Tomislav Janko Šagi-Bunić – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Ali drugog puta nema

admin — Tue, 27 Jan 2026 00:25:08 +0000

Ova knjiga izlazi u susret željama velikog broja kršćana kod nas, posebno svećenika, koji već dugo na različite načine predlažu da se u jednoj knjizi objave autorovi članci i rasprave o koncilskoj problematici objelodanjivani u našem tisku, naročito u »Glasu Koncila«. Misle da bi se tako dobilo u ruke korisno pomagalo za brže provođenje koncilske obnove među hrvatskim katoličkim vjernicima. Radujući se prijateljskim poticajima i želeći poslušati opravdane savjete, a donekle i pod ljubaznim pritiskom najpožrtvovnijih radnika u koncilskoj obnovi kod nas, odlučio sam se na to da uredim ovu zbirku svojih tekstova po metodi za koju mi se čini da će u našoj konkretnoj situaciji biti najprikladnija. Ovdje je sabran veći dio mojih dosad objelodanjenili tekstova o idejama i ciljevima II vatikanskog koncila. Većina tih tekstova tiskana je u našim katoličkim novinama »Glas Koncila« ili izgovorena u okviru hrvatske emisije na Radio Vatikanu. Držao sam da će za svrhu ove knjige biti vrlo korisno, dapače potrebno, da se iz tih tekstova izostave neke stvari koje bi u knjizi kao novoj cjelini značile beskorisno ponavljanje ili nemotiviran prigodni balast.

Svećenik – kome da služi?

admin — Sun, 18 Jan 2026 09:14:22 +0000

Uloga svećenika u životu i poslanju Crkve općenito se precjenjuje. Možemo reći da biskupi više-manje sude o svećenicima tako kao da o svećenicima uglavnom sve ovisi. Ali to isto misli i narod. To je još nenadvladana baština dugovijeke klerikalizirane Crkve, u kojoj je sve bilo u rukama klera, u kojoj je sve što se pod pojmom Crkve mislilo stvarno i ovisilo o kleru, pisao je još 1970. godine Tomislav Šagi-Bunić. Koliko su se stvari izmijenile i, ako jesu, u kojem pravcu, čitatelj će moći zaključiti uzme li u ruke knjigu koju ponovno izdajemo u prigodi Svećeničke godine i 10. obljetnice smrti toga koncilskog teologa i jednog od najvećih hrvatskih teologa prošlog stoljeća.

Prema civilizaciji ljubavi

admin — Tue, 13 Jan 2026 20:14:19 +0000

Kada je o civilizaciji ljubavi počeo intenzivnije misliti i pisati, Tomislav Janko Šagi-Bunić više je puta naglašavao da se ona javlja kao poruka već kod pape Pavla VI. god. 1965., u njegovu govoru o prepoznavanju Krista u svakom čovjeku, na zaključenju II. vatikanskog koncila. Ova će knjiga pokazati da je i Šagi-Bunićeva misao o civilizaciji ljubavi temeljno sazidana na duhu i slovu II. vatikanskog koncila. Pojam civilizacije ljubavi izričito se ne spominje u svim Šagi-Bunićevim tekstovima koji se nalaze u knjizi, ali baš svi na svoj način razrađuju temelje i puteve njezina ostvarenja. Sjedinjenje Krista sa svakim čovjekom započelo je utjelovljenjem Sina Božjega, njegovom smrću i uskrsnućem, a proslavljeni Krist nastavlja to sjedinjenje neprekidno u povijesti po Duhu Svetom. Tomislav Šagi-Bunić kao potvrdu ovih misli često spominje koncilsku konstituciju Gaudium et Spes – Radost i nada i papu Ivana Pavla II. Temelje civilizacije ljubavi Šagi-Bunić nalazi ponajprije u odlomku Matejeva evanđelja o Posljednjem sudu (25, 31-46). U tom svetopisamskom tekstu Šagi-Bunić vidi poistovjećivanje i sjedinjenje Krista sa svakim čovjekom, što kršćanima treba biti poziv da u svakom čovjeku vide Krista, da se prema svakom čovjeku odnose kao prema Kristu i da svakoga čovjeka ljube kao Krista. Tomislav Šagi-Bunić neumorno inzistira baš na svakom čovjeku, pa i na neprijatelju. Štoviše, ne zaboravlja niti ekološku dimenziju svega stvorenoga. Odatle počinje izgradnja civilizacije ljubavi.

Euharistija u životu Crkve kroz povijest

admin — Fri, 09 Jan 2026 04:49:08 +0000

Vrijeme suodgovornosti (I.)

admin — Tue, 06 Jan 2026 06:47:52 +0000

Kristologija Prokla Carigradskog

admin — Tue, 30 Dec 2025 12:39:08 +0000

Ova je knjiga prvo objavljivanje doktorskog rada prof. dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića na hrvatskom jeziku. I neupućeni čitatelj će, već na prvi pogled, lako moći otkriti bogatstvo i osebujnost njegove teološke vrijednosti i naglašene znanstvene akribije. Doktorski rad prof. Šagi-Bunića donosi vrlo iscrpan i precizan pregled kristologije Prokla Carigradskog. Autor ga nastoji postaviti na njegovo pravo mjesto unutar kristološkog raspona između Efeškog (431.) i Kalcedonskog (451.) sabora, dodjeljujući mu tako prešutno dominantan položaj unutar kristoloških diskusija spomenutog razdoblja. Prof. Šagi-Bunić pokazuje kako Proklo kristološkom problemu prilazi kao najvećem misteriju koji je nedokučiv ljudskom razumu. Sva Proklova kristologija utemeljena je na soteriologiji. Na kraju knjige, donosimo prilog: autorov prijevod s grčkog jezika Proklove glasovite “Homilije o Bogorodici” i njezino tumačenje. Iz nje se izvrsno može vidjeti kristološka onovremenog Marijina štovanja. To je možda najglasovitija i najznamenitija od svih marijanskih propovijedi svih vremena. Proklova je homilija odigrala u kršćanskoj starini značajnu ulogu u obrani i produbljivanju ovog važnog sadržaja kršćanske vjere. Ova vrijedna knjiga jednoga od naših najvrsnijih teologa i patrologa bit će od koristi svima, a osobito profesorima i studentima katoličkih učilišta kao nezaobilazan izvor u proučavanju i sagledavanju kristoloških diskusija ranih stoljeća crkvene povijesti. Međutim, ovaj rad može koristiti također i drugima koji se žele bolje upoznati s problematikom kristoloških previranja od samih njezinih početka, osobito tijekom petoga, ali i kasnijih stoljeća. Tko želi imati precizan i širok uvid u “mysterium tremendum”, u najzamršenija kristološka pitanja onoga vremena, a i našeg današnjeg, ova knjiga je nezaobilazna postaja te privlačan i neodoljiv orijentir na tom putu.

Euharistijski put svetog Leopolda Bogdana Mandića

admin — Sun, 28 Dec 2025 11:48:30 +0000

Povijest kršćanske literature

admin — Fri, 26 Dec 2025 00:01:36 +0000

I. svezak: Patrologija: Od početka do sv. Ireneja

Izazov starih

admin — Mon, 15 Dec 2025 10:05:06 +0000

Knjiga Izazov starih je zbirka otačkih izreka koje pisac sržno i kratko tumači imajući stalno u vidu suvremeni život Crkve. Pisac ima pri tom u vidu razne konkretne situacije u kojima se nalazi suvremena Crkva, i kao zajednica i kao pojedinac. U ovom kratkom prikazu ne namjeravamo iznijeti sva piščeva razmišljanja i razglabanja otačkih tekstova. Najbolje je da čitalac uzme knjigu u ruke i da čita i razmišlja.

Živjeti Kristovim Duhom Svetim

admin — Thu, 11 Dec 2025 09:55:41 +0000

Možda je još i danas moguć pobožan kršćanski vjernik koji ističe da se on ne brine za svijet. Njemu je važno da on spasi svoju dušu. Ipak je teško danas zamisliti katolika, a pogotovo svećenika, koji čita što papa Ivan Pavao II. govori o pripremi za svečanu proslavu 2000. godine kršćanstva, a da ne bi uvidio kako je to zapravo poziv svima nama vjernicima da razmislimo također o situaciji sadašnjeg svijeta i postanemo svjesni naše suodgovornosti za njegovo spasenje. Kršćani vjeruju da je njihova Crkva dobila i da trajno ima Duha životvorca. No nesreća je što je ta vjera kršćanske Crkve u trajnoj prisutnosti Duha Svetoga, darovatelja, čuvara i unapreditelja života, u njoj i u njezinim vjernicima, više stajala u knjigama negoli u aktivnoj konkretnoj vjerskoj svijesti, u istinskom vjerskom iskustvu svakoga vjernika. Zato je papa Ivan Pavao II. u apostolskom pismu Tertio millennio odredio da se godina 1998. posveti na poseban način Duhu Svetome i njegovoj posvetiteljskoj prisutnosti unutar zajednice Kristovih vjernika. (…) To je posvješćivanje važno u tom smjeru da što više ljudi otkrije kako su osobe, njihova sloboda, njihova prava, mogućnost njihova rasta i rascvata, mnogo – upravo neusporedivo – važnije od stvari. Moramo sve učiniti da prisutnost Duha Svetoga u srcu svakog vjernika postane dio njegove aktualne vjerničke svijesti: onda će se mijenjati povijest svijeta. (…) Mi moramo ostvariti svoje kršćanstvo, tj. kristovstvo, odnosno pomazaništvo Kristovim Duhom Svetim kojega smo od Krista primili. A to znači sudioništvo u spasenju svijeta. Možemo li, dakle, mi spasiti ovaj sadašnji svijet?