Knjiga Svetost kao pjesma svojevrstan je životopis fra Ivana Perana, objavljena po navršavanju stote obljetnice rođenja ovoga sluge Božjega, ali i u prilici očekivanoga zaključenja Postupka na dijecezanskoj razini, prvoga i temeljnoga posla u Postupku za proglašenje blaženim i svetim. I sam podnaslov knjige na tragu je svetosti fra Ivana: Čudesan životni put sluge Božjega fra Ivana Perana. Njegova životna staza ide od Kaštel Staroga, u kojem je rođen, preko Poljuda, Badije, Dubrovnika, Košljuna, Zadra, sve od formacije, služenja u raznim službama, do smrtne osude i pomilovanja od strane komunističkoga režima.

“Fra Ivanova staza života je jasna, harmonično blistava i lijepa. Zašto? Jer je proživio dva života”, piše u predgovoru knjige mons. Marin Barišić, najavljujući uzbudljivu, netipičnu, dinamičnu nit fra Ivanova života koja se proteže i cijelom ovom knjigom.

Nakon vrlo dobro primljenih knjiga Bog ili ništa i Snaga tišine, provjereni dvojac, kardinal Robert Sarah i novinar Nicolas Diat nastavljaju svoje razgovore.

Sam kardinal Sarah, pišući predgovor ovoj knjizi Zamalo će večer i dan je na izmaku– a pisao ga je 15. veljače 2019. godine, navodi: „Zašto se ponovno javljam za riječ? U svojoj posljednjoj knjizi pozvao sam vas na šutnju. Ja, međutim, više ne mogu šutjeti. Ne smijem šutjeti. Kršćani su zbunjeni. Svakog dana, sa svih strana stižu pozivi u pomoć od onih koji više ne znaju što da vjeruju. U Rimu svakog dana primam svećenike koji su obeshrabreni i povrijeđeni. Crkva prolazi kroz mračnu noć. Oko nje se ovija tajna zla i zamagljuje njezin pogled. Iz dana u dan stižu nam najstrašnije novosti. Ne prođe ni tjedan, a da se ne otkrije neka spolna zloporaba. Svako od tih otkrića djeci Crkve rani srce. Kao što je govorio Pavao VI., k nama prodire Sotonin dim. Crkva koja bi morala biti mjesto svjetla, postade mračna jazbina. Ona koja bi morala biti sigurna i tiha kuća, evo posta špilja razbojnika! Kako da otrpimo da su se među nas, u naše redove uvukli grabežljivci?“ To, ali i mnoge druge okolnosti, bile su povod da kardinal Sarah snažno i zauzeto progovori o mnogim temama u kojima  obrazlaže razne krize: krizu vjere, krizu svećeništva, krizu Crkve, krizu identiteta pa zatim mržnju prema čovjeku i prema životu, da bi se upitao kamo ide svijet, dotaknuo se krize Europe i zabluda Zapada, sutona hrabrosti i smrtonosnih utopija. On progovara i o varavim čarima tobože emancipiranog života, o licu postmodernih demokracija i kapitalizmu kao i o posmrtnome maršu dekadencije te slobodi vjere. No, kardinal Sarah ne ostaje samo na razobličavanju kriza i zala već nudi i odgovor u poglavljima u kojima progovara o tome da Bog otvara svoju ruku, nudi rješenja za izlazak iz krize i optimistički se pouzdaje u Božje vodstvo.

Knjiga je objavljena kao 8. svezak u nizu Razgovori i svjedočanstva biblioteke Polazišta Kršćanske sadašnjosti.

Knjiga Razmišljam o Alojziju Stepincu okuplja dvanaest razmišljanja o duhovnosti i poruci bl. Alojzija Stepinca, uz jednu besjedu fra Bonaventure koju je održao za Stepinčevo u Krašiću 1994., te mali ocrt Stepinčeva života. 

Knjiga okuplja vrlo zanimljiva i živa sjećanja, najdublje doživljaje fra Bonaventure o Stepincu, kao i tumačenja nekih Stepinčevih poruka. Međutim, kako ističe autor, Stepinčeva je pisana ostavština mnogo bogatija od onoga spomenutog u ovoj knjizi. Svoj je lepoglavski zatvor i krašićko zatočeništvo, uz ostalo, pretvorio u svojevrstan skriptorij, pisarnicu. Pisao je propovijedi i druge duhovne knjige, kako bi pomogao dušobrižnicima u sastavljanju propovijedi i nagovora Isusovim vjernicima. Ovi Bonaventurini kratki nacrti o Stepinčevoj duhovnosti daju iskrenu i blisku sliku jednoga blaženika.

Don Lush Gjergji, katolički svećenik Apostolske administrature Prizrena (Kosovo), pratio je sv. Majku Tereziju na njezinim brojnim putovanjima od 1969. godine, kada ju je prvi put susreo u Rimu. Iznimno bogatstvo tih osobnih susreta – u formi razgovora, intervjua i govora u različitim prigodama i u različitim krajevima svijeta – podijelio je s nama „kako bismo sv. Majku Tereziju bolje razumjeli i pokušali ju nasljedovati, barem u nekoj mjeri, u svakidašnjem životu“. U mnoštvu susreta imao je korisne i prijateljske razgovore s Majkom Terezijom. Neke od njih nalaze se u ovoj knjizi, kako bi je čitatelji mogli bolje razumjeti i slijedili na njenom duhovnom putu i pokušali nasljedovati, barem u nekoj mjeri, u vlastitom svakidašnjem životu. Knjiga Razgovori sa sv. Majkom Terezijom, popraćena fotografijama iz arhiva autora, kao „svojevrsna duhovna oporuka za sve nas“ pruža dragocjen uvid u život i osobu Svetice.   

„Svi znamo da u svijetu ima teških bolesti, ali sve više primjećujemo da je najteža bolest u svijetu danas ta što se ljudi međusobno ne vole,  ne vole bližnjeg, nema ljubavi među njima. Trebamo uvijek biti sretni što naše siromahe nosimo pred Boga i što donosimo Boga našim siromasima: što činimo da Bog zasja u siromasima i siromasi u Bogu.“

Sv. Majka Terezija