1998. – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga

admin — Mon, 26 Jan 2026 16:36:12 +0000

Svojim sadržajem Cvit razgovora je zbornik nepovezanih duhovnih i svjetovnih tekstova u stihu i prozi. Duhovni se tekstovi pojavljuju u različitim oblicima i pretežu u prvom dijelu knjige, dok su svjetovni tekstovi zastupljeniji u njezinu drugom dijelu. To su uglavnom prikazi crkvene, svjetske i nacionalne povijesti, uključivši i opjevavanje suvremenih bojeva s Turcima.

Knjiga je tiskana 1747. godine u 700 primjeraka kod mletačkog tiskara Simona Occhija. Ubrzo nakon izlaska knjige fra Filip Grabovac uhićen je i zatvoren, optužen je za veleizdaju, za poticanje Hrvata na pobunu jer su pod mletačkom vlašću prezreni i pogaženi.

Temeljni propisi za formaciju trajnih đakona (D-114)

admin — Thu, 22 Jan 2026 03:17:21 +0000

Direktorij za službu i život trajnih đakona

Prema civilizaciji ljubavi

admin — Tue, 13 Jan 2026 20:14:19 +0000

Kada je o civilizaciji ljubavi počeo intenzivnije misliti i pisati, Tomislav Janko Šagi-Bunić više je puta naglašavao da se ona javlja kao poruka već kod pape Pavla VI. god. 1965., u njegovu govoru o prepoznavanju Krista u svakom čovjeku, na zaključenju II. vatikanskog koncila. Ova će knjiga pokazati da je i Šagi-Bunićeva misao o civilizaciji ljubavi temeljno sazidana na duhu i slovu II. vatikanskog koncila. Pojam civilizacije ljubavi izričito se ne spominje u svim Šagi-Bunićevim tekstovima koji se nalaze u knjizi, ali baš svi na svoj način razrađuju temelje i puteve njezina ostvarenja. Sjedinjenje Krista sa svakim čovjekom započelo je utjelovljenjem Sina Božjega, njegovom smrću i uskrsnućem, a proslavljeni Krist nastavlja to sjedinjenje neprekidno u povijesti po Duhu Svetom. Tomislav Šagi-Bunić kao potvrdu ovih misli često spominje koncilsku konstituciju Gaudium et Spes – Radost i nada i papu Ivana Pavla II. Temelje civilizacije ljubavi Šagi-Bunić nalazi ponajprije u odlomku Matejeva evanđelja o Posljednjem sudu (25, 31-46). U tom svetopisamskom tekstu Šagi-Bunić vidi poistovjećivanje i sjedinjenje Krista sa svakim čovjekom, što kršćanima treba biti poziv da u svakom čovjeku vide Krista, da se prema svakom čovjeku odnose kao prema Kristu i da svakoga čovjeka ljube kao Krista. Tomislav Šagi-Bunić neumorno inzistira baš na svakom čovjeku, pa i na neprijatelju. Štoviše, ne zaboravlja niti ekološku dimenziju svega stvorenoga. Odatle počinje izgradnja civilizacije ljubavi.

Granična pitanja religije i znanosti

admin — Fri, 09 Jan 2026 23:18:23 +0000

Granična pitanja religije i znanosti jedno je od istaknutih djela Vjekoslava Bajsića. Bajsićev smisao za granična pitanja ne vidi se samo u odnosu prema prirodnim znanostima nego i prema biblijskim znanostima. Glavno područje njegova znanstveno-nastavnoga rada bila je filozofija prirode (kozmologija) i granična pitanja između religije i prirodnih znanosti. Dodamo li djelo Granična pitanja religije i znanosti, kao sui generis dijalog između religije i znanosti, očigledno je da je kvalitativna i kvantitativna većina Bajsićeva opusa posvećena dijalogu.

Doctor humanitatis – Naučitelj čovječnosti (D-111)

admin — Tue, 06 Jan 2026 00:56:13 +0000

Ovaj dokument na 74 stranice donosi više govora i pisama svetog pape Ivana Pavla II. o svetom Tomi Akvinskom. Akvinčevo misaono djelo za Ivana Pavla II. predstavlja filozofiju bitka otvorenu svekolikoj zbilji. Kroz četiri govora (1979., 1980., 1986., 1990.) i jedno pismo (1993.) o Tominoj suvremenosti, antropocentričnost se otkriva kao Woytilin ključni pojam za iščitavanje Sume teologije i drugih Akvinčevih spisa. Ivan Pavao II. ističe Akvinčevu strast za istinom kao mogući lijek sve raširenijoj osobnoj i društvenoj krizi etike. Sveti Toma, uzor kršćanskog istraživača, Papu najviše zanima kao onaj koji potvrđuje dostojanstvo ljudske naravi. Stoga mu je 13. rujna 1980. dodijelio naslov “Naučitelj Čovječnosti” – “Doctor humanitatis”.

Božićni homilijar

admin — Mon, 29 Dec 2025 15:50:20 +0000

Liturgijske propovijedi božićnog kruga crkvene godine.

Povijest kršćanske literature

admin — Fri, 26 Dec 2025 00:01:36 +0000

I. svezak: Patrologija: Od početka do sv. Ireneja

Religije svijeta

admin — Sat, 20 Dec 2025 23:21:22 +0000

Poznavanje religija jest potreba suvremene kulture. Jer nema poznavanja čovjeka bez poznavanja njegove religije. Religije se, naime, ne iscrpljuju tek u kultu i moralu, one su duboko povezane s umjetnošću, književnošću pa i s organizacijom društvenoga života. Znanost o religiji s jedne strane utvrđuje da je povijesno čovjek religiozno biće, a s druge strane služi kao katalizator u suvremenom životu religija u smislu sve manje njihove isključivosti. Iz toga procesa nastala je i ova knjiga. Ova bogato ilustrirana knjiga na više od 400 stranica prikazuje razvoj religije, antičke, prvobitne drevne religije te najveće i najraširenije religije današnjice. Napisi o glavnim istočnim i svjetskim religijama daju iscrpne obavijesti o povijesti, svetim knjigama, štovanjima, vjerovanjima i obredima različitih vjera. Nisu svi odgovori svjetskih religija na pitanja današnjeg čovjeka jednako suglasni, ali svi zaslužuju našu pozornost i poštovanje. Jer su mnogi od njih stoljećima pružali i ne prestaju pružati ni danas mnoštvu ljudi snagu za življenje, djelovanje i umiranje.

Razmišljam o Alojziju Stepincu – eKnjiga

admin — Fri, 19 Dec 2025 21:41:07 +0000

Kako preuzimati i kako koristiti eKnjige Kršćanske sadašnjosti pogledajete OVDJE.

Knjiga Razmišljam o Alojziju Stepincu okuplja dvanaest razmišljanja o duhovnosti i poruci bl. Alojzija Stepinca, uz jednu besjedu fra Bonaventure koju je održao za Stepinčevo u Krašiću 1994., te mali ocrt Stepinčeva života.

Knjiga okuplja vrlo zanimljiva i živa sjećanja, najdublje doživljaje fra Bonaventure o Stepincu, kao i tumačenja nekih Stepinčevih poruka. Međutim, kako ističe autor, Stepinčeva je pisana ostavština mnogo bogatija od onoga spomenutog u ovoj knjizi. Svoj je lepoglavski zatvor i krašićko zatočeništvo, uz ostalo, pretvorio u svojevrstan skriptorij, pisarnicu. Pisao je propovijedi i druge duhovne knjige, kako bi pomogao dušobrižnicima u sastavljanju propovijedi i nagovora Isusovim vjernicima. Ovi Bonaventurini kratki nacrti o Stepinčevoj duhovnosti daju iskrenu i blisku sliku jednoga blaženika.

Živjeti Kristovim Duhom Svetim

admin — Thu, 11 Dec 2025 09:55:41 +0000

Možda je još i danas moguć pobožan kršćanski vjernik koji ističe da se on ne brine za svijet. Njemu je važno da on spasi svoju dušu. Ipak je teško danas zamisliti katolika, a pogotovo svećenika, koji čita što papa Ivan Pavao II. govori o pripremi za svečanu proslavu 2000. godine kršćanstva, a da ne bi uvidio kako je to zapravo poziv svima nama vjernicima da razmislimo također o situaciji sadašnjeg svijeta i postanemo svjesni naše suodgovornosti za njegovo spasenje. Kršćani vjeruju da je njihova Crkva dobila i da trajno ima Duha životvorca. No nesreća je što je ta vjera kršćanske Crkve u trajnoj prisutnosti Duha Svetoga, darovatelja, čuvara i unapreditelja života, u njoj i u njezinim vjernicima, više stajala u knjigama negoli u aktivnoj konkretnoj vjerskoj svijesti, u istinskom vjerskom iskustvu svakoga vjernika. Zato je papa Ivan Pavao II. u apostolskom pismu Tertio millennio odredio da se godina 1998. posveti na poseban način Duhu Svetome i njegovoj posvetiteljskoj prisutnosti unutar zajednice Kristovih vjernika. (…) To je posvješćivanje važno u tom smjeru da što više ljudi otkrije kako su osobe, njihova sloboda, njihova prava, mogućnost njihova rasta i rascvata, mnogo – upravo neusporedivo – važnije od stvari. Moramo sve učiniti da prisutnost Duha Svetoga u srcu svakog vjernika postane dio njegove aktualne vjerničke svijesti: onda će se mijenjati povijest svijeta. (…) Mi moramo ostvariti svoje kršćanstvo, tj. kristovstvo, odnosno pomazaništvo Kristovim Duhom Svetim kojega smo od Krista primili. A to znači sudioništvo u spasenju svijeta. Možemo li, dakle, mi spasiti ovaj sadašnji svijet?