Svibanjska Kana donosi nam pregršt tema. Neke su teške, neke radosne, poneke otvaraju prostore novih promišljanja. Cijeli je mjesec u znaku Djevice Marije, a ovoga svibnja Papa svetim proglašava malog brata Charlesa de Foucaulda. Preporučujemo vam novoobjavljenu knjigu o njemu.

Josip Grbac piše o potrebi stvaranja ljudskog kapitala koji je prijeko potreban za stvaranje bolje i prosperitetne Hrvatske. U putopisnom razgovoru pročitajte što o svom životu u Kini i o samoj zemlji ima reći poznata producentica i glumica Vitomira Lončar, a o aktualnoj ratnoj situaciji u Ukrajini, koju i dalje pratimo u Kani, u razgovoru progovara Anica Djamić, hrvatska veleposlanica u Ukrajini.

O novozavjetnom pogledu na rat piše fra Darko Tepert, a nit koja se provlači Novim zavjetom je poruka da u teškim okolnostima kršćani uvijek ostanu dosljedni navjestitelji evanđelja i svjedoci Kristovi, odnosno da je Bog već pobijedio bez obzira na sve ratove i neprijateljstva.

Tatjana Kren piše o hrvatskim imenima za svibanj, a uvijek zanimljivi Josip Sanko Rabar o robotima; ove i još mnoge druge teme pronađite u novom broju Kane!

Novi broj Kane donosi brojne aktualne teme i vrijedna promišljanja. Kao gorući hrvatski problem Kana ističe problem demografije, o kojem piše i nekolicina naših autora (Josip Grbac: Problem demografije ili državne administracije?; Tonči Tadić: Demografi i spasitelji nacije; Tomislav Matić: Nestanak stanovništva – primjer Banovine početkom novog vijeka) pitajući se o izvorištima toga problema, ali i rješenjima izlaska iz njega. U ovom broju Kane mislimo posebno i na bolesne i slabe, u povodu Svjetskog dana bolesnika (11. veljače), o čemu su pisale Jelica Marković (Čovjek u središtu – paradoks suvremenog doba), Martina Vuk Grgić (Eutanazija vs. patnja) i Slavica Dodig (Bolesti naše staračke). Kanu ovoga puta obogaćuju i dva intervjua: jedan s istaknutom liječnicom i profesoricom na Katoličkom sveučilištu u Rimu, dr. Simonom Sandrić Gotovac (Štititi čovjeka, njegov život, prava i zdravlje) te s profesorom na Rimskom sveučilištu John Cabot, Federigom Argentierijem (Ozračje sukoba u Ukrajini postaje sve realnije).

Od ostalih tema tu su, primjerice, kolumna Stjepana Balobana (Teološko-pastoralni tjedan o ‘svećeništvu’), Treba li Crkvi Sinoda o sinodalnosti (Zvonko Franc), Druga nevinost (Ivan Šarčević u rubrici Isusovi sretni ljudi), Riječ i šutnja (Tereza Salajpal), Znak osporavan (Krešimir Šimić), Ta neka ljubav (Vinko Jedvaj), Duhovni pisci i mistici (Josip Sanko Rabar)…

Nakon ljetne stanke s našim našim autorima razmišljamo o rujanskim odlukama, društvenim aktualnostima poput zakona o neradnoj nedjelji, zakona o hrvatskom jeziku, migracijama, izazovu transhumanizma, nogometu i njegovim navijačima, o crkvenim događanjima, zdravim ili ranjenim religioznostima te raznim drugim zanimljivim sadržajima u našim uobičajenim rubrikama koji će vas sigurno zaokupiti i nadahnuti. 

Izdvojena tema je Vjera i istina u  svijetu „post-istine“, o čemu piše Krešimir Cerovac u kolumni Izazov trenutka. „Post-istina“ označuje pojam koji se odnosi ili označuje okolnosti u kojima objektivne činjenice imaju manju važnost i manje utjecaja na oblikovanje javnog mnijenja od oslanjanja na osjećaje i osobno uvjeravanje; enciklike Fides et ratio i Veritatis Splendor pružaju duboke uvide u to kako se nositi s izazovima ere post-istine.

U ovom broju Kane još pročitajte:

O ozračju pred početak Biskupske sinode piše Aldo Sinković. Kriza je zahvatila Crkvu, o čemu nema dvojbe. Ipak, papa Franjo želi raspravama o sinodalnosti potaknuti prijeko potrebnu obnovu i promjene unutar Katoličke Crkve i šire.

Josip Grbac u Pitanju sadašnjeg trenutka pod naslovom Dan odmora i hrvatski egzodus tematizira nedavni zakon kojim je na neki način regulirano radno vrijeme za većinu zaposlenih ljudi, čiju je ocjenu ustavnosti zatražila Hrvatska udruga poslodavaca. Pitanje je, međutim, treba li profit biti glavna nit vodilja zakona ili možda ipak sam čovjek i njegove potrebe.

Prigodom izlaska njegove najnovije knjige, u ovom broju možete pročitati intervju s vlč. Odilonom. „Unatoč ‘sramežljivosti’ dobra, ono je uvijek pobjednik“, rekao je vlč. Odilon, koji ovu ideju razvija u knjizi Poraz ljudskosti u kojoj govori crkvenom nauku u epohi nuklearnog oružja.

O rezultatima najnovije knjige Promjene vrijednosnog sustava u demokratskoj Hrvatskoj razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Silvijom Migles. Vrijednosna slika Hrvatske se mijenja, nažalost, u nekim dijelovima i pod negativnim vidom, što upućuje na ozbiljnost situacije.

Ove i brojne druge zanimljive članke potražite u rujanskoj Kani.

U listopadskom broju Kane ponovno se nalazi pregršt aktualnih tema. U prvom je planu aktualna Biskupska sinoda, događaj gdje svi biskupi u hijerarhijskom zajedništvu participiraju u brizi za univerzalnu Crkvu. Papa Franjo na neki joj način širi okvire, no javljaju se i podjele i sumnje u sam sinodalni proces kao konstitutivni dio života i upravljanja Crkve, čak i unutar samog Biskupskog kolegija.

Rasprave među sinodskim ocima su u tijeku te će na plenarnim zasjedanjima sudjelovati oko 400 patrijarha, kardinala, biskupa, svećenika, redovnika, teologa, žena i muškaraca.

U svojoj kolumni naslova Hoće li Biskupska sinoda zbližiti ili još više podijeliti Crkvu?, Stjepan Baloban piše da su među temeljnim pitanjima proces donošenja odluka i pitanje vlasti u Crkvi. Hoće li Sinoda zbližiti ili još više podijeliti Crkvu ovisit će, po Balobanu, o tome u kojoj će se mjeri stvoriti konsenzus oko donošenja odluka na svim crkvenim razinama.

Listopadska Kana donosi izvještaj o proslavi 25. obljetnice beatifikacije kardinala Stepinca održanoj u subotu 2. listopada u Mariji Bistrici, kao i izvještaj o posjetu zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše Kršćanskoj sadašnjosti.

U ovom broju pročitajte još: intervju s misionarom don Gabrijelom Jukićem, koji djeluje u Ugandi i svakodnevno se susreće s ljudima kojima je glad životni suputnik; razmišljanje Saše Horvata koji je posjetio crkvu sv. Jakova u belgijskom Gentu, u kojoj, vjerovali ili ne, djeluje aktivna zajednica vjernika, ali i kafić u kojem se poslužuje pivo, te koji zaključuje da crkva nije mjesto za to; o katalogu propasti u kolumni Stanka Uršića, u kojoj tematizira demografsko propadanje i njegove trenutačne (između ostalog i ekonomske) posljedice.

Promišljajte aktualnosti zajedno s Kaninim vrsnim autorima, kršćanskim intelektualcima i čitajte o zanimljivim temama iz raznovrsnih područja i u ovom listopadskom broju Kane.

U mjesecu studenom potaknuti smo na razmišljanje o prolaznosti, o tajni života i smrti, i to u zahvalnosti, kako piše u uvodniku ovog broja Kane. U raznolikosti tema u ovom broju vidljiv je odraz tih kršćanskih promišljanja.

Josip Grbac u Pitanju sadašnjeg trenutka piše o pravu na „humanu smrt“. Nedavno je papa Franjo svratio pozornost na brigu o osobama koje su na kraju života. Papa zaključuje da „ako ubijamo s opravdanjem, na kraju ćemo sve više ubijati“. To bi značilo da imamo pravo ubiti ako to uzrokuje veće dobro. Međutim, pita se Grbac, koje to dobro može biti veće od dobra života?

Stjepan Baloban u svojoj kolumni podsjeća na važnost kategorije pripadnosti vjerskoj zajednici u popisu stanovništva, te da je visok postotak katolika podatak koji pod kulturalnim vidom obilježava današnju Hrvatsku i s tim trebaju računati kako političari, tako i uopće javni djelatnici. 

U rubrici Aktualno čitajte o nedavno održanom simpoziju „Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj“ u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i Katedre za socijalni nauk Crkve KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

U intervjuu s Kanom prigodom objavljivanja njegove najnovije knjige Putokazi s jednog planeta, fra Šimun Šito Ćorić progovara o svojoj ljubavi prema glazbi, psihologiji te svojim iskustvima. O svojoj knjizi kaže: „Držim velikim privilegijem da sam mogao motriti horizonte različitih naroda, kultura i krajeva.“

U putopisnoj rubrici zavirite po riječi i slici u Bangkok, a u rubrici o misijskom životu s. Sniježna Stjepandić razgovara o trideset godina misijskoj djelovanja redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi u Albaniji. U Političkim temama riječ je o ratu u Ukrajini i sličnosti s Domovinskim ratom, a u Portretu umjetnika predstavljen je isusovački brat akademski kipar Zdenko Vidović i njegovi zanimljivi mozaici.

Ove i još mnoge druge zanimljive teme pronađite u Kani od studenog.

Važni događaji u Crkvi prošloga mjeseca, otvaranje Biskupske sinode i VI. hrvatski socijalni tjedan tematsko su polazište i za nekoliko tekstova u novom broju revije Kana. “Svi smo pozvani krenuti sinodalnim putem odnosno biti u aktivnom zajedničkom hodu i evangelizacijskom poslanju kao članovi crkvene zajednice te smo kao takvi pozvani ugrađivati evanđeoske vrednote u društvo i u svijet. Ostaje nam poželjeti da ovo zajedništvo, sudjelovanje i poslanje ne ostanu zatvoreni u urede, dvorane i dokumente”, istaknula je na prvim stranicama Kane glavna urednica, Maja Petranović koja je za ovaj broj Kane razgovarala s tajnikom Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, doc. dr. sc. Denisom Barićem. U iscrpnom intervjuu govorio je o tome što je sinoda, kako funkcionira, što papa Franjo želi potaknuti, kamo sinodalnost može odvesti Crkvu i koliko će biti prihvaćena u nas u kontekstu promjene mentaliteta na koji smo pozvani, koja je specifičnost Zagrebačke… U rubrici Aktualno Aldo Sinković također je pisao o Biskupskoj sinodi, ističući po čemu će ona biti posebna. Sinodalnost u Novom zavjetu tema je kojom se u ovom broju bavi fra Darko Tepert, a Josip Grbac, na tragu sinodalnosti, propituje današnje kršćane pitajući se jesmo li proroci ili konformisti.

Kolumna Stjepana Balobana nosi naslov Poruke Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna te ovoga puta u nešto dužoj formi tematizira održani skup i njegov značaj.

U Političkim temama Tonči Tadić piše o Vukovaru, odnosno 30. obljetnici bitke za taj grad. Novi broj Kane donosi i nekoliko tema koje se bave ekologijom u užem ili širem smislu (Epitafij* slavonskoj svinjokolji – Đurica Pardon, Ekološka svijest djece u vrijeme klimatskih promjena: Što možemo učiniti već u školskom dvorištu? – Ksenija Todorović), medijima (Pametni ili glupi telefon – dječje korištenje uređajima digitalne tehnologije – Vanesa Varga, Medijska pismenost i važnost dijaloga u političkoj komunikaciji – Rafael Rimić, Negativan ili savršen medijski svijet: kako izbjeći strah i bijeg od medija? – Leali Osmančević), obiteljskim temama (Životni problem. Put u propast ili prilike za rast? – Ana Žulec, Ageizam i pravednost – Slavica Dodig…). Brojne druge teme istaknutih autora poput Borisa Becka, Nikole Kuzmičića, Ivana Šarčevića, Stanka Uršića, Veronike Mile Popić pronaći ćete u novom broju kršćanske obiteljske revije Kana.

Novi broj Kane za ožujak već na prvim stranicama dotiče se svetoga Josipa. Rubrika Samo pet stvari pod naslovom Naš sveti Josip govori o ovom svetcu i upućuje čitatelja na ono što možemo naučiti od njega i primijeniti danas. O izgradnji vjerskih objekata kao odrazu štovanja svetoga Josipa pisao je Aldo Sinković, a fra Darko Tepert osvrnuo se pak na tumačenje čovjekova poslanja za obitelj u Svetom pismu te život u služenju, sa svetim Josipom u središtu.

Josip Grbac u Pitanju sadašnjega trenutka, pod naslovom Cjepivo i medicinska etika, bavio se i dalje aktualnom temom pandemije. U Političkim temama Tonči Tadić prokomentirao je pak epidemiološke mjere te medijske osude vezane uz cijepljenje preko reda. Za Kanu smo ovoga puta razgovarali s dr. Križom Katinićem, psihijatrom, psihoterapeutom, profesorom i publicistom, koji je napisao predgovor i redigirao novo izdanje knjige Viktora E. Frankla, Liječnik i duša.

U Obiteljskom savjetniku Montessori odgojiteljica Zrinka Hržić piše o Ekologiji dječje duše, a Jeronim Ban o Teškim razgovorima sa starim i nemoćnima. Slavica Dodig u članku Štap: oslonac i zaštita analizira motiv štapa u Bibliji, umjetnosti i književnosti, a Đurica Pardon i ovoga puta vodi čitatelja putovima cjelovite ekologije, pišući o postu i nemrsu kao pokorničkom djelu ugodnom Bogu, ljudima i životinjama, iz nešto drukčije, vrlo zanimljive perspektive.

U novom broju Kane pronaći će se obilje zanimljivih tema, od prigodnih preduskrsnih Uskrsni dar svetog Ivana Pavla, Krešimir Cerovac), preko aktualnih (Ekumenizam je isključivo vjersko pitanje, Stjepan Baloban) do onih vezanih uz povijest i kulturu (Kako su građene srednjovjekovne katedrale… I zašto su se rušile, Tomislav Matić).

U lipanjskom broju Kane naši autori donose važne teme iz različitih aspekata kršćanske vizure. U aktualnoj svakodnevici u kojoj se očituju posljedice društvene, političke i kulturne krize koja rađa sve većim sukobima i ravnodušnošću na svim razinama, sve do naših osobnih unutarnjih dubina, papa Franjo nas, posebno enciklikom Fratelli tutti, poziva na sveopće bratstvo i socijalno prijateljstvo.

Jerko Valković piše o moći riječi jer su riječi i jezik danas postale snažno sredstvo za poticanje sukoba, potpirivanja neprijateljstava, pa čak i same mržnje, nasuprot čemu stoji kultura susreta koju zagovara papa Franjo.

Josip Grbac u Pitanju sadašnjeg trenutka piše o korijenima Hoda za život koji nije ugrožavanje ničijih prava, nego je borba za dostojanstvo ljudskog života. O modernoj medicini, eugenici i pravu na pobačaj možete pročitati što je napisala Martina Vuk Grgić. Ante Jerković u svojoj kolumni kratko izlaže 5 načela kao poruku mladomisnicima, poput primjerice ovih: Ne navikavaj se na sveto i Budi čovjek molitve. 

O aktualnom uvođenju eura u Republiku Hrvatsku piše Petra Palić, a o suverenosti i kolapsu valute Stanko Uršić. Tu je i članak potaknut nedavnim navijačkim nasiljem u Hrvatskoj naslova Ekstremi navijačkog nasilja – kada stadion ruši carstvo u rubrici Pogled u prošlost; sport potiče na velika i plemenita djela, ali se njime često služi kao izlikom za nasilje, i tako tijekom cijele povijesti.

Ove i još mnoge druge kvalitetne članke možete pronaći u novom broju Kane. 

U ljetnome dvobroju eKane za srpanj i kolovoz, nudimo vam pregršt zanimljivih tema. 

Vjera i brak

U 10 godina broj se sklopljenih brakova smanjio za 10 %. Tijekom 2021. godine građanski je brak sklopilo 52 % parova, a vjerski 48 %, dok je primjerice 2012. bilo 58 % vjerskih i 42 % građanskih brakova. Mladi ljudi današnjice su »instant« ljudi, žive za trenutak, za ono »sada«, bez pretjerane želje za sagledavanjem budućnosti i njezinih zahtjeva. Zato im teško padaju konačne i trajne odluke – ustvrđuje u svojoj analizi Josip Grbac.

Unutarcrkvena javnost

U svojoj kolumni Stjepan Baloban razmatra još jednu društveno-religijsku problematiku – stanje tzv. unutarcrkvene javnosti u današnjem dobu sveopće duhovne, vjerske i crkvene krize. Vjernici, članovi Crkve, žele sudjelovati u životu Crkve, kako u radostima i nadama tako i u žalostima i tjeskobama ljudi svoga vremena. To se odnosi na cjelokupni crkveni život koji bi trebao biti transparentniji kako bi vjernici lakše dolazili do onih informacija koje ih zanimaju. Hrvatski vjernici, zaključuje Baloban, vape za iskrenim i istinskim susretima na kojima će se moći prakticirati socijalna krjepost dijaloga.

Čuvanje vedrine

„Što god pisao, ima smisla samo ako pišem u duhu evanđelja. Evanđelje daje smisao onomu što pišem. Raduje me ako mu uspijevam poslužiti“, tvrdi Stjepan Lice u razgovoru s Tomislavom Kasićem. „Na prvim je stranicama Biblije zapisano da je Bog Kajinu rekao: »Ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš«. Te riječi upućene su svakomu od nas. Mislim da su one dovoljne za provjeru svega što jesmo, govorimo i činimo“, uči nas ovaj kvalitetan i plodonosan suvremeni hrvatski autor čija je nova knjiga Čuvanje vedrine upravo stigla na police Kršćanske sadašnjosti.

Prijeđimo prijeko, zajedno

Naš Tomislav Kasić ovoga je mjeseca razgovarao s autorom još jednoga novog izdanja. Iz današnjega svijeta primamo signale potrebe, siromaštva, osamljenosti, isključenosti, napuštenosti. Mi kršćani s ljubavlju moramo primati, osjećati, dijeliti i tako davati suprotstavljeni znak. Isus ne kaže: »Prijeđi«, to jest idi sam. Isus kaže: »Prijeđimo«, zajedno. On s nama. On za nas. On je suputnik. Na istoj smo lađi. O toj lađi, o životu na razmeđi dobra i zla, govori don Benito Giorgetta predstavljajući svoju knjigu  Prijeđimo prijeko.

Ima li umjetna inteligencija dušu?

Iako katkad odgovori ChatGTP-a mogu biti pogrješni, rezultati su često zapanjujući jer su iznenađujući, dosljedni i uvjerljivi na široku lepezu upita, uključujući tu i pisanje pjesama, priča, propovijedi (!) i eseja. Iz teološke perspektive gledano, tehnologija može poboljšati čovjekov život samo ako je popraćena, čvrstom etikom, kulturom i duhovnošću, koji mu doista mogu postaviti granice i učiti ga prisebnom samosvladavanju. O ChatGPT-ju i duši, u kutku Izazov trenutka, razmatra Krešimir Cerovac.

Tu su i stalne rubrike Putopis, Film, Zdravlje, zatim kutak za djecu i još mnogo toga…    

U ljetnom dvobroju Kane nudimo vam pregršt zanimljivih tema. Vrijeme je godišnjih odmora. Papa Ivan Pavao II. govorio je o odmoru kao prilici za osnaživanje prijateljstva s Kristom. Potaknut papinim mislima Krešimir Cerovac u svojem članku promišlja o tome kako godišnji odmor proživjeti u dokolici kao dar. Tu je i članak Martine Vuk Grgić koji govori o odmoru kao važnoj antropološkoj i duhovnoj kategoriji, o važnosti kvalitetnog odmora u stresnoj svakodnevici suvremenog čovjeka.

U Pitanju sadašnjeg trenutka Josip Grbac dotiče se prijetećeg problema gladi te govori o tome kako je rat koji kao sredstvo upotrebljava blokadu dostave hrane ili vode najnemoralniji oblik ratovanja. Istu temu, s ponešto drukčijeg rakursa, obrađuje i Đurica Pardon u članku Glad u zemlji obilja?!.

Prigodom 20. obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića, KBF u Zagrebu organizirao je dvotjedni simpozij pod nazivom Život i djelo kardinala Franje Kuharića. Više doznajte u kolumni Stjepana Balobana. Tu su i izvrsni članci Ivana šarčevića koji nas upoznaje s farizejskim problemom u Bibliji i u današnjoj Crkvi, te članak Jerka Valkovića koji govori o potrebi vjernosti Otajstvu ispred medijske logike zabave i spektakla.

Svakako valja istaknuti i posebno zanimljiv intervju s don Gjergjijem Lushom, kosovskim svećenikom koji je osobno poznavao Majku Tereziju i o njoj napisao 17 knjiga. Tu su i stalne rubrike Putopis, Film, Zdravlje, zatim kutak za djecu i još mnogo toga…