Nakon prvog dijela Bogočovjek Isus Krist – 1. Uvod u kristologiju, autor Ivan Karlić objavljuje i drugi, središnji, dio Kristologije. Ova se knjiga nastavlja na prethodnu te iznosi temeljne sadržaje dogmatske, odnosno biblijske kristologije i njezina povijesno-dogmatskog razvoja. To su i dva glavna dijela ove knjige. Prvi je dio posvećen biblijskom kristološkom govoru: polazi se od Starog zavjeta koji pripravlja i najavljuje dolazak Isusa Krista i u Njemu nalazi svoje ispunjenje. Potom slijedi novozavjetna kristologija s uvodnim govorom o povijesnom okružju Isusa iz Nazareta Krista, što bi trebalo pomoći boljem shvaćanju Njegova navještaja, smisla Njegova poslanja te sâmu Njegovu osobu. Relevantnost i izvornost teme ove knjige ogledava se, između ostaloga, u činjenici da ova tematika na ovako sveobuhvatan, temeljit i sustavan način nije obrađena ni ranije, a ne postoji ni adekvatna komparacija u suvremenosti, kako u pogledu autorskih, tako ni prijevodnih izdanja na hrvatskom jeziku. Knjiga je namijenjena znanstvenicima sa širokog područja teoloških znanosti, studentima filozofije i teologije, religiologije, politike, psihologije i sociologije, znanstvenicima različitih područja humanističkih, antropoloških i umjetničkih znanosti, posvećenima interdisciplinarnom istraživanju fenomena kršćanske filozofije i teologije te religioznosti i pastoralne duhovnosti. Osim što se u knjizi Bogočovjek Isus Krist – 2. Mesija, Sin Božji i Spasitelj vodi računa o praktičnom značenju kristologije, shvaćene kao podrijetlo, povijest i razvitak nauka o otajstvu Isusa Krista, s naglaskom na znanstvenom pristupu, ona je na vrlo uspješan način ispunila dva polazišna kriterija u pristupu osobi Isusa Krista, istražujući i na vrlo suvremen način pokazujući te u izvjesnoj mjeri i dokazujući kako njegovu povijesnost, tako i njegovu univerzalnost. 

Čitati Bibliju znači ne samo upoznati se izdaleka sa zbivanjima koja su se događala nekim drugim ljudima iz nekih drugih vremena, nego i postati sudionici tih događanja kojima Bog upravlja svijetom i vodi ljudsku povijest.

Čitati Bibliju znači, štoviše, postati suradnicima te povijesti spasenja i, dakle, Božjim sutvorcima svoga vlastitog života i svijeta u kojemu živimo.

Ova je knjiga pokušaj pristupanja Svetom pismu upravo iz te perspektive nekih aktualnih pitanja s kojima se susreće današnji čovjek, bez obzira bio on vjernik ili ne, no koji traži odgovore, savjete i podršku u Božjoj Riječi kojom je svijet stvoren i koja nam objavljuje Božji plan i njegovo ostvarenje.

Knjiga Aktualne teme biblijske teologije sastoji se od dva dijela i pet poglavlja u kojima se obrađuju izrazito aktualne teme: ekologija, umjetna inteligencija, migracije, demografija i nepotizam. Autor tim temama pristupa iz biblijske perspektive, što je za veći dio navedenih tema apsolutna novost u bibliografiji na hrvatskom jeziku. Uz dosljednu biblijsku metodologiju, ovo djelo krasi i interdisciplinarnost.

Taras Barščevski rođen je u Banjoj Luci (1969.) u grkokatoličkoj svećeničkoj obitelji. Studirao je filozofiju i teologiju na Papinskome gregorijanskom sveučilištu. Svećenik je Križevačke eparhije.

Od 2016. godine predaje na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izvanredni je profesor na Katedri Svetoga pisma Novoga zavjeta, v. d. predstojnika Biblijskog instituta i zamjenik predstojnika Instituta religijskih znanosti.

Knjiga Tko je majka moja je autoričino znanstveno teološko traganje za najranijim svjedočanstvima o Mariji Isusovoj majci, odnosno za što izvornijim i potpunijim razumijevanjem njezine osobe i njezine uloge u životu Isusa Krista. Riječ je o teološkom iščitavanju biblijskih tekstova o Mariji. Slijedeći retoričko pitanje samoga Isusa »Tko je majka moja?« (usp. Mk 3, 33; Mt 12, 48), rad istražuje najranija svjedočanstva kršćanskih zajednica o Isusovoj majci, prije svega ona zabilježena u novozavjetnim tekstovima kao autentičnim izvorima i najpouzdanijim odgovorom na pitanje o istinskoj slici Marije iz Nazareta, ali također i starozavjetne tekstove u kojima se tipološkim čitanjem mogu pronaći značajni i dragocjeni teološki ukazi na Isusovu majku.

Pri otkrivanju istinske Marijine osobe ne traga se u knjizi Tko je majka moja isključivo za povijesno-biografskim podacima o Mariji, u prvom redu stoga što je do takvih podataka u strogom smislu riječi i nemoguće doći, ali i stoga što povijesni fakticitet sâm po sebi još nije temeljni kriterij vjere i vjerničkoga odnosa s Marijom, koji je ovdje zapravo primarni teološki interes. Ali ovom istraživanju nije nakana ni potpuno izbjegavanje ili zaobilaženje povijesnih elemenata, ukoliko se do njih u nekim aspektima može doći. U osvjetljavanju cjelovite istine povijesnost se kao dragocjenost uvažava i prihvaća, ali se, koliko god je to moguće, pokušava kritički osvijetliti i teološki promišljati.

Djelovanje po načelima, rezultat više od trideset godina rada u nastavi, pruža sveobuhvatan prikaz moralne teologije sv. Tome Akvinskoga, dovodeći je u dijalog sa suvremenom etičkom teorijom i razvojima u katoličkoj teologiji nakon Drugoga vatikanskog koncila. Djelo je prikladno za studente etike i moralne teologije, te općenito čitatelje koji teže kršćansko vodstvo u formaciji savjesti i u donošenju moralnih odluka, a iznosi klasičnu katoličku etičku tradiciju jasnim i slikovitim stilom.

„Djelovanje po načelima, u svojoj biti, duboko poštuje moralnu teologiju sv. Tome Akvinskoga, njezinu relevantnost za suvremenu etiku u svjetlu Drugoga vatikanskog koncila i kulminacija je više od trideset godina proučavanja, podučavanja i molitve. Cjeloživotno podučavanje o. Žagara čini njegovo pisanje lucidnim i pristupačnim“ o knjizi piše Emmerich Vogt, OP.

„Djelovanje po načelima Janka Žagara, djelo je koje se počelo oblikovati u prvim desetljećima života poslije Koncila, predstavlja trenutačno traganje za sintezom vjernom tomističkom nasljeđu i koncilskom duhu personalizma“ piše Richard Schenk, OP.