Vjekoslav Bajsić – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Strah za granicu

mario — Mon, 09 Mar 2026 15:07:34 +0000

Već dulje vrijeme nagovaraju me prijatelji da skupim člančiće što ih još od 1971. pišem u Kani za rubriku »Pitanje sadašnjeg trenutka« u poseban svezak. Evo, konačno sam ispunio obećanje. Za izbor sam dobrim dijelom zamolio druge, te im ovdje zahvaljujem za savjete i trud.

U izvorni tekst – osim vrlo rijetkih ispravka – nisam dirao. Ostavio sam također da razmišljanje teku svojim kronološkim redom kako su nastajala – ako se izuzmu prvi i posljednji komad, koji su se činili posebno prikladnima da cjelini dadu neki naglašeni okvir. Kronološka raspodjela učinila mi se najprikladnijom i najistinitijom: pomoći će čitaocu da vidi »kako su stvari išle«.

Nije mi uvijek bilo lako pod pritiskom vremena, rokova i situacije, predodređenog volumena rubrike i vlastitog raspoloženja zadovoljiti ni sama sebe, ali, kako je što ispalo, neka ovdje bude na raspolaganje, na probiranje i za razmišljanje onima koji posegnu za knjižicom. Riječ je o pitanjima koja su već pomalo i odgovori, ali im je svrha da čitaoca povedu malo neutralnim potanjima do mjesta odakle će dalje poći sam.

Ili se i vratiti.

U Zagrebu, na Blagojavljanje, 1980.
V. B.

(iz Predgovora)

Filozofija i teologija u vremenu

admin — Mon, 19 Jan 2026 22:20:45 +0000

Možda je za teologiju jedan od najtežih i ujedno danas najhitnijih izazova promišljanje odnosa vjere i objave te vremena, odnosno povijesti. I to upravo zbog toga što su se Božja objava i istine vjere stoljećima nereflektirano uzimale poput neprobojnog i nepromjenljivog granitnog bloka koji se odnekud drugud zabio u vrijeme ljudskog kozmičkog trajanja. Ovaj drugi svezak Bajsićevih izabranih radova aktualan je pa i neophodan u prvom redu za studente teologije, a svakako će biti koristan svakome intelektualcu koji je naučio ili hoće naučiti sagledavati probleme u njihovoj povijesnoj perspektivi. To je nažalost rijetkost u našem vremenu koje, čini se, što više obiluje historijskim istraživanjima i raspravama, to više živi u zaboravu povijesti. Tu se, naime, lijepo može vidjeti istinitost stare (i na žalost prečesto nepoštovane) izreke historia magistra vitae est – povijest je učiteljica života – i pokazuje se ono što je Bajsiću bilo najvažnije: ne prošlost nego budućnost koja se sada izgrađuje i za koju smo odgovorni. Ili, njegovim riječima: “Bilo bi jamačno loše kad bismo opozvali svoju vjernost prošlosti. Crkva je jedna i u povijesti. No ipak moramo u prvom redu biti solidarni s današnjim čovjekom.”

Za prošlost ne odgovaramo mi. Za budućnost ćemo odgovarati. U prvom dijelu riječ je o filozofskom osvjetljavanju nekih zajedničkih tema filozofije i teologije. U drugom dijelu dominira filozofsko-teološka kritika suvremenosti, tj. vremena od Drugog vatikanskog koncila pa do ranih devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Koncil i godina 1989. jesu dva prijelomna graničnika, a događaji oko pada Berlinskog zida i nakon toga pokazuju kakvi se ponori kriju u čovjeku i kakvi izazovi proizlaze odatle kršćaninu i svakom drugom čovjeku dobre volje. Vjernik će se tu takoreći u svakom retku spontano suočavati s pitanjem: jesam li ja i je li moja Crkva na visini povijesnog zadatka? U evanđelju je, naime, ponuđen jedan, možda čak jedini mogući, model izlaženja čovjeka iz paleolitskih oblika ponašanja (osvajanje teritorija, lov i pljačka): identifikacija ne s grupom i njezinim interesima nego s Ocem koji je na nebu i koji se u svojoj slobodi ne da uvjetovati zloćom zloga. Treći dio sadrži priloge iz povijesti filozofijskoga i teologijskoga mišljenja. Riječ je o autorima i autoritetima kao što su Augustin, Toma Akvinski, Bonaventura, Bošković, F. Grisogono i M. A. de Dominis. Dakako, posvuda je prisutna također problematika početaka novovjekovne znanosti i njezinog oca Galilea Galileja. Bajsićeva kritička sučeljavanja i dijalozi sa suvremenicima jesu predmet radova sabranih u četvrtom dijelu. Riječ je uglavnom o recenzijama djela koja se tiču problematike dijaloga kršćana i marksista. Poznato je da je Bajsić bio jedan od središnjih sudionika tog dijaloga kod nas.

Granična pitanja religije i znanosti

admin — Fri, 09 Jan 2026 23:18:23 +0000

Granična pitanja religije i znanosti jedno je od istaknutih djela Vjekoslava Bajsića. Bajsićev smisao za granična pitanja ne vidi se samo u odnosu prema prirodnim znanostima nego i prema biblijskim znanostima. Glavno područje njegova znanstveno-nastavnoga rada bila je filozofija prirode (kozmologija) i granična pitanja između religije i prirodnih znanosti. Dodamo li djelo Granična pitanja religije i znanosti, kao sui generis dijalog između religije i znanosti, očigledno je da je kvalitativna i kvantitativna većina Bajsićeva opusa posvećena dijalogu.

Život i problemi crkvene zajednice

admin — Mon, 05 Jan 2026 19:54:12 +0000

U središtu interesa onih Bajsićevih radova koji su objavljeni u ovome trećemu svesku jest život kršćanske zajednice i njezini problemi (odnosi zajednice kao grupe i pojedinca, problemi uloge, osobe i službe itd.). Autorov pogled i analize pritom kreću odozdo, iz žablje perspektive naše ljudskosti kojoj je njezin neukidivi, a tako rado zanemarivani dio, upravo onaj animalni sloj naše ljudskosti preko kojega smo, biologijski i u perspektivi ponašanja, povezani s ostalim zemaljskim živim bićima. Članci, rasprave i materijali koji su ušli u ovaj svezak, složeni su u četiri dijela od kojih svaki na jednak način svjedoči o originalnosti Bajsićeve misli u promatranju Crkve ad intra.

Ekologija slobode

admin — Thu, 25 Dec 2025 20:34:51 +0000

Vjekoslav Bajsić rođen je u Čakovcu 1924. godine. Za života je bio svećenik Zagrebačke nadbiskupije, profesor filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i njegovim institutima u Zagrebu, odgovorni urednik i autor izdanja Kršćanske sadašnjosti. Studij filozofije i teologije završio je na Gregorijanskon sveučilištu u Rimu 1961. godine. Nakon studijskog boravka u Rimu i južnom Tirolu, gdje se oporavljao od bolesti pluća, vratio se u domovinu 1962. godine te započeo predavati filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje se i habilitirao radom Filozofski problemi hominizacije (1966.) Obnašao je i druge dužnosti: knjiižničar, dekan fakulteta, član brojnih povjerenstava, član Vijeća BKJ za one koji ne vjeruju i član Europskog društva za katoličku teologiju. Objavljivao je brojne studije i članke.

Ekologija slobode jedno je od njegovih najistaknutijih djela.

Dijalog, reagiranja, polemike

admin — Wed, 03 Dec 2025 01:45:36 +0000

U ovoj knjizi skupljeni su radovi Vjekoslava Bajsića u kojima nam se Bajsić još jednom pokazuje kao mudrac današnjeg vremena. Misli pravog mudraca nadilaze vrijeme u kojem su izrečene. Tako i Bajsićeva misao, bez obzira na vrijeme u kojem je nastala, i danas pokazuje snažnu aktualnost. To se posebice očituje u Bajsićevoj alergičnosti prema bilo kakvom obliku ideologije, bila ona ateističkog ili teističkog predznaka. U svojoj evanđeoskoj ukorijenjenosti, njegova misao nije uvijek ugodna ni vjernicima ni onima koji ne vjeruju. Građa sabrana u ovoj knjizi stoji u tijesnoj povezanosti s građom koja je ušla u treći svezak Bajsićevih radova. Treći dio Život i problemi crkvene zajednice pokazuje život crkvene zajednice ad intra, a ovaj pokazuje tu istu zajednicu ad extra, tj. u nekim segmentima njezinih odnosa prema društvu i društveno-političkoj zajednici.

U prvom dijelu ove knjige skupljeni su Bajsićevi prilozi koji se tiču teme dijaloga s marksistima u bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji. Ti radovi ilustriraju otvorenost i spremnost na dijalog s onima koji drukčije misle – evanđeoski stav koji je Bajsić pokušao progurati i u teškim vremenima. Naravno, takav je stav bio izložen oštroj unutarcrkvenoj kritici i izvancrkvenim napadima. U njegovim radovima ne nedostaje kritika u oba smjera, kako ona na račun kršćana, tako i ona na račun socijalističkog društva. Pogotovo u ovim radovima Bajsić se pokazuje kao mudrac: njegovi uvidi nisu uvjetovani borbom protiv ondašnje ideologije, niti grupom kojoj on pripada; nisu obesnaženi propašću sustava s čijim je zastupnicima vodio dijalog – oni zadržavaju svoju vrijednost i u promijenjenim okolnostima. U drugom dijelu sabrani su prilozi koji informiraju i analiziraju društvenu i kulturalnu situaciju u kojoj se zajednica vjernika našla u bivšoj državi. Treći dio usko je vezan uz prethodni i nosi naslov “Dijagnoze vremena i pojava”. Ovdje se primjećuje blizina Bajsićeve omiljele tematike ljudskih skupina i odnosa prema Evanđelju. U četvrtom dijelu prikupljeni su Bajsićevi polemički prilozi koji nam otkrivaju Bajsića kao vrsnog i duhovitog polemičara, u kojima on reagira na zbivanja u Crkvi i društvu. Bajsić je jedan od najoriginalnijih i najsamostalnijih mislilaca-mudraca našeg vremena. Kao mislilac koji svoje čitatelje prvenstveno želi povesti pomalo neutrtim putima do mjesta odakle će dalje poći sami, dakle, kao učitelj samostalnog mišljenja, on ne traži oponašatelje nego samostalne i misaone ljude koji umiju hodati granicama mišljenja, vjerovanja i znanja.

Obrnuto vrijeme

admin — Tue, 04 Nov 2025 07:14:40 +0000