<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>1979. &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<atom:link href="https://ks.hr/godina-izdanja/1979/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://ks.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Tue, 21 Jul 2026 11:23:10 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://ks.hr/wp-content/uploads/2025/09/favico-50x50.png</url>
	<title>1979. &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<link>https://ks.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Therese Desqueyroux</title>
		<link>https://ks.hr/shop/knjizevnost-2/proza-knjizevnost-2/therese-desqueyroux/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 03 Jan 2026 06:53:13 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/therese-desqueyroux/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Roman</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-family: Roboto; color: #333333; background: white;">Radnja Mauriacovih romana zbiva se u francuskoj provinciji, Bordeaux i zaleđe, i eventualno u Parizu. Ovaj &#8220;metafizičar koji djeluje u konkretnome&#8221; mogao je svoje junake i njihove životne drame zamisliti samo u prostoru koji je i sam živio i intimno doživio. Ali onkraj tih izvanjskih okvira, Mauriac doseže čovjekovu egzistencijalnu razinu i one vječne probleme i situacije koje se pred nama izdižu poput nesavladiva zida s kojima se moramo otvoreno suočiti ili ih jalovo i uzaludno izigravati.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Srž stvari</title>
		<link>https://ks.hr/shop/knjizevnost-2/proza-knjizevnost-2/srz-stvari/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 28 Dec 2025 00:45:27 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/srz-stvari/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Roman</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Henry Graham Greene (1904.-1991.) bio je engleski novelist, pisac dramskih komada i kratkih priča te književni kritičar čija ranija djela istražuju moralnost i nutrinu modernog čovjeka, a u kasnijoj fazi međunarodne političke teme (podsjetimo samo na tri takva romana po kojima su snimljeni poznati filmovi, &#8216;The Quiet American&#8217;, &#8216;Our Man in Havana&#8217; i &#8216;The Human Factor&#8217;, gdje valja istaknuti da su i po mnogim drugim Greeneovim djelima snimljeni filmovi kako za kino, tako i za televiziju). Greene je književnu kvalitetu svojih djela uspješno spajao sa širokom popularnošću. Činjenica da se 1926. obratio na katoličanstvo (njegov prvi roman izašao je 1929.) nemalo je utjecala na njegovo stvaranje tako da su ga znali nazivati i čisto katoličkim piscem. Iako nije volio taj epitet činjenica je da upravo neka od njegovih najboljih djela oblikuje jedan katolički duh, npr. &#8216;Brighton Rock&#8217;, &#8216;The Power and the Glory&#8217;, za koji dobiva nagradu &#8220;Hawthornden&#8221;, a među njih spada i djelo koje ovdje opisujemo, <em>The Heart of the</em> <em>Matter</em> &#8211; <em>Srž stvari</em>. U ovom romanu radi se o dramatičnoj moralnoj mijeni u glavnom liku, Scobieu, policijskom inspektoru na Zapadnoafričkoj obali tijekom Drugoga svjetskog rata. Scobie se obratio na katoličanstvo radi svoje žene Louis, koju ne voli, no o čijoj je sreći spreman skrbiti. Podjednako proturječan odnos ima i prema katoličkoj vjeri u čija naučavanja čvrsto vjeruje, ali ih u praksi ne ispovijeda. Temeljni nutarnji konflikti proizvodit će u glavnom liku sve dublju moralnu krizu dok u svom privatnom i profesionalnom životu nailazi na sve veće kušnje vlastitih uvjerenja i vjernosti supruzi. Zanimljiv je podatak da je Graham Greene bio i pripadnik Britanske obavještajne službe. Roman <em>Srž stvari</em>, te pogotovo njegovi romani koji obrađuju političke teme, prenose nam dio atmosfere koju je kao obavještajni časnik proživljavao. Iako Green na početku romana <em>Srž stvari</em> ističe da je cijela radnja sa svim likovima izmišljena, no ipak nadahnuta njegovim stvarnim putovanjima, zemljopisno ju možemo locirati u Freetownu (Sierra Leone), gdje je Green službovao od 1942. do 1943.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Uzvišenost i radost života (D-55)</title>
		<link>https://ks.hr/shop/teologija-i-povijest/crkveni-dokumenti/uzvisenost-i-radost-zivota-d-55/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 27 Dec 2025 10:19:51 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/uzvisenost-i-radost-zivota-d-55/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Pastirsko pismo o zaštiti nerođene djece</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Čak i kad postoje zakoni koji dopuštaju pobačaj, čovjek se nikada ne može pokoriti iznutra nedopuštenom zakonu. Biskupi Jugoslavije su 1979. godine &#8211; godinu dana nakon što je u Jugoslaviji zakonom dopušten pobačaj &#8211; napisali dokument <em>Uzvišenost i radost života</em> ukazujući na opasnost da se zaborave nerođena djeca koja imaju pravo na život. Podsjećaju da je „za liječnika, bez obzira na posljedice, po savjesti obvezujuće uskratiti pobačaj.“ Ovaj dokument izravno navodi da je „pobačaj znak oslabljene volje za životom i siguran način zatiranja naroda.“</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ecclesiam suam &#8211; Crkvu svoju (D-54)</title>
		<link>https://ks.hr/shop/teologija-i-povijest/crkveni-dokumenti/ecclesiam-suam-crkvu-svoju-d-54/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 26 Dec 2025 11:52:54 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/ecclesiam-suam-crkvu-svoju-d-54/</guid>

					<description><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Enciklika episkopatu, kleru, vjernicima cijele Crkve i svim ljudima dobre volje o putovima kojima Katolička Crkva treba da izvršuje u naše doba svoju zadaću</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><em>Enciklika Ecclesiam suam &#8211; Crkvu svoju</em>, objavljena je u kolovozu 1964. godine. Na samom početku papa Pavao VI. označuje svrhu enciklike: &#8220;&#8230;želimo u ovoj enciklici, kao što je moguće bolje, svima objasniti koliko je, s jedne strane, za spas ljudskog društva važno i, s druge strane, koliko je Crkvi na srcu, da se Crkva i ljudsko društvo susreću, uzajamno upoznaju i ljube.&#8221; U enciklici su naglašene tri točke za koje papa Pavao VI. vjeruje da su od vitalnog značaja za tekući život Crkve i koje želi staviti u središte svog pontifikata: svijest koju Crkva mora imati o sebi, obnova Crkve i snažniji dijalog između Crkve i svijeta. U njoj papa Pavao nastupa kao teoretičar crkvenog dijaloga. Još više, kako to autoritet dokumenta nameće: kao učitelj dijaloga, i kao takav on ulazi u povijest &#8211; kao &#8220;Papa dijaloga&#8221;. Svaki bi čovjek trebao prethodno shvatiti što je to Crkva &#8211; i on u Crkvi &#8211; i koje je njezino poslanje, da se onda obnovi kako bi uspješno mogao stupiti u dijalog sa svojim bratom kršćaninom u Crkvi, sa svojim bratom čovjekom izvan Crkve. Navedena enciklika potpisana je na blagdan Preobraženja, jer samo preobraženi u Krista &#8211; pokristovljeni &#8211; moći ćemo pridonijeti kršćanskom preobražaju i pokristovljenju svijeta. Crkva, dakle, treba živjeti misterij Kristova preobraženja. To je za nas kršćane čast, ali nadasve neodgodiv zahtjevni poziv.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Odnosi anglikanske zajednice i Katoličke Crkve</title>
		<link>https://ks.hr/shop/teologija-i-povijest/povijest-crkve-i-krscanstva/odnosi-anglikanske-zajednice-i-katolicke-crkve-nauka-o-euharistiji-sluzba-i-redenje-autoritet-u-crkvi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 18 Dec 2025 10:44:05 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/odnosi-anglikanske-zajednice-i-katolicke-crkve-nauka-o-euharistiji-sluzba-i-redenje-autoritet-u-crkvi/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dokumenti Međunarodne anglikansko-katoličke komisije: Nauka o euharistiji; Služba i ređenje; Autoritet u Crkvi</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">23. ožujka 1966. bez sumnje je veliki datum u povijesti ekumenizma. Toga je, naime, dana primas Anglikanske Crkve i predsjednik Lambeth-konferencijâ kenterberijski nadbiskup dr. Michael Ramsey u Vatikanu službeno posjetio papu Pavla VI. Dvojica velikodostojanstvenika sutradan su &#8211; 24. ožujka &#8211; izdala zajedničku deklaraciju o novim odnosima dviju Crkava. Tu se između ostalog kaže: »Da bi poduprli i promicali ovaj uzajamni stav predlažu da se između Rimokatoličke Crkve i Anglikanske zajednice uspostavi ozbiljan dijalog, utemeljen na Evanđelju i njihovim starim zajedničkim tradicijama, koji bi mogao dovesti do onoga jedinstva u istini za koje je Krist molio. Ovaj dijalog će obuhvatiti ne samo teološke stvari kao Sveto pismo, tradiciju, liturgiju, nego također i ona pitanja koja na objema stranama uzrokuju poteškoće praktičnog reda.«</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Levijatan</title>
		<link>https://ks.hr/shop/obitelj-djeca-i-mladi/poucno-i-zabavno-stivo-obitelj-djeca-i-mladi/levijatan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 Nov 2025 06:32:49 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/levijatan/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Roman</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">U istoimenom Greenovu romanu Levijatan simbolizira sile zla u svoj svojoj složenosti i one se po njegovu mišljenju ne daju svesti na društvene i psihopatološke momente [&#8230;] <em>Levijatan</em> nije ni roman akcije ni realističan prikaz vanjske objektivne stvarnosti, na što upućuje i njegova izlomljena kompozicija i fabula; to je drama savjesti koja tretira problem zla u mnogovrsnim njegovim aspektima. Radnja romana smještena je u dva susjedna provincijska, francuska gradića, a Green svoje likove suočava s temeljnim pitanjima i stanjima ljudske egzistencije.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kriteriji o odnosima između biskupa i redovnika u Crkvi (D-53)</title>
		<link>https://ks.hr/shop/teologija-i-povijest/crkveni-dokumenti/kriteriji-o-odnosima-izmedu-biskupa-i-redovnika-u-crkvi-d-53/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 07 Nov 2025 17:16:26 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/kriteriji-o-odnosima-izmedu-biskupa-i-redovnika-u-crkvi-d-53/</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
