Velika Gospa – znak nade za nas koji još živimo na zemlji

Djevica nije samo Majka Gospodina i Spasitelja nego i – na planu milosti – Majka svih ljudi.

Mnogi vjernici danas časte i svoje molitve upućuju Djevici Mariji, začetoj bez ljage istočnoga grijeha, slaveći ono što je Bog učinio za Mariju jer je bila izabrana da postane Majkom Božjom, ali i onoga što je Bog učinio za Crkvu time što ju je dao Mariji kao zagovornici i uzoru svetosti.

Blagdan Uznesenja Djevice Marije (Velika Gospa) u Rimu se počeo slaviti najkasnije u 6. stoljeću. Od toga vremena slavi se i u Katoličkoj i u Pravoslavnoj Crkvi. Tim blagdanom, 15. kolovoza, prisjećamo se Marijine smrti ili usnuća u Gospodinu te njezina rođenja u slavu. Kao i prije, značenje toga blagdana valja nam tražiti u misnom predslovlju. U njemu čitamo o Božjoj želji da njezino tijelo ne bude oštećeno. Uznesenje je, stoga, znak nade i za nas koji još živimo na zemlji.

Kada je papa Pio XII., 1950. godine, objavio dogmu o uznesenju Djevice Marije, govorio je o Marijinu „tijelu i duši“. Danas bismo mogli reći: „Marija je kao osoba u cjelini oslavljena.“ Christopher O'Donnell u svojoj knjizi O Mariji piše da je uznesenje simbol naše buduće slave koji nas uči ispravnom pristupu našemu tijelu.

„Gledamo iza granica smrti, koja će nas prividno lišiti naše osobe, kako bismo, zatim, po Božjoj milosti, prošli kroz duboku promjenu (usp. 2 Pt 1, 4). Svoje tijelo ne smijemo uzaludno štovati – naša prava ljepota nije kozmetička, nego je Božje djelo u nama. No svoje tijelo ne smijemo niti mrziti; ta bilo je stvoreno na Božju sliku (usp. Post 1, 27). Ne moramo svi nalikovati modelima, jer unutarnja se ljepota nalazi i u onima najjadnijima, nemoćnim ljudima. Blagdan Uznesenja Djevice Marije, zajedno s blagdanom Preobraženja Gospodnjega (6. kolovoza), potiče nas da njegujemo zdrav odnos prema cijelome svojem biću, koje je predodređeno za slavu“, stoji u knjizi.

Osobito danas, na blagdan Velike Gospe, možemo osvijestiti da nam pogled na Mariju može pomoći da cijenimo vlastitu ljudskost i svoj život te vjerujemo da ćemo jednom dospjeti do slave u kojoj se Marija nalazi već sada.

Marija nas uči da se radujemo Božjim darovima za nas i u nama te da se Bogu obraćamo u molitvama i hvalospjevima.

Uz blagdan Velike Gospe Kršćanska sadašnjost podsjeća na nekoliko prigodnih izdanja u čast Djevici Mariji:

U djelu Krunica naše Gospe glasoviti njemački teolog Romano Guardini čini nam pristupačnom molitvu od koje su živjeli naraštaji vjernika. Motritelj promatra, iz Marijina gledišta, središnji spasenjski događaj Božjega utjelovljenja. Na temeljni duhovni uvod nadovezuju se kratka teološka izlaganja pojedinih desetica i praktične upute za uvježbavanje ovog oblika molitve.

Knjiga O Mariji irskoga profesora duhovnosti Christophera O'Donnella, oca karmelićanina, kratak je uvod u učenje Crkve o Djevici Mariji. Autor upoznaje čitatelje s temeljnim činjenicama marijanskoga štovanja, uključujući njegovu povijesnu pozadinu. Spominje marijanske dogme, osnovne događaje marijanske molitve i odnos protestantskih i istočnih Crkvi prema Mariji.

Marija u propovijedima hrvatskih katoličkih obnovitelja zbornik je koji donosi predavanja sa znanstvenog skupa održanog 31. svibnja i 1. lipnja 2002. godine u Splitu. Sadržava zanimljive studije koje iz zaborava izvlače naše stare propovjednike od 16. do 19. stoljeća, i njihovo viđenje uloge Blažene Djevice Marije u životu Crkve.

Knjiga Marije Pehar, Tko je majka moja? Biblijska svjedočanstva o Mariji, Isusovoj majci, autoričino je znanstveno-teološko traganje za najranijim svjedočanstvima o Mariji Isusovoj majci, odnosno za što izvornijim i potpunijim razumijevanjem njezine osobe i njezine uloge u životu Isusa Krista. Riječ je o teološkom iščitavanju biblijskih tekstova o Mariji. Knjiga je dostupna i kao eKnjiga, u digitalnom obliku.

Pater Miljenko Sušac SMM u djelu Posveta Isusu Kristu po Mariji donosi prikaz marijanske duhovnosti ne vodeći se toliko znanstvenim kriterijima, već materiju iznosi više obavijesno jer mu je nakana da prosječni kršćanski vjernik ovu knjigu može koristiti kao priručnik za svoj duhovni život.

Sjajna knjiga Nele Veronike Gašpar, Marijanska ukazanja – »proročka karizma« za naše vrijeme, na najbolji način odgovara vremenu u kojem mnogi vjernici postavljaju utemeljena pitanja o marijanskim ukazanjima, a posebno u vezi Međugorja. U njoj se, međutim, neće naći nikakav senzacionalistički sadržaj. Prije svega u njoj je riječ o odmjerenom, trezvenom, ali i obazrivom teološko-znanstvenom vrednovanju tematike marijanskih ukazanja.

Knjižica Sto godina Fatime – Značenje Fatime za naše doba jedna je iz niza knjižica opata Nadraha o fatimskim ukazanjima. U njoj pisac sažeto, jednostavnim riječima i utemeljeno na crkvenim izvorima, odgovara na brojna pitanja koja su mu postavljali vjernici o Marijinu ukazanju u Fatimi, o fatimskim tajnama, o odnosu papa i Fatime, o razlozima posvete Bezgrješnom srcu Marijinu, o duhovnim porukama toga događaja od prije stotinu godina za naše vrijeme, o tome zašto Bog više ne čini čuda, o značenju ukazanja za nevjerujuće i na slična pitanja.

Ova i niz drugih prihodnih izdanja potražite u knjižarama Kršćanske sadašnjosti ili u web knjižari.