„Autor u nekoj vrsti responzorijalne refleksivnosti diskutira, slaže se ili se ne slaže, propituje, potvrđuje ili osporava pojedine tvrdnje, stavove ili dojmove iz pjesništva, uglavnom hrvatskih, kao i stranih, pjesnika svećenika, ali i nekih časnih sestara. Riječ je o svećenicima i časnim sestrama iz Hrvatske i iz BiH, odnosno Vojvodine, Gradišća i općenito hrvatske dijaspore, a kada je riječ o svećenicima strancima, uglavnom su to rimokatolici no jedan od njih je i anglikanac: Reiner ih nalazi u Italiji, Španjolskoj, Poljskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Portugalu, Nikaragvi, Malti, Engleskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, SAD-u“, ističe u pogovoru knjige don Anton Šuljić.

Treća Reinerova pjesnička zbirka objavljena u Kršćanskoj sadašnjosti (nakon Uronjen u Tvoju svjetlost i Sva lica ljubavi), ističe se jednostavnim, ali duboko promišljenim stihovima koji čitatelja potiču na osobno promišljanje o smislu života, vjeri i vječnosti, čineći je vrijednim štivom za sve ljubitelje poezije i one koji traže duhovno nadahnuće.

Podijeljena u šest cjelina, ova knjiga otkriva pjesnikov poetski univerzum – mjesto gdje se susreću refleksija, emocija i jednostavnost izraza.

Tamarut gradi svoje stihove na motivima prirode, odnosa, urbanih i otočnih veduta te usputnih životnih susreta, pritom zadržavajući prepoznatljivu misaonu dubinu i toplinu.

Lijepo mi je s tobom odiše suptilnim religijskim promišljanjima, ali bez nametanja – riječ je o poeziji koja svjedoči vjeru kroz ljepotu riječi, svjetlosti i ljudske blizine.

S izraženim osjećajem za metaforu i ritam, Tamarutove pjesme nas pozivaju na divljenje i začuđenost nad jednostavnim, ali važnim aspektima postojanja.

Zbirka Lijepo mi je s tobom potvrđuje autora ne samo kao pjesnika zrelog izričaja, već i kao umjetnika riječi koji uspijeva spojiti kontemplaciju i svakodnevicu u skladnu lirsku cjelinu.

Svaku od pjesama autor je posvetio nekome od svetaca i blaženika. Imponira širina i enciklopedijsko poznavanje povijesti kršćanskih svetaca. 

Osim što su ove pjesme dragocjene obavijesti o dotičnim svecima, svaka je ujedno i poruka koja je upućena čitatelju. 

Posebna razina Reinerova pjevanja je njegov stil. Do određene granice riječ je o modernističkom poetskom diskursu. Izbjegava poetsku uzvišenost i patetiku kako bi jednostavnim riječima i izravnim obraćanjem osobi s kojom je u pjesničkoj komunikaciji iskazao i svoje literarno nadahnuće.

Pjesnik Reiner vrlo je izbalansirano, uravnoteženo i odmjereno oblikovao svaku pjesmu, učinivši ju malim traktatom o temi koju je u njoj obradio. Zbog toga je zbirka dobrodošla i izazvat će zanimanje čitatelja kršćanskog opredjeljenja, ali i svih ljubitelja kvalitetne pjesničke riječi.

Zbirka je svojevrstan nastavak prethodne, vrlo uspješne zbirke Uronjen u Tvoju svjetlost.

Sve što osjeća Zidićevo srce, sve što pulsira njegovim krvotokom i sve što se utemeljuje i ugrađuje kao znanje u njegovim mislima te sve što njegovo oko vidi, a njegovo oko gleda riječima, sve je to samo nebo uobličilo stvaranjem i pjesnik je toga više nego svjestan.

Zidić u svojoj antologijskoj pjesmi Pjevač u lišću upućuje na posao pjesnika kao dio »sadašnje povijesti« koja je amblematična i samo naizgled patetična dok on, obavljajući posao »pjevača Božjeg«, živi svoju neizvjesnost kroz pjevanje među lišćem, nikada siguran u to hoće li preživjeti ili će mu ime »prhnuti / s mrtvog / na živu mu / braću kao pjevač / božji / što je lijetao s jedne / na drugu granu«, dok »mnoga imena / ne znaju / gdje će / večeras /noćiti«. 

Zidićevo oko gledanja riječima otvoreno je i za sveto i za glib. Sveto nadilazi zemaljsko, ali i glib. Pjesnikovo gledanje okom također je svjesno da se ni u najkontemplativnijem životu ne smije prekinuti veza sa svijetom i zemljom kao nebeskom stazom. Pjesnik je svjestan da naš duh, da njegov duh, može iskopati svjetlost iz gliba od kojeg smo sazdani kako bi je učinio da blješti, zrači i još više sjaji onim sjajem i onom čežnjom u kojima se čovjek prepoznaje u viđenju Boga, dok se Bog očituje u pobožanstvenjenoj čovjekovoj naravi.

Molitveni uzdah

Gospodine,

daj mi uživati

u sitnome daru,

u običnome danu,

u svakome času.

Volim biti s tobom

Bože, zašto bih istraživao nebesa

ako ne da u njima tebe nađem,

da ti bliže priđem, s tobom da se igram

U svjetlosti zvijezda tvoje tražim lice,

korak neba hvatam u kolu obližnjih planeta

kada mogu, po Mliječnoj se stazi krećem,

možda tamo nekog, tko te pozna, sretnem

Bože, zašto bih istraživao Zemlju,

ako ne da tebe u njoj nađem, snagu

da osjetim tvoju u sjemenu žita,

da te gledam nježna u krilima leptira

Kada jedem sočno voće, slasti tvojoj

ja se divim, kada pijem s čiste rijeke,

u dubinu srca vidim, u očima bližnjih

tvoje lice svijetli, duše zlato sja

Bože, dok te tražim ja sam s tobom,

ja te ljubim. Ti me ljubiš dok mi daješ

da se s tobom igram, da se s tobom družim,

da uz tebe stvaranju se učim, tiho, trajno

nebo, Zemlju, sva stvorenja čuvam, ljubim.

Mogli bismo reći da je u tematskom smislu Paljetak pjesnik bez granica, odnosno njegov pjesnički svijet sâm je život sa svim svojim sastavnicama i u svim svojim dimenzijama: sve se može opjesmotvoriti, sve se može pretvoriti u stih, sve može postati stih. Nema nijedne stvari koju čovjek može zamisliti a da je Paljetak u svojoj imaginaciji ne bi mogao preobraziti u pjesmu. Kad ga gledam kao pjesnika i esteta, slobodno bih se mogao poslužiti riječima fra Bonaventure Dude kojima se volio izražavati kad je riječ o pjesničkome daru, a Paljetku je poezija i pjesničko stvaranje Božji dar kojega je osobno više nego svjestan: »Pjesnik je obdaren mnogim, umnoženim ticalima, ispruženima u sva četiri vjetra, u svoju usebnost i izvansebnost, u Sve.«“

Jakša Fiamengo rođen je 1946. u Komiži na otoku Visu, redoviti je član HAZU-a od 2014. godine, a od 1969. član je Društva hrvatskih književnika i od 2005. pridruženi član Hrvatskoga društva skladatelja. Bio je urednik u Književnome krugu Split, a do umirovljenja bio je urednik i novinar kulturne rubrike u “Slobodnoj Dalmaciji”. Objavio je četrdesetak knjiga poezije, a zastupljen je u nizu antologija i pregleda hrvatske književnosti u zemlji i inozemstvu.