Croatica christiana fontes – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Odredbe crkvenih partikularnih sabora i dijecezanskih sinoda važne za vjerski život katolika

admin — Fri, 30 Jan 2026 17:17:55 +0000

U ovoj knjizi riječ je o znanstvenoj autorskoj knjizi koja popunjava jednu prazninu, budući da kod nas dosad takva tema nije obrađivana, te predstavlja obogaćenje osobito za kanonsko-pravnu i povijesnu literaturu. Više partikularnih crkvenih sabora u vremenu od 4. st. (Sirmijski sabori) do 16. st. (Zadarski sabor, g. 1579.) i mnoge dijecezanske sinode, naročito tijekom 16., 17. i 18. st., te jedna na početku 19. i nekoliko u prvoj polovici 20. st., održano je na prostoru današnje Hrvatske i dijela Bosne i Hercegovine, odnosno nekadašnjeg Zapadnog Ilirika i rimskih provincija Panonije i Dalmacije. Zna se uglavnom u kojim su mjestima sabori održani, tko je na njima sudjelovao, o čemu se na njima raspravljalo i što su odlučili ili odredili; zna se i za dijecezanske sinode, koji biskupi su ih sazivali, kada i gdje su održane, a za priličan broj njih se zna i kakve su odredbe donijele. Biskupi su na saborima i dijecezanskim sinodama donosili odredbe o mnogim i različitim stvarima, poput ovih: neka doktrinarna pitanja kršćanske vjere i pitanja crkvenog ustroja i vršenja vlasti, nemiješanja klera u svjetovne poslove i neuplitanja laika u crkvene stvari i poslove; o bogoslužju i sakramentima; o propovijedanju i vjerskoj pouci; o ćudorednom životu klera; crkvenim vremenitim dobrima i njihovu čuvanju i upravljanju; o desetini, nadarbinama i njihovu podjeljivanju; zatim o crkvama, oltarima i grobljima; o ćudoređu i vjerskom životu laika i mnoge druge. Odredbe koje su donesene na pojedinim našim saborima i dijecezanskim sinodama pokazuju kako je trebalo djelovati ili kršćanski živjeti, pa dosljedno tome i kako se djelovalo i živjelo, ali govore i o tome kakvih je loših pojava i ponašanja bilo i što je trebalo ispravljati ili odstranjivati. A važnost pojedinih sabora i dijecezanskih sinoda ovisila je, dakako, od pitanja koja su na njima razmatrana, od donesenih odluka ili odredaba te od utjecajâ koje su te odluke i odredbe vršile u svakidašnjem životu. Iako je riječ o znanstvenom djelu koje će zanimati crkvene pravnike, povjesničare i ostale teologe, a budući da je dosta čitljivo i razumljivo, bit će zanimljivo i širem čitateljstvu.

Dnevnik – Diarium (1810. – 1815.)

admin — Thu, 29 Jan 2026 21:06:47 +0000

Trideset godina dijeli izlazak iz tiska drugog sveska kritičkog izdanja Dnevnika zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca od objelodanjivanja prvog sveska. Prvi je, da podsjetimo, izišao 1987. godine i obuhvaćao je razdoblje od 1801. do 1809. a priredili su ga, kao i ovaj drugi svezak, Josip Kolanović i Metoda Hrg. Nakon objave 1. sveska Dnevnika prešlo se na prijepis i prijevod latinskoga predloška za godine 1810. do 1815. Josip Kolanović, danas najbolji poznavatelj Vrhovčeva opusa u Hrvatskoj u arhivističkom i historiografskom smislu, napisao je za ovo izdanje „Uvodne napomene“, svojevrsni vodič i kroz Vrhovčev Dnevnik, ali i kroz problematiku njegova kritičkog objelodanjivanja dok je “Riječ unaprijed” za ovaj svezak napisao Drago Roksandić. Na Vrhovčev Dnevnik kao povijesni izvor upozorio je još 1925. godine Ferdo Šišić pa onda Stjepan Antoljak koji je tvrdio da je Dnevnik „neiscrpljiva riznica za događaje od 1801. do 1825.“

O Vrhovčevu Dnevniku i njegovu značenju za proučavanje političke i kulturne povijesti najviše je pisala Miroslava Despot. Ona je u svojim tekstovima upoznala svjetsku javnost s Vrhovčevim Dnevnikom, a u domaćem je tisku objavila niz radova u kojima je istaknula značenje toga Dnevnika kao izvor političke, kulturne i zdravstvene povijesti hrvatskoga naroda početkom 19. st. Jednako je on važan i za proučavanje nekadašnjeg života i prilika u Zagrebu i Hrvatskoj pa i same Europe na početku 19. st. Bernardi Stulli isticao je važnost Dnevnika za razumijevanje krupnih zbivanja hrvatske povijesti u razdoblju odjeka Francuske revolucije, Napoleonovih ratova i buđenja mađarskog nacionalizma. Ovo monumentalno vrelo od kapitalne važnosti za hrvatsku historiografiju tiskano je kao suizdanje Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za povijest i Zavoda za hrvatsku povijest te Kršćanske sadašnjosti.

Crkveni partikularni sabori i dijecezanske sinode na području Hrvatske i drugih južnoslavenskih zemalja

admin — Wed, 28 Jan 2026 10:41:09 +0000

Crkva u pogledu vlasti upravljanja uglavnom ima svojevrsni monarhijski karakter, no u njoj postoje i oblici kolegijaliteta i zbornog nastupanja i odlučivanja. To se događa na saborima, od općih ili ekumenskih do provincijalnih ili pokrajinskih, i djelomično na dijecezanskim ili biskupijskim sinodama. Razne vrste sabora, kao i dijecezanske sinode, tijekom povijesti su održavane i na području Hrvatske i drugih južnoslavenskih zemalja. Njima se bavi ova knjiga, koja se po brojnosti evidentiranih i ukratko prikazanih partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na navedenom području može držati jedinstvenom na hrvatskom jeziku. To potvrđuje i broj navedenih sabora (51), od kojih su neki bili generalni i ekstrateritorijalni, a većina njih nacionalni i pokrajinski, te više od 360 dijecezanskih sinoda za koje se pouzdano zna iz objavljene literature i sačuvanih pisanih izvora. S obzirom na ulogu koju su crkveni sabori i dijecezanske sinode općenito imali za očuvanje čistoće vjere i uređivanje crkvene stege i ćudorednog života klera i naroda, a takvu ulogu i važnost također su imali partikularni sabori i dijecezanske sinode na ovom našem južnoslavenskom i balkanskom području, ova knjiga u tom pogledu baca više svjetla na našu prošlost i svakako može biti dobro polazište za daljnja istraživanja.

De indagatione cordis – O preispitivanju srca

admin — Tue, 27 Jan 2026 10:33:17 +0000

Ovo vrijedno izdanje započinje Proslovom iz pera akademika Augusta Kovačeca u kojem se najprije osvrće na zasluge Hermana Dalmatina za europsku kulturu, a potom, uz kratke komentare, donosi pregled izdanja.

Slijedi biografija Hermana Dalmatina s najznačajnijim momentima njegova znanstvenog opusa koji potpisuje akademik Franjo Šanjek. Ukratko su objašnjeni različiti nadimci koje je Herman u potpisu svojih djela stavljao uza svoje ime te njegov učitelj Thiery iz Chartresa, čija je mudrost u duši mladog Hermana ostavila dubok trag i zapalila znanstveni žar.

Nakon tog »općeg« uvoda u život i djelo Hermana Dalmatina, priređivač izdanja Alojz Ćubelić uvodi čitatelja u samu raspravu De indagatione cordis.

Najopsežniji dio knjige čini transkripcija teksta Hermanove rasprave na latinskom jeziku. Sâm tekst sadržava i 1487 bilježaka u kojima se donose sadržajne razlike između petrogradskog i oxfordskog rukopisa.

Na kraju je dodan sažetak na engleskom jeziku, kazalo osobnih imena, etnonima i toponima te pojmovno kazalo. Kao što stoji u uvodnoj studiji, ovdje se ne radi o cjelovitu Hermanovu shvaćanju astronomije i astrologije, nego samo o predstavljanju osnovnih naglasaka rasprave De indagatione cordis.

Zahvaljujući studijama i raspravama koje prate sâm Hermanov tekst, ova će knjiga zasigurno pronaći put i do zainteresiranog čitatelja koji traži nekompliciran i kvalitetan uvod u život i znanstveni opus Hermana Dalmatina te njegovo značenje za europsku ne samo znanstvenu (astronomijsku) nego i filozofsku, religijsku i međureligijsku baštinu. Knjiga se nudi i kao dobar način za upoznavanje europskog i arapskog društvenog, kulturnog i znanstvenog ozračja vremena u kojem je Herman djelovao.

Katolička crkva u Hrvata u službi mira i stvaranja samostalne Hrvatske

admin — Mon, 26 Jan 2026 19:14:27 +0000

Autor u ovoj knjizi daje javnosti na uvid 283 dokumenta, apela, brzojava, govora, intervjua, izjava, pisama, poruka, poslanica, priopćenja, proglasa i propovijedi recenziranih u dokumentima i službenim vijestima Biskupske konferencije Jugoslavije, Hrvatske biskupske konferencije, Konferencije Vijeća redovničkih poglavara Jugoslavije i drugih službenih ili poluslužbenih crkvenih glasila i knjiga. Zbog činjenice da se na jednome mjestu po prvi put donosi spomenuta dokumentacija ova knjiga postaje nezaobilaznim vrelom za procjenjivanje mjesta i uloge Katoličke Crkve u službi mira u prijelaznome razdoblju od komunizma prema demokratizaciji i stvaranju samostalne hrvatske države. I ova knjiga pokazuje da Katolička Crkva nije stajala po strani već se djelatno angažirala za opće dobro svakoga čovjeka, osuđujući svaki zločin i svaku nepravdu.

Scripta theologica – Bogoslovni spisi

admin — Sun, 25 Jan 2026 10:08:15 +0000

Ovo je knjiga o životu i radu dominikanca bl. Augustina Kažotića, rodom iz Trogira koji je osobito lijep primjer hrvatske srednjovjekovne kulture. Razumna i staložena Kažotićeva razmišljanja o praznovjerju, inkviziciji, herezama i vračanju nedvojbeno će zainteresirati svakog hrvatskog intelektualca jer je začuđujuće moderna i aktualna. Dovoljno je istaknuti da Augustin Kažotić u svojim radovima pokazuje puno razumijevanje za one koji su dijelom i zbog svoga teškoga socijalnog položaja upali u praznovjerje. Kažotićev lik pobuđuje simpatije i zbog onoga što je u životu propatio. Kao zagrabački biskup (1303.-1322.) zamjerio se kralju Karlu I. Robertu pa mu taj, nakon biskupova puta u Avignon, nije dopustio povratak u domovinu. Papa ga je primio na svoj dvor, a onda imenovao biskupom u južnotalijanskom gradu Luceri, gdje je uskoro i umro. Augustin Kažotić bio je nadaleko poznat po učenosti i uzornom životu pa je ubrzo nakon njegove smrti predložen postupak kanonizacije, ali ga je tek 1702. godine papa Klement XI. proglasio blaženim (ali ne i svetim) te je tako postao prvim hrvatskim blaženikom. Ovu knjigu o Kažotiću pripremio je akademik Franjo Šanjek, a u njoj su objavljenje dvije Kažotićeve rasprave: O praznovjerju i O imetku Kristovu i njegovih učenika ili apostola u latinskom izvorniku i u izdavačevom prijevodu.

Abstractiones de libro sententiarum (13./14. st.)

admin — Sat, 24 Jan 2026 05:43:15 +0000

Martin Zadranin teološki je studij završio u Parizu, a krajem 13. i početkom 14. st. bio je predavač teologije na dominikanskom učilištu u sjevernoj Italiji gdje nastaje i njegov spis Abstractione de Libro Sententiarum – Izvadci iz komentara Sentencija. Riječ je o komentaru Sentencija Petra Lombardskog koji je do pojave – Suma – Tome Akvinskog bio gotovo jedini teološki spis na kojega su svoja teološka promišljanja vezivali ranosrednjovjekovni teolozi. Martinov spis je, osim svoje teološke važnosti, značajan i za povijest hrvatske kulture jer se radi o prvom sustavnom prikazu osnovnih teoloških problema te moralno-praktičnih tema.

Konkordancija nepromjenjivih dijelova Biblije

admin — Fri, 23 Jan 2026 05:20:42 +0000

Dvojezično, latinsko i hrvatsko, izdanje biblijske hermeneutike hrvatskog teologa, diplomata, bibliofila i humanista Ivana Stojkovića Dubrovčanina, priredili su i uvodnim raspravama popratili povjesničar Franjo Šanjek i bibličar Nikola Hohnjec. Prvi Stojkovića smješta u povijesno-crkvene okvire njegova vremena, a drugi priređuje i prevodi latinski izvornik djela te uvodi u problematiku Stojkovićeve biblijske hermeneutike.

Dvorac djevičanstva (1411.)

admin — Thu, 22 Jan 2026 12:48:05 +0000

Djelo Dvorac djevičanstva jest poslanica Jurja Slovinca njegovoj duhovnoj štićenici Izabeli od Villeblanchea. Pouku o tome kako će provoditi duhovni život posvećene djevice Slovinac za nju piše netom nakon što je ušla u benediktinski samostan. Djelo se sastoji od osam poglavlja te osim o djevičanstvu raspravlja i o dostojanstvu redovničkog staleža, krepostima poniznosti i poslušnosti, o preziru svijeta, odricanju od tjelesnih užitaka te o posvemašnjem pripadanju Kristu.

Izvorno je napisano na latinskom, no ubrzo se prevodi na francuski i postaje vrlo rašireno duhovno štivo koje će doživjeti nekoliko izdanja i ostati popularno još mnogo godina nakon Slovinčeve smrti 1416. godine. Hrvatski prijevod opremljen je prilozima o životu i znanstvenom radu Jurja Slovinca (akademik Franjo Šanjek, OP), o Slovincu kao duhovnom učitelju, književniku i rodoljubu (mr. sc. Stanko Tenšek), te o teološkim naglascima duhovnoga života u djelu Dvorac djevičanstva (dr. sc. Tomislav Z. Tenšek, OFM Cap.).

Povijesni spomenici Zagrebačke biskupije

admin — Wed, 21 Jan 2026 07:45:37 +0000

VII. svezak: 1441.-1465. MONUMENTA HISTORICA