Biblica – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Dom za sve narode

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:53:08 +0000

Hermenutika Staroga zavjeta u Novom znači evangeliziranje, navještaj evanđelja, Isusa i to uskrsloga. Znači uputiti na Put, tj. da postanu kršćani koji su se tako nazivali. Cilj je Isus, Uskrsli, odnosno uskrsnuće. Autor ove knjige egzegezom starozavjetnih tekstova o Hramu u Novom zavjetu upućuje čitatelja na nakanu hagiografa kako bi se moglo poruku aktualizirati i primjenjivati u životu Crkve. Poput Filipa iz Djela apostolskih autor želi ovom knjigom čitatelja uputiti u Pisma o Hramu u Novom zavjetu, i to u svjetlu događaja Isusa Krista, kako bi čitatelju pokazao na koji se način ona odnose na Isusa Krista. Djelo Dom za sve narode pruža jedan od uvida u formiranje teologije Novoga zavjeta jer govori o samoshvaćanju crkvene zajednice u odnosu na starozavjetno ishodište iz kojega je potekla i čiju baštinu pokušava revalorizirati u svjetlu iskustva uskrsloga Isusa Krista. Kao takva, knjiga pruža uvid u značajne teme iz područja nastanka prve crkvene zajednice, ali isto tako pruža novo svjetlo na starozavjetnu baštinu kojom se Crkva hranila.

Autor Mario Cifrak, OFM, pročelnik je Katedre Svetog pisma Novoga zavjeta na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Postigao je licencijat iz biblijskih znanosti na Papinskome biblijskom institutu u Rimu i doktorat teologije u Freiburgu/i. Br., u izdanju Kršćanske sadašnjosti objavljeno je već nekoliko njegovih djela.

O vremenu i vječnosti

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:52:32 +0000

Ova knjiga sadržava devet članaka koji su već objavljeni u nekoliko časopisa i zbornika, a sada su sabrani u knjigu od devet poglavlja. Ova zbirka članaka daje novi uvid u biblijsko poimanje vremena i vječnosti te otvara vrata interdisciplinarnom dijalogu. Djelo je primarno namijenjeno bibličarima, odnosno egzegetima, jer je riječ ne samo o teološkom, nego i o egzegetsko-teološkom djelu, a bit će od koristi svima onima koje zanima pitanje vremena i vječnosti u Bibliji jer su pojedini dijelovi razumljivi i zanimljivi široj publici.

Naslovi članaka su: Početak stvaranja svijeta i početak Biblije (Post 1,1-2); Početak vremena: Stvaranje svjetlosti i kategorije vremena (Post 1,3-5); Kompozicijski rast biblijskog teksta u vremenu na primjeru Post 2,4a.4b; »Različita tumačenja istog teksta tijekom vremena na primjeru Post 2,4–3,24«; Nadvremenska i svevremenska poruka teškoga teksta u Post 4,7; Kronologija rodoslovlja u biblijskoj prapovijesti (Post 5,3-32; 11,10-32); Od vremenitog do vječnog Saveza prema Ezekielu 16–17; 36,16–37,28; Borba u vremenu za vječnu nagradu prema Prvoj Korinćanima 9,24-27; Vječna riječ u kanonu. Kanonske knjige u židovstvu i kršćanstvu.

Evanđelje po Marku – prvi dio (1,1 – 3,6)

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:51:08 +0000

Riječ je o prvom dijelu komentara Evanđelja po Marku te izvornom djelu na hrvatskom jeziku. Hrvati se kao mali kršćanski narod ne mogu pohvaliti bogatom tradicijom takve literature pa je pojava novoga komentara bilo kojega evanđelja uvijek značajan događaj na teološkom i crkvenom planu. Ovaj komentar Evanđelja po Marku ima trodijelnu strukturu. On je u osnovi egzegetsko-teološka analiza evanđeoskoga teksta, što je obrađeno u prvom dijelu. Svaki je evanđeoski odlomak obrađen još u njegovom literarno-teološkom i povijesnom kontekstu, a taj drugi dio obilježen je pristupačnim i razumljivim jezikom. U trećem dijelu nude se točke za duhovno promišljanje i primjenu teksta u stvarnom životu. Kada budu gotova sva tri predviđena sveska, bit će to prvi izvorno hrvatski komentar Markova evanđelja.

Mudrosne i poetske knjige. Uvod u knjige Staroga zavjeta 3

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:50:42 +0000

Ova knjiga predstavlja treći svezak u planiranome nizu od ukupno četiri knjige Uvoda u knjige Staroga zavjeta istog autora. Ovaj svezak obrađuje sedam starozavjetnih mudrosnih i poetskih knjiga onim redoslijedom kojim ih donose suvremena katolička izdanja Biblije. Svaka od ovih sedam knjiga obrađena je u zasebnom poglavlju: Knjiga o Jobu (drugo poglavlje), Knjiga Psalama (treće poglavlje), Knjiga Izreka (četvrto poglavlje), Knjiga Propovjednikova (peto poglavlje), Pjesma nad pjesmama (šesto poglavlje), Knjiga Mudrosti (sedmo poglavlje) i Knjiga Sirahova (osmo poglavlje). U ovome svesku nalaze se još tri poglavlja koja obrađuju sljedeće teme: Općenito o biblijskoj povijesti (prvo poglavlje), Personificirana, poosobljena Mudrost (deveto poglavlje) te Mudrosna književnost u Egiptu i u Mezopotamiji (deseto poglavlje). U knjizi se nalazi i jedan ekskurs s naslovom Poetski jezik i književne vrste psalama. Pisac se služio najrelevantnijom i najsuvremenijom literaturom u priređivanju ove knjige, ali sadrži i izvorne elemente koji su utkani u prikaz pojedinih mudrosnih i poetskih knjiga.

Poslanica Rimljanima

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:49:59 +0000

U detaljnom i jasnom uvodnom dijelu autor raspravlja o povodu i okolnostima nastanka Poslanice, o odnosu Jeruzalema i Rima kao različitih središta prema kojima se Pavao trebao odnositi, o iznimno zanimljivom i složenom pitanju početka kršćanske zajednice u Rimu, o odnosu tzv. slabih i jakih u rimskoj kršćanskoj zajednici. Osobito je vrijedno poglavlje koje se bavi teološkom naravi i značenje Poslanice Rimljanima s prosudbama povijesti tumačenja Poslanice, ali i autorovim vlastitim promišljanjem i zaključivanjem, koji ovo Pavlovo djelo smještaju u njegov povijesno-teološki kontekst. Važan je i autorov novi hrvatski prijevod Poslanice Rimljanima. No posebnu i dosad nedostignutu vrijednost ima komentar koji se zaustavlja uz svaki redak i daje mu lingvističko, povijesno, stilsko i teološko tumačenje. Knjiga ima i svoju važnost na širem kulturološkom planu. Naime, već tijekom nekoliko stoljeća prisutna negativna društvena stvarnost antisemitizma, kao i nerazumijevanje odnosa Crkve i Izraela u vrijeme nastanka i oblikovanja kršćanstva, kroz pero bibličara sada dobivaju nove odgovore.

I riječ je Božja rasla

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:47:22 +0000

Evanđelje je prolazilo put od navještaja (kerigme) do literarnog značaja, tvrdi autor koji je svoj rad posvetio tome nijansiranome prijelazu. Kerigmatski aspekt vrlo je vidljiv u Djelima apostolskim i tzv. misijskim govorima koje su osobito održali Petar i Pavao. Zato se autor posvećuje tim protagonistima proučavajući njihove govore i djela. Slijedeći taj kerigmatski i povijesni trag, autor zaključuje da su ta dva vida međusobno usko povezani, a Markova književna vrsta “evanđelja” odredila je pripovijedanje o Isusu i kerigmu o Kristu.

“Riječi, djela i sudbina Isusova ovdje su međusobno povezani na način koji je bitan i presudan za cjelokupnu povijest kršćanstva“, kaže zagrebački bibličar uvodeći u ovu svoju studiju koja prati kerigmu do pisanog evanđelja: „I riječ je Božja rasla“ (Dj 6, 7). „Pripovijedanje, koje je usredotočeno na kerigmu, pomaže nam razumjeti da uskrsna vjera nije vezana uz grob, nego uz kerigmu, a time uz ono što su Kefa i ostali učenici doživjeli u susretima s Uskrslim.”

Povijesne knjige. Uvod u knjige Staroga zavjeta 2

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:46:24 +0000

Djelo Povijesne knjige druga je u nizu od ukupno četiri sveska u planiranom nizu pod naslovom Uvod u knjige Stroga zavjeta. Prva je već objavljena 2012. godine pod naslovom Torah – Pentateuh – Petoknjižje. Ova pak obrađuje šesnaest starozavjetnih “povijesnih” knjiga prema redoslijedu kakvog imaju suvremena katolička izdanja. Osim toga četiri poglavlja obrađuju pitanja koja su važna za potpunije razumijevanje navedenih “povijesnih knjiga” s gledišta njihovoga kanonskog smještaja u hebrejskom i katoličkom kanonu, kao i s gledišta suvremenog istraživanja onih “povijesnih knjiga” koje čine “deuteronomističku povijest”. Zasebno je obrađeno i povijesno-arheološko pitanje Izraelova nastanka u Kanaanu te povijesno razdoblje između propasti Judejskog kraljevstva i povratka iz “babilonskog sužanjstva”. Knjiga je u prvom redu namijenjena studentima teologije, ali može biti korisna i širem krugu čitatelja, koji žele osvježiti ili produbiti osobno poznavanje sadržaja i poruke Povijesnih knjiga kao drugog dijela Staroga zavjeta. No, ona želi biti i pomoć u biblijskome pastoralu. Autor se smatra priređivačem koji je preveo, prilagodio i objedinio materijal iz suvremene literature te je donio sintezu suvremenih priručnika, komentara i monografskih studija, no knjiga ipak sadrži elemente izvornosti koji su utkani u interpretaciju odabranih ulomaka.

Vjera u Boga uvijek novih mogućnosti

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:45:07 +0000

Knjiga je, kako u uvodu potvrđuje i sam autor, nastajala kroz duže razdoblje na temelju raznih studija iz područja starozavjetne biblijske teologije. Naglasak je u tim studijama stavljen na odnos između dviju stvarnosti ili dva partnera: Boga i čovjeka, odnosno Boga i naroda. Taj je odnos shvaćen kao vjera u biblijskom smislu riječi, koja nije vezana samo za čovjekovu zbilju nego jednako tako i za onu Božju jer i Bog, kao biće slobode, i čovjek, kao slobodno bić,e stoje u međusobnom povjerenju. Vjera je, stoga, najprimjereniji stav s kojim čovjek može pristupiti Bogu i u kojemu Bog pristupa čovjeku, ali jednako tako i u horizontalnom pristupu čovjeka drugome čovjeku. Osim vjere nije zaobiđena niti velika tema prijateljstva s Bogom u obliku sklapanja raznih vrsta saveza kao i velika tema biblijske teologije: vjera u mogućnost promjene kako čovjeka tako i Boga, odnosno vjera u Boga kao bića slobode, ali i u čovjeka kao slobodnoga bića. Jedna od važnijih tema je i ona vezana uz pravo i pravednost. Manji dio građe autor je već prije objavljivao, no za ovu knjigu i taj je dio temeljito prerađen, dok se veći dio pojavljuje u ovome obliku po prvi put. Autor je knjigu posvetio učilištima na kojima se obrazovao ili djelovao, a koja su pridonijela da se u njemu razvije ljubav prema Bibliji i njezinoj poruci. Ocjenjujući i procjenjujući novu knjigu Bože Lujića, Nikola Hohnjec kaže kako je pravi užitak čitati izlaganje i zapažati uvijek nova otkrića literarnih motiva i teoloških poruka. Anton Tamarut tvrdi kako se radi ne samo o izvrsnom uvodu u biblijsku teologiju Starog zavjeta nego i o antologijskome prikazu cjelokupne starozavjetne teologije, dok Karlo Višaticki pohvaljuje autorovo poznavanje kako starije tako i novije literature pa ga kao takvog smatra “prvijencem” na području biblijske teologije Staroga zavjeta u nas.

Ta u vjeri hodimo, ne u gledanju

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:44:22 +0000

Autor ovim studijama pokušava definirati vjeru i njezine posljedice kao moralnu poruku Novoga zavjeta te otvoriti hermeneutski luk kako bi mogao poslužiti daljnjem teološkom radu, posebice onomu sustavnih teologa i moralista. Polazeći od poziva u Djelima apostolskim: „Obratite se i svatko od vas neka se krsti“ (Dj 2, 38), što prepoznaje kao „ordo salutis – red spasenja“, pri čemu se spominje obraćenje, vjera, krštenje za oproštenje i dar Duha Svetoga, autor ističe da to podrazumijeva navještaj događaja Isusa Krista. Ta vjera traži nasljedovanje što pak znači hodati po Duhu, kako sugerira Poslanica Galaćanima 5, 17. Upravo su takvi tekstovi o vjeri kao o nasljedovanju bitni za ovu raspravu. Ne samo da je moguće u narativnim tekstovima prepoznati paradigme biblijskih moralnih raspoloživosti, nego je to moguće i u molitvenim tekstovima jer je naše čitanje ili moljenje svetopisamskih tekstova učinkovito u oblikovanju kršćanske moralne raspoloživosti. Mario Cifrak je pročelnik Katedre Svetog pisma Novoga zavjeta na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Poziv biblijskih proroka

admin — Tue, 17 Mar 2026 15:43:51 +0000

Knjiga „Poziv biblijskih proroka“ nudi studentima teologije i drugim zainteresiranim čitateljima egzegetsku analizu i teološku sintezu pozivâ sedam starozavjetnih i četiri novozavjetna proroka: Mojsija, Ilije, Amosa, jeruzalemskog Izaije, Jeremije, Deuteroizaije, Tritoizaije, Isusa, Pavla, ivanovskog Starješine i Ivana, autora Otkrivenja. Bog je proroke pozivao i slao da ponajprije svojim suvremenicima pokazuju znakove njegove spasenjske nazočnosti u povijesnim okolnostima. Kasnije su učenici prorokâ zapisali njihove propovijedi za novi naraštaj tražitelja Boga u njihovim povijesnim prilikama. Ti su učenici zapisivali i ispovijesti prorokâ o doživljaju Božjeg poziva, koji su proroci sa zvanjem priopćili svojim suradnicima i protivnicima tek nakon upornog osporavanja praznovjernog puka, službenih vjerskih poglavara, lažnih proroka ili političkih djelatnika. Bog im je obećavao da će biti uz njih, ali nije jamčio da će uvijek uspijevati u svojem djelovanju. Ti doživljaji pozivâ i danas pokazuju čitateljima misteriozni susret s Bogom, koji je pozvane uznemirivao sve dok se nisu odazvali na prepoznavanje Božje nazočnosti u promjenjivim povijesnim događajima i na življenje u skladu s Božjim pozivom. Biblijski proroci i danas su dokaz da Bog postoji te da je moguće biti otvoren Bogu i bližnjima u svim životnim situacijama.