pokušaj prikaza inovativno drukčijega, znanstveno utemeljenoga i vlastitim iskustvom neizbježna starenja.

Krenuvši u skladu s naslovom u potragu za osmišljenom starošću, Slavica Dodig nas kao znatiželjne čitatelje dojmljivo potiče na razmišljanje na koje je spletom životnih okolnosti bez iznimke pozvan svatko tko uzmogne pročitati ili barem ovlaš prelistati ovu knjigu.

Uz biblijsku utemeljenost iznesenih promišljanja, u knjizi se našlo mjesta i za sažeto viđenje starosti očima Tore i Kur’ana. Do riječi su, nadalje, uz niz književnih velikana iz raznih epoha svjetske i hrvatske književnosti, primjereno došli mnogi znameniti filozofi, teolozi i drugi recentni znanstvenici, a ambicioznijim čitateljima, koji se svagda aktualnom problematikom starosti žele pomnije pozabaviti, od praktične su pomoći brojne rubne bilješke, instruktivan pojmovnik i popis korištene stručne literature.

Pred nama je knjiga koja proučava djetinjstvo i mladenaštvo u biblijskim tekstovima. Riječ je o biblijskoj antropologiji djetinjstva, mladoj znanstvenoj grani koja proučava život djece u nekoj zajednici, njihovo mjesto i ulogu u društvu.

Pod pojmom biblijske antropologije djetinjstva moglo bi se u širim okvirima podrazumijevati proučavanje svih značajki djetinjstva u biblijskim vremenima na ograničenom zemljopisnom prostoru.

U užem smislu, ona podrazumijeva proučavanje biblijskih tekstova koji govore o životu djece i mladih od prvih trenutaka njihova života, odrastanja i odgajanja, sve do mladenaštva i ulaska u bračnu zajednicu, kada prestaje jedno životno razdoblje, a započinje drugo, odgovornije razdoblje čovjekova života.

Brojna su pitanja biblijske antropologije djetinjstva: Što biblijski tekstovi govore o začetku djetetova života? Kakav je bio odnos očeva i majki prema djeci u njihovu odrastanju? Kakva su bila djeca? Kakav je suživot postojao među braćom? Koliko se patrijarhalno društvo brinulo da djeca u prilično kratkom razdoblju djetinjstva izrastu u poštene, časne i vrijedne ljude koji će, kada prispiju u odraslu dob i preuzmu vodeću ulogu u svojoj zajednici, činiti sve da zajednica, kako mala tako i ona velika, raste, razvija se i napreduje na korist svih? Što u izričajnom smislu znači metafora dijete Božje?

Prema autoričinim riječima, ova je knjiga „samo mali korak i skroman pokušaj na putu do mogućih odgovora na neka od postavljenih pitanja, nadam se da bi ipak mogla biti poticaj za buduća promišljanja o ulozi djece u biblijskim vremenima, osobito o metaforičnosti djece u kontekstu povijesti spasenja“.

Biblijska imena kakva danas poznajemo ušla u hrvatski jezik ih hebrejskih izvora te iz grčkih i latinskih prijevoda, odnosno hrvatskih prijevoda Biblije. Može se čak postaviti pitanje koliko su izvorna imena uistinu hebrejska a koliko su preslovljavana, jer su se tijekom tisućljeća burne prošlosti mijenjala pod egipatskim, babilonskim, asirskim, perzijskim, grčkim i latinskim utjecajima te su tako ušla u suvremene svjetske jezike koji su ih također prilagođavali.

Biblijska imena s kojima smo se srodili od prvih prijevoda Biblije na hrvatski jezik pa do današnjega prijevoda na standardni hrvatski jezik u Zagrebačkoj Bibliji slavenizirana su, odnosno kroatizirana imena, i kao takva su ovdje prikazana – njih 145 ženski i 1787 muških imena.

Autorica u uvodu daje osnovne upute o uporabi imena te zatim donosi abecednipopis svih muških i ženskih imena kakve susrećemo u Bibliji. Mnogima će dobro poslužiti ovaj sažet i pregledan popis, a među ostalima studentima teologije, pastoralcima, ali i roditeljima koji se budu odlučivali svome djetetu dati neko od biblijskih imena.

Slavica Dodig, umirovljena sveučilišna profesorica, autorica niza recentnih knjiga i znanstvenih radova iz područja medicinske biokemije, koji već godinama dobivaju istaknuto mjesto u svjetski relevantnim znanstvenim časopisima, posljednjih se godina nenametljivo spisateljski profilirala knjigama trajne vrijednosti koje, svaka na svoj način, znalački skreću čitateljsku pozornost na Bibliju kao tematski i stilski šaroliko štivo.

Knjiga U potrazi za osmišljenom starošću. Prilog antropologiji starosti pojavljuje se kao odvagnut pokušaj prikaza inovativno drukčijega, znanstveno utemeljenoga i vlastitim iskustvom neizbježna starenja. 

Krenuvši u skladu s naslovom u potragu za osmišljenom starošću, Slavica Dodig nas kao znatiželjne čitatelje dojmljivo potiče na razmišljanje na koje je spletom životnih okolnosti bez iznimke pozvan svatko tko uzmogne pročitati ili barem ovlaš prelistati ovu knjigu.

Uz biblijsku utemeljenost iznesenih promišljanja, u knjizi se našlo mjesta i za sažeto viđenje starosti očima Tore i Kur’ana. Do riječi su nadalje uz niz književnih velikana iz raznih epoha svjetske i hrvatske književnosti primjereno došli mnogi znameniti filozofi, teolozi i drugi recentni znanstvenici, a ambicioznijim čitateljima koji se svagda aktualnom problematikom starosti žele pomnije pozabaviti od praktične su pomoći brojne rubne bilješke, instruktivan pojmovnik i popis korištene stručne literature.

Slavica Dodig, umirovljena sveučilišna profesorica, autorica niza recentnih knjiga i znanstvenih radova iz područja medicinske biokemije, koji već godinama dobivaju istaknuto mjesto u svjetski relevantnim znanstvenim časopisima, posljednjih se godina nenametljivo spisateljski profilirala knjigama trajne vrijednosti koje, svaka na svoj način, znalački skreću čitateljsku pozornost na Bibliju kao tematski i stilski šaroliko štivo.

Pred nama je knjiga koja proučava djetinjstvo i mladenaštvo u biblijskim tekstovima. Riječ je o biblijskoj antropologiji djetinjstva, mladoj znanstvenoj grani koja proučava život djece u nekoj zajednici, njihovo mjesto i ulogu u društvu.

Pod pojmom biblijske antropologije djetinjstva moglo bi se u širim okvirima podrazumijevati proučavanje svih značajki djetinjstva u biblijskim vremenima na ograničenom zemljopisnom prostoru. U užem smislu, ona podrazumijeva proučavanje biblijskih tekstova koji govore o životu djece i mladih od prvih trenutaka njihova života, odrastanja i odgajanja, sve do mladenaštva i ulaska u bračnu zajednicu, kada prestaje jedno životno razdoblje, a započinje drugo, odgovornije razdoblje čovjekova života.

Brojna su pitanja biblijske antropologije djetinjstva, npr. Što biblijski tekstovi govore o začetku djetetova života? Kakav je bio odnos očeva i majki prema djeci u njihovu odrastanju? Kakva su bila djeca? Kakav je suživot postojao među braćom? Koliko se patrijarhalno društvo brinulo da djeca u prilično kratkom razdoblju djetinjstva izrastu u poštene, časne i vrijedne ljude koji će, kada prispiju u odraslu dob i preuzmu vodeću ulogu u svojoj zajednici, činiti sve da zajednica, kako mala tako i ona velika, raste, razvija se i napreduje na korist svih? Što u izričajnom smislu znači metafora dijete Božje?

Prema autoričinim riječima, ova je knjiga „samo mali korak i skroman pokušaj na putu do mogućih odgovora na neka od postavljenih pitanja, nadam se da bi ipak mogla biti poticaj za buduća promišljanja o ulozi djece u biblijskim vremenima, osobito o metaforičnosti djece u kontekstu povijesti spasenja“.

Čovjek je ogradio okućnicu, postao njen vlasnik. Navika da uništava ono što mu smeta i želja da zaštiti vlasništvo postala je okosnica svih budućih sukoba. Današnja čovjekova predodžba o korovima je da uglavnom smetaju usjevima, da njihov pelud izaziva alergije, da su neki otrovni i da ih treba uništavati. Treba se upitati kako to da je pelud korova tek zadnjih desetljeća postao alergeničan i koju ulogu pritom ima zagađenost zraka?! Koju tajnu kriju korovi? Većina korova sadrži brojne fitokemikalije koje ih čine ljekovitima i hranjivima, ali i otpornima na sve nepogode. Da bi čovjek iskoristio njihovu ljekovitost i jestivost treba ih dobro poznavati i razlikovati od onih korova koji su stvorili otrovne fitokemikalije u svrhu zaštitite od svih koji ugrožavaju njihov opstanak.

Mnogima je poznata biblioteka od 73 knjige, zvana Biblija, iz koje se već tisućama godina iščitava sva Mudrost svijeta. U njoj se o korovima i usjevima ‒ pšenici i ječmu ‒ piše i u doslovnom, ali i u metaforičkom smislu, kao o odnosu između zlih i dobrih ljudi, o trajnom odnosu između Zla i Dobra. Doslovno poimanje važno je botaničarima, povjesničarima i arheolozima, a metaforički smisao ima korist za svakog čovjeka ali i sveopću korist. Korovi poput ostaloga, samonikloga jestivog bilja bogati su mineralima, mikroelementima, vitaminima i fitokemikalijama koji usporavaju starenje i sprečavaju razvoj nekih bolesti.