U Pitanju sadašnjeg trenutka čitamo oštru analizu Josipa Grbca pod naslovom Hrvatski skijaški savez – između medalja i mulja, koja razotkriva korupcijske afere i njihove teške posljedice za mlade sportaše, etiku društva te pitanje moralne obnove.

Stjepan Baloban u kolumni detaljno predstavlja novu socijalnu encikliku pape Lava XIV. Magnifica humanitas, naglašavajući njezine ključne poruke o umjetnoj inteligenciji, dostojanstvu čovjeka i socijalnom nauku Crkve kao sredstvu dijaloga u suvremenom svijetu.

Duhovnu dubinu donosi Ante Jerković u tekstu Klanjamo se smjerno mi, bogatom razmatranju euharistijskih popijevaka svetog Tome Akvinskoga. Ivan Šarčević u članku Vrijeme je misliti na Boga i na čovjeka poziva na iskreno, ponizno obraćanje Bogu u vremenu bučne, ali često instrumentalizirane religioznosti. Rudolf Ćurković piše o Sedam smrtonosnih načina da izgubimo sebe, a Krešimir Šimić razmišlja o Slavi Sina Čovječjeg – slavi Raspetoga i prezrenoga.

U rubrici Razgovor čitamo intervju glavne urednice Maje Petranović s reykjavičkim biskupom Davidom Tencerom, kapucinom koji svjedoči o životu male, ali žive i univerzalne Crkve na Islandu – u izrazito sekularnom društvu.

U drugom razgovoru, Marija Perčić govori o svom dugogodišnjem angažmanu u Crkvi, oblikovanom pokoncilskim ozračjem, hrabrim laičkim inicijativama i teološkom formacijom. Istaknuta je njena uloga koju je imala u razvoju Kršćanskog kulturnog centra. Naglašava da budućnost Crkve u velikoj mjeri ovisi o laicima – osobito ženama i mladima – te da je nužno njihovo sustavno okupljanje, obrazovanje i uključivanje u pastoral i društveni život. Svoju duhovnost gradi na euharistiji, kvalitetnoj teološkoj literaturi i otvorenosti novim putovima koje Bog otvara.

Tu su i putopisne stranice: Ante Vranković u Lončarevoj zemlji donosi duhovno-povijesnu razglednicu iz Svete Zemlje, dok Antonija Putić u prvom dijelu putopisa San Marino opisuje malu republiku na velikoj visini koja stoljećima čuva slobodu i poseban duh. Sani Gilja u rubrici Dječja teologija dijeli životnu mudrost kroz dječje oči i podsjeća roditelje na uzajamno oblikovanje u odgoju. Broj zaokružuje prikaz života crkvenog naučitelja Bede Časnoga (tekst Suzane Peran).

Ove i niz drugih zanimljivih tema čitajte u svibanjskoj Kani koju ćete pronaći u svojim župama, knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti ili uz mjesečnu pretplatu (pretplata@ks.hr)

Travanjski broj Kane obogaćuje i nekoliko intervjua: Maja Petranović razgovarala je s Ivanom Šćepanovićem, umjetničkim voditeljem Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, a Marija Perčić s novinarkom i autoricom vjerskih emisija na Prvom programu Hrvatskoga radija. Krešimir Cerovac osvrnuo se na 35. obljetnicu enciklike Ivana Pavla II., Centesimus annus. U novoj Kani čitajte i o proroku Joelu, korištenju umjetne inteligencije kod djece i mladih u Hrvatskoj, o stvarnim pričama brojnih obitelji, mistici Novoga zavjeta, demografiji, filmu, zdravlju i nizu drugih zanimljivih tema.

Kanu potražite u svojim župama, knjižarama Kršćanske sadašnjosti ili se pretplatite putem e-maila pretplata@ks.hr ili telefona 01/6349-044.

U obilju zanimljivih tema našlo se i nekoliko razgovora. Tomislav Kasić razgovarao je s mons. Vladom Razumom, nedavno zaređenim pomoćnim biskupom zagrebačkim. Govorio je o svećeničkom pozivu, svojem iskustvu praćenja mladih na putu prema svećeništvu, Božjoj vjernosti i nizu izazova s kojima se susreće. Danijela Živković u članku Hrvatska u srcu apostolskog nuncija osvrnula se na razgovor s apostolskim nuncijem Giorgijem Linguom koji odlazi iz Hrvatske. Njegova nova služba apostolskog nuncija nastavlja se u Izraelu, Jeruzalemu i Palestini. U razgovoru se osvrnuo na lijepe trenutke u Hrvatskoj, župe pune mladih vjernika te roditelje kao prve misionare svojoj djeci.

Putopis ovoga puta čitateljima otkriva talijansku Ravenu, a dr. Ivo Belan u rubrici Zdravlje komentira stjecanje kondicije i odmor. U Kani čitajte i o temi oprosta (Slavica Dodig), putenosti (Nikola Kuzmičić), proroku Malahiji (Stipo Kljajić), Crkvi i sekularizaciji (Krešimir Šimić), digitalnoj pismenosti, korizmi, vijestima iz Vatikana (Aldo Sinković) i nizu drugih zanimljivih tema

Marija Perčić razgovarala je pak s dr. sc. Petrom Vugrinec, voditeljicom stručne službe i programa Galerije Klovićevi dvori, o umjetnosti kao prostoru susreta s Bogom, smislom i ljepotom, izložbi U početku bijaše kraljevstvo i samom radu Galerije. U Portretu umjetnice Matija Maša Vekić čitatelje Kane upoznaje s mladom perspektivnom slikaricom Evom Vukinom. Blago u Gospodinu preminula je pak slikarica Vjera Reiser, suradnica Kane, kojoj je In memoriam posvećen članak Vjera Reiser – slikarstvo kao život.

Kolumna Stjepana Balobana ovoga puta bavi se pitanjem socijalnoga govora Crkve koji aktualizira papa Lav XIV., a Aldo Sinković i ovoga puta donosi Vijesti iz Vatikana. Rudolf Ćurković u zanimljivom tekstu Najveća među lažima ili nemam vremena obrađuje zanimljivu temu poimanja vremena i obmane fraze „nemam vremena“ koja se od čovjeka današnjice često može čuti.

Putopis Antonije Putić čitatelje vodi u Pečuh, a Pogled u prošlost Tomislava Matića piše o Golijatima protiv Davida tijekom povijesti, odnosno borbama slabijih s jačima. U Kani potražite i niz ostalih tema i zanimljivosti autora poput Sonje Tomić, Sani Gilje, Nikole Kuzmičića, Veronike Mile Popić, Josipa Sanka Rabara, Slavice Dodig, Stanka Uršića, Tončija Tadića, Marcele Šperande, Stipe Kljajića, Krešimira Cerovca, Ivana Šarčevića, Gordana Črpića, Krešimira Šimića, Suzane Peran, Marita Mihovila Letice i drugih.

]]> https://ks.hr/shop/casopisi/kana/kana-br-1-2026/ Sat, 10 Jan 2026 04:34:12 +0000 https://ks.hr/proizvod/kana-br-1-2026/ Siječanjski broj Kane donosi niz tekstova koji grade promišljanje o Riječi koja dolazi u ljudsku stvarnost. Riječi koja se utjelovljuje u kulturi, u jeziku i u svakidašnjici. Upravo se tom napetošću između vjere i kulture bave neki tekstovi u ovome broju. S tom se temom prirodno povezuje i promišljanje o Svetome pismu i njegovu mjestu u životu Crkve i društva. Siječanjska Kana donosi tako i osvrt mons. Ivana Šaška o novom prijevodu Biblije HBD-a, kao i razmišljanja drugih autora potaknutih tom temom (Rudolf Ćurković: Što je duh hrvatskoga jezika, a što je primjereno za sveti tekst; Stjepan Baloban: Biblija je knjiga koja okuplja i spaja, a „nikako“ i „nikada“ ne smije razdvajati). Josip Grbac u Pitanju sadašnjega trenutka piše pod naslovom Komu smeta Božić?, a tu je i nekoliko zanimljivih razgovora: s don Perom Miličevićem razgovarao je Tomislav Kasić, a s volonterkom udruge Savao Ivanom Radoš razgovarala je Marija Perčić. Ponovno se okrećemo i misijama, ovoga puta iz Esmeraldusa na obali Pacifika: s misionarkom s. Ivom Jelić razgovarao je Trpimir Alajbeg. Aldo Sinković i ovoga puta donosi Novosti iz Vatikana, a Tonči Tadić analizira političku situaciju Europe na raskrižju.

O božićnom poklonu u Novim meditacijama piše Josip Sanko Rabar. „Što će mi televizor, čokolada, linija, mobitel, kravata? Kada tebe nema, tako strašno nema! (…) Materijalni darovi slabo vrijede. (…) U tebi je sve“, i podsjeća nas na istinski smisao Božića.

U Pitanju sadašnjega trenutka, Josip Grbac govorio toleranciji i prizivu savjesti. Tolerancija nije izolirani pojam. Ona uvijek vodi računa i o moralnom kodeksu ponašanja kojega svaki pojedinac gaji u svom srcu. Ona u prvom planu ima dobrobit društva i zajednice, i predstavlja prvi prag postizanja mira među različitim ljudima i zajednicama.

U kolumni Samo pet stvari, Ante Jerković donosi pet crtica, kao i svaki put, na temu – priče. Ovih pet kratkih promišljanja bave se ovom, jednom od najtipičnijih, karakteristikom čovjekovog ponašanja.

Stjepan Baloban u svojoj kolumni piše na temu Kako reagirati na podjele u društvu i u Crkvi?, tematizirajući sve veću podijeljenost hrvatskog društva, a također i među katolicima i u Crkvi. U današnjem vremenu iznimno je važno kao vjernik biti svjestan koncilske poruke da se poštivanje i ljubav „moraju protegnuti i na one koji drukčije od nas misle i rade u društvenim, političkim ili vjerskim pitanjima“. O podjelama se još uvijek govori pod pretežito analitičko-kritičkim vidom, što je važno, međutim, potrebno je tražiti i nuditi moguća rješenja.

U Isusovim sretnim ljudima, Ivan Šarčević piše o veselju i gozbama u božićne dane. Kako bismo nešto slavili, nužna je delikatnost i obazrivost, i povrh svega nakana da se barem usporedno s vlastitim veseljem nastoji drugima biti radost. Isus je rado išao na gozbe, od one svadbene u Kani Galilejskoj pa sve do posljednje večere prije križa sa svojim učenicima. Radovao se ljudskim slavljima, a Šarčević nas poziva da i mi Božić učinimo radosnijim svojim bližnjima.

U ovom broju mogu se pročitati i dva zanimljiva intervjua. Povod prvom razgovoru s Matijom Štahanom je njegova nova knjiga Izvod iz kršćanstva. Kako vjerovati u 21. stoljeću? Matija Štahan rođen je 1992. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij komparativne književnosti, a široj javnosti poznat je po sudjelovanju u emisiji Peti dan, u kojoj redovito komentira društvene i političke aktualnosti. Knjiga se u naslovu poigrava s naslovom Uvod u kršćanstvo autora pape Benedikta XVI., i dok papina knjiga govori o tome kako biti kršćaninom, Štahanova govori o tome kako u velikoj mjeri više nismo kršćani.

Drugi intervju je onaj sa Željkom Šemper, magistrom edukacijske rehabilitacije, koja je i sama osoba s invaliditetom te progovara i bavi se problematikom osoba s invaliditetom.

Tu su i mnogobrojni drugi članci i tekstovi: Krešimir Cerovac piše na temu Božić: utjelovljena misija ljubavi i milosrđa, razmišljanje Rudolfa Ćurkovića o jaslicama koje si promašile srce Božića, referirajući se na pojavu umjetničkih instalacija i prikaza Božića koji se pretvaraju u izdvajanje od same srži kršćanske poruke; novosti iz Vatikana Alde Sinkovića, Chatbotovi kao digitalni sugovornici u obiteljskim domovima iz pera prof. Lane Ciboci Perša; razmišljanje o ogovaranju prof. Antona Tamaruta i mnogi drugi.

Stjepan Baloban također spominje načelo ljubavi, ovaj puta prema siromašnima, što je tema apostolske pobudnice pape Lava XIV. Dilexi te. Ja te ljubim. Prema prvim mjesecima pontifikata može se zaključiti da je za papu Lava XIV. iznimno važan socijalni nauk Crkve i da će u tom kontekstu europskoj tradiciji razvoja katoličke socijalne misli Papa pridodati onu američku.

U kolumni Na mreži, Sani Gilja upravo u ljubavi kojom nas Bog ljubi i vodi vidi razrješenje naših uvjetovanosti, dok opisuje zgodu iz vlastitog svakodnevnog života i pokušaju da svoju djecu potakne na rješavanje svakodnevnih školskih obaveza, zadatak koji, znaju svi roditelji, može voditi u beznađe.

Doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski u zanimljivom razgovoru progovara o odnosu vjere i znanosti. Ovaj hrvatsko-makedonski genetičar, evolucionist, molekularni biolog i kršćanski apologet se, osim svojeg znanstvenog zanimanja u genetici, bavi i poviješću i filozofijom znanosti te odnosa znanosti i religije, a od 2021. je pročelnik Centra za proučavanje znanosti odnosa znanosti i religije te u ovom razgovoru daje zanimljive uvide o toj temi.

Ova Kana donosi još obilje raznih članaka, među kojima je izvještaj Anđele Jeličić Krajcar s hodočašća u Rim i susreta s Papom, novosti iz Vatikana koje je uredio Aldo Sinković, članak o proroku Hagaju bibličara fra Stipe Kljajića, izvještaj sa znanstvenog skupa Umjetna inteligencija i društvene promjene autora Rafaela Rimića, članka Mit o kraju rata Tončija Tadića u kolumni Političke teme, razmišljanje Antona Tamruta o protivštinama i mnogi drugi.

Među razgovorima valja istaknuti onaj s prim. Ivančicom Škarić, dr. med., koja je svoj liječnički rad posvetila djeci. O tome kako roditeljima priopćiti najteže dijagnoze, kako se u bolnicama dijele sakramenti i kako se kao kršćanka nosi s patnjom i boli najmlađih otkrila je u razgovoru s Marijom Perčić. I ovoga puta čitatelji Kane mogu zaviriti u misijski život. Trpimir Alajbeg razgovarao je sa s. Dorotejom Dundjer koja djeluje u Beninu. Opisala je svoje misijsko iskustvo od samih početaka te prikazala kako se ondje danas živi i kako i svatko od nas može pridonijeti.

U listopadskoj Kani pronaći ćete i tekstove dr. Ive Belana (Ljekovita moć opraštanja), s. Veronike Mile Popić (Dodir zdravlja), Nikole Kuzmičića (Pomirenje), Stanka Uršića (Suverenost i oni koje nitko ne spominje), Slavice Dodig (Duhovna plodnost vremešnih svetaca), Tončija Tadića (Dronovi i ratovi) i niz drugih.

]]> https://ks.hr/shop/casopisi/kana/kana-br-9-2025/ Thu, 04 Sep 2025 23:10:56 +0000 https://ks.hr/proizvod/kana-br-9-2025/ Rujanski broj Kane donosi širok krug tema koje će vas zainteresirati: ponešto o Thompsonu, o Trumpu, umjetnoj inteligenciji, ratu i miru, Kini, domovini, istinoljubivosti, molitvi, dijalogu i nadi… Pod svakim od tih pojmova krije se beskrajno more sadržaja i vidova našega života, svaki od njih otvara svijet pitanja i promišljanja o odnosu vjere, društva i politike, osobne duhovnosti i odgovornosti zajednice. U povodu nedavne objave hrvatskih izdanja razgovarali smo sa Stefanom von Kempisom, čija je najnovija knjiga o papi Lavu izazvala pozornost čitatelja, i Massimom Faggiolijem, autorom djela Od Boga do Trumpa koje snažno odjekuje u današnjem kontekstu. Njihove knjige ne daju lake odgovore, nego traže ozbiljno i odgovorno promišljanje. Baš na takvo promišljanje u ovom broju podsjeća i Ivan Šarčević u članku o važnosti i nezamjenjivoj ulozi teologije.

U rujanskoj Kani nalazi se i razgovor sa sarajevskim mons. Ivom Tomaševićem, stricem zagrebačkoga gradonačelnika. Zanimljiv članak napisao je i Đurica Pardon pod naslovom Jubilejska posveta domovine? osvrnuvši se na posvetu hrvatskoga naroda i domovine. Kolumna Stjepana Balobana ovoga puta tematizira kršćanina između mira i rata, a Pitanje sadašnjega trenutka Josipa Grbca progovara o pitanjima demografskog oporavka u Hrvatskoj.

Među ostalim tekstovima pronaći će se niz drugih zanimljivih tema, a neke od njih su: Istinoljubivost (Sani Gilja), Oduševljenje ratom 1914. godine (Tomislav Matić), Obadija – slabo poznati sluga Božji (Stipo Kljajić), Moj Očenaš (Tereza Salajpal), Odjeci Hipodroma (Tonči Tadić), Odrastati bez bake i djeda (Slavica Dodig), Prijateljstvo (Nikola Kuzmičić), Dijete s „debelom“ knjigom je dijete sa „zdravom“ životnom perspektivom (Josip Bošnjaković)…

Uz navedene tekstove, pozivamo Vas da istražite i ostale teme rujanske Kane, od filma, putopisa do umjetnosti i stranica za djecu.

]]>