1994. – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Kulturni djelatnici Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u 18. i 19. stoljeću

admin — Thu, 12 Feb 2026 21:41:03 +0000

Govori u Hrvatskoj (D-100)

admin — Thu, 22 Jan 2026 17:15:38 +0000

Dodatak I: Govori Ivana Pavla II. napisani za namjeravani posjet Sarajevu (8. rujna 1994.)

Dodatak II: Govori predsjednika dr. Franje Tuđmana i kardinala Franje Kuharića (10. i 11. rujna 1994.)

Pobjeda križa

admin — Wed, 21 Jan 2026 15:42:30 +0000

Lush Gjergji katolički je svećenik Apostolske administrature Prizrena, generalni vikar biskupije, član Društva književnika Kosova, Katoličkih novinara Europe te Europske akademije. Do sada je objavio više od 60 knjiga: 28 na albanskom, 15 na talijanskom i 17 na hrvatskom jeziku, od kojih 15 posvećenih blaženoj Majci Tereziji. Ulomak iz ove knjige razmatranja prikazuje tematski okvir djela:

Netko reče: život piše romane. I istina je. Ja bih dodao: Život piše i komedije i tragedije, ali je malo tko sposoban »čitati čovjeka«. Takvi romani, takve tragedije nisu pisane tintom, rukom, riječima, strojem, kompjutorima, nego jecanjem, suzama, znojem, bolju, krvlju…

»Čitati čovjeka«, njegov život, radosti – žalosti, Istine – sumnje – laži, sigurnosti – nesigurnosti – strahove, lice – oči – dušu, blizinu – susret – dodir, dobrotu – plemenitost – ljubav, mržnju – žalost – očaj…

Dugo sam razmišljao, molio, pisao ova razmatranja, ne bih li bar malo olakšao i osmislio patnju naših ljudi u trenutcima mržnje, borbe, neizvjesnosti, patnje koja može razarati više od rata, oružja, ubijanja, jer razara vjeru u život, u Boga, u čovjeka, u bolje sutra, gasi ideale, motive, motivacije, truje dušu, unosi pesimizam, time zapravo stvara »žive mrtvace! Pisao sam misleći na sve ranjene u duši ili na tijelu, opterečene, zabrinute, osamljene, kojima je jedini vjerni »prijatelj« patnja…

Jedan život, jedan primjer, jedna smrt, jedna borba završila je pobjedom, uksrnućem. Isus Krist, koji je jedini konkretno i dragovoljno prihvatio ovu borbu protiv zla – grijeha – đavla – smrti, i za nas ih je konačno porazio!

Marialis cultus (D-44)

admin — Tue, 20 Jan 2026 02:41:03 +0000

Navedena enciklika sastoji se od: Uvoda u kojem nas Papa ukratko upoznaje sa svrhom dokumenta; Prvog dijela u kojem se govori o štovanju Djevice Marije u liturgiji: “Djevica u obnovljenoj rimskoj liturgiji”, “Djevica kao model Crkve u obavljanju bogoslužja”; Drugog dijela u kojem Papa daje orijentacije za obnovu marijanske pobožnosti: “Trojstveni, kristološki i eklezijalni vid marijanskog štovanja”, “Četiri usmjerenja za Djevičino štovanje: biblijsko, liturgijsko, ekumensko i antropološko”; Trećeg dijela s uputama za dvije pobožne vježbe: “Anđeo Gospodnji” i “Krunica”; Zaključka u kojem se objašnjava teološka i pastoralna vrijednost štovanja Blažene Djevice Marije.

Bogorodica u hrvatskom pjesništvu

admin — Mon, 19 Jan 2026 22:36:53 +0000

Ova knjiga nastala je iz bilježaka o hrvatskoj književnosti i njezinim stvaraocima, a autoru Josipu Mihojeviću bio je to veliki izazov. “Prvotna misao koja mi se nametnula bila je da prikupim i iznesem cjelokupnu liriku o Bogorodici stvorenu u hrvatskoj književnosti od prvih početaka do danas. Kako je misao sazrijevala, a sabiranje dobivalo određenije oblike, sve se više nametalo pitanje je li moguće istim mjerilima pristupiti ranijem i novijem pjesništvu”, piše u Uvodu djela Mihojević koji se ipak odlučio sabrati liriku o Bogorodici od 13. do kraja 19. stoljeća. Pregled starije hrvatske književnosti ili njezinoga dijela iziskuje da se ne ispušta iz vida ni ono što je istodobno stvoreno u jezičnom mediju kojim su se hrvatski pisci, uz svoj materinji jezik, služili dugi niz stoljeća, latinskom. Začuđujuća pojava mnoštva i vrijednosti djela hrvatskog latinizma odavna je svratila na sebe pozornost. U hrvatskom latinitetu stvoreno je mnogo poezije, a u njoj ima podosta stihova o Djevici Mariji. Knjiga sabire brojne stihove posvećene Bogorodici, Djevici Mariji, i to iz pera poznatih i manje poznatih pjesnika, od Marka Marulića, Šiška Menčetića, Đore Držića, Nikole Nalješkovića, Junija Palmotića, Bartola Kašića, Antuna Kanižlića, Anice Bošković, Đure Ferića, Pavla Štoosa, Ignjata Đurđevića, Augusta Harambašića do nepoznatih pjesnika koji su Djevicu opjevavali kroz stoljeća. Ovo vrijedno djelo sadržava i uvodne napomene ispred pjesama, koje daju osnovne podatke o pjesniku, njegovu književnom radu i vremenu u kojem je živio. Ako pak čitatelj želi doznati više, može posegnuti i za nekim djelom navedenom u dodatnoj literaturi. Iza svakog odjeljka naznačen je i izvor otkuda su pjesme uzete, a neobične riječi objašnjene su u Rječniku na kraju djela.

Povijesni spomenici Zagrebačke biskupije

admin — Sun, 11 Jan 2026 09:00:28 +0000

VI. svezak: 1421.-1440.

MONUMENTA HISTORICA

Današnji čovjek pred Biblijom

admin — Wed, 31 Dec 2025 16:25:51 +0000

Ova je knjižica napisana u vrijeme vrlo jakih i burnih previranja na polju biblijskih istraživanja, odnosno u doba novoga smjera u biblijskom pokretu. Znanstveni pristup Bibliji, pokrenut snažnije i presudno pozivom pape Lava XIII. na uravnoteženje odnosa između znanosti i vjere, i zalaganjem pape sv. Pija X. za svetopisamska pitanja, za nekoliko je desetljeća, napornim studijem i marnim radom, 1930. godine smjelo krenuo u nepovratnom smjeru. Taj je pokret svojim novim usmjerenjem uznemirio mnoge duhove i dugo je godina mnogima koji ga nisu mogli pratiti ni shvatiti izgledao kao prava sablast. Taj je novi smjer ozakonjen enciklikom Pija XII. »Divino Afflante Spiritu« 1943. godine. Ni taj papinski dokument nije sasvim smirio duhove, on je u mnogih samo stišao javne i glasne istupe protiv biblijskih novina. Po smrti Pija XII., a neposredno prije Drugoga vatikanskog sabora i u njegovim počecima, bura protesta protiv novih ideja razmahala se svom žestinom i naišla na odobravanje i podršku mnogih saborskih otaca.

Još nam uvijek govore

admin — Mon, 29 Dec 2025 11:03:53 +0000

Izabrani nagovori J. Turčinovića, J. Fućaka i V. Bajsića

Ekologija slobode

admin — Thu, 25 Dec 2025 20:34:51 +0000

Vjekoslav Bajsić rođen je u Čakovcu 1924. godine. Za života je bio svećenik Zagrebačke nadbiskupije, profesor filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i njegovim institutima u Zagrebu, odgovorni urednik i autor izdanja Kršćanske sadašnjosti. Studij filozofije i teologije završio je na Gregorijanskon sveučilištu u Rimu 1961. godine. Nakon studijskog boravka u Rimu i južnom Tirolu, gdje se oporavljao od bolesti pluća, vratio se u domovinu 1962. godine te započeo predavati filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje se i habilitirao radom Filozofski problemi hominizacije (1966.) Obnašao je i druge dužnosti: knjiižničar, dekan fakulteta, član brojnih povjerenstava, član Vijeća BKJ za one koji ne vjeruju i član Europskog društva za katoličku teologiju. Objavljivao je brojne studije i članke.

Ekologija slobode jedno je od njegovih najistaknutijih djela.

Nauka o teološkoj spoznaji

admin — Mon, 22 Dec 2025 01:52:31 +0000

Temeljno, ova knjiga je uvod u teologijsku epistemologiju (“nauku o teološkoj spoznaji”) — refleksiju o tome što je teološka spoznaja, kako se postiže, koje su joj pretpostavke, te kakav je odnos između vjere, objave, razuma i znanosti unutar teologije.