Velimir Blažević – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Odredbe crkvenih partikularnih sabora i dijecezanskih sinoda važne za vjerski život katolika

admin — Fri, 30 Jan 2026 17:17:55 +0000

U ovoj knjizi riječ je o znanstvenoj autorskoj knjizi koja popunjava jednu prazninu, budući da kod nas dosad takva tema nije obrađivana, te predstavlja obogaćenje osobito za kanonsko-pravnu i povijesnu literaturu. Više partikularnih crkvenih sabora u vremenu od 4. st. (Sirmijski sabori) do 16. st. (Zadarski sabor, g. 1579.) i mnoge dijecezanske sinode, naročito tijekom 16., 17. i 18. st., te jedna na početku 19. i nekoliko u prvoj polovici 20. st., održano je na prostoru današnje Hrvatske i dijela Bosne i Hercegovine, odnosno nekadašnjeg Zapadnog Ilirika i rimskih provincija Panonije i Dalmacije. Zna se uglavnom u kojim su mjestima sabori održani, tko je na njima sudjelovao, o čemu se na njima raspravljalo i što su odlučili ili odredili; zna se i za dijecezanske sinode, koji biskupi su ih sazivali, kada i gdje su održane, a za priličan broj njih se zna i kakve su odredbe donijele. Biskupi su na saborima i dijecezanskim sinodama donosili odredbe o mnogim i različitim stvarima, poput ovih: neka doktrinarna pitanja kršćanske vjere i pitanja crkvenog ustroja i vršenja vlasti, nemiješanja klera u svjetovne poslove i neuplitanja laika u crkvene stvari i poslove; o bogoslužju i sakramentima; o propovijedanju i vjerskoj pouci; o ćudorednom životu klera; crkvenim vremenitim dobrima i njihovu čuvanju i upravljanju; o desetini, nadarbinama i njihovu podjeljivanju; zatim o crkvama, oltarima i grobljima; o ćudoređu i vjerskom životu laika i mnoge druge. Odredbe koje su donesene na pojedinim našim saborima i dijecezanskim sinodama pokazuju kako je trebalo djelovati ili kršćanski živjeti, pa dosljedno tome i kako se djelovalo i živjelo, ali govore i o tome kakvih je loših pojava i ponašanja bilo i što je trebalo ispravljati ili odstranjivati. A važnost pojedinih sabora i dijecezanskih sinoda ovisila je, dakako, od pitanja koja su na njima razmatrana, od donesenih odluka ili odredaba te od utjecajâ koje su te odluke i odredbe vršile u svakidašnjem životu. Iako je riječ o znanstvenom djelu koje će zanimati crkvene pravnike, povjesničare i ostale teologe, a budući da je dosta čitljivo i razumljivo, bit će zanimljivo i širem čitateljstvu.

Crkveni partikularni sabori i dijecezanske sinode na području Hrvatske i drugih južnoslavenskih zemalja

admin — Wed, 28 Jan 2026 10:41:09 +0000

Crkva u pogledu vlasti upravljanja uglavnom ima svojevrsni monarhijski karakter, no u njoj postoje i oblici kolegijaliteta i zbornog nastupanja i odlučivanja. To se događa na saborima, od općih ili ekumenskih do provincijalnih ili pokrajinskih, i djelomično na dijecezanskim ili biskupijskim sinodama. Razne vrste sabora, kao i dijecezanske sinode, tijekom povijesti su održavane i na području Hrvatske i drugih južnoslavenskih zemalja. Njima se bavi ova knjiga, koja se po brojnosti evidentiranih i ukratko prikazanih partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na navedenom području može držati jedinstvenom na hrvatskom jeziku. To potvrđuje i broj navedenih sabora (51), od kojih su neki bili generalni i ekstrateritorijalni, a većina njih nacionalni i pokrajinski, te više od 360 dijecezanskih sinoda za koje se pouzdano zna iz objavljene literature i sačuvanih pisanih izvora. S obzirom na ulogu koju su crkveni sabori i dijecezanske sinode općenito imali za očuvanje čistoće vjere i uređivanje crkvene stege i ćudorednog života klera i naroda, a takvu ulogu i važnost također su imali partikularni sabori i dijecezanske sinode na ovom našem južnoslavenskom i balkanskom području, ova knjiga u tom pogledu baca više svjetla na našu prošlost i svakako može biti dobro polazište za daljnja istraživanja.

Župe i župnici

admin — Fri, 23 Jan 2026 20:50:56 +0000

Knjiga je ponajprije namijenjena župnicima i drugim svećenicima koji s njima surađuju u dušobrižništvu ili ih zamjenjuju. Može im poslužiti i pomoći da lakše ispunjavaju svoje obveze i zadaće te da budu sigurni da postupaju ispravno u onome što čine ili kako čine. Ona također može biti od koristi vjernicima laicima koji žele znati što mogu tražiti i očekivati od svojih župnika, a i kako se sami mogu aktivnije uključiti u život župe.

Župa u crkvenom ustroju čini okosnicu i temeljnu kariku u vršenju dušobrižničkog i spasenjskog poslanja Crkve, a župnik u povjerenoj mu župi, kao njezin pastir, za zajednicu vjernika koji tvore župu pod vlašću dijecezanskog biskupa, ispunjava zadaću naučavanja, posvećivanja i upravljanja.

Da bi župa, sa svojim odgovarajućim strukturama, bila dobro organizirana i funkcionirala, i da bi župnik uspješno obavljao svoju službu, Zakonik kanonskoga prava donosi odredbe koje reguliraju i samo unutarnje uređenje župe i pastirsko djelovanje župnika. Iznošenje tih odredaba i njihovo kratko tumačenje predmet su ove knjige.

Ženidbeno pravo Katoličke Crkve

admin — Wed, 07 Jan 2026 16:18:17 +0000

Knjiga obrađuje kanonsko ženidbeno pravo sadržano u novome Zakoniku kanonskoga prava (Codex Iuris Canonici), točnije u njegovoj četvrtoj knjizi koja nosi naslov: “Posvetiteljska služba Crkve”. Iako je napisana kao priručnik za teologe, pastoralne djelatnike i studente teologije, ona donosi praktična i jednostavna razjašnjenja i tumačenja odredbi Zakonika vezanih uz obitelj, brak i ženidbu te je u tom smislu osobito korisna za dušobrižničku praksu.

Pored razrade odredbi općega kanonskoga ženidbenoga prava, knjiga obrađuje i važeće odredbe partikularnoga prava naših biskupskih konferencija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U knjizi su također, u teoretskom i praktičnom smislu, uspoređene odredbe ženidbenog prava Katoličke Crkve prema Zakonicima kanonskoga prava iz 1917. i 1983., a posebna je vrijednost ovoga priručnika u sažetom pregledu sve relavantne znanstvene literature koja se bavi ovim područjem, kako u svijetu, tako i kod nas.