Zbornik radova koji imamo pred sobom pravi je Liber amicorum – Festschrift Stjepanu Balobanu, kojega poznajemo kao svećenika i teologa, profesora i mentora, suradnika i kolegu, brata i prijatelja, dobroga čovjeka.

Profesor Stjepan Baloban je gorljiv teolog i socijalni etičar, koji je svoj teološki poziv, neodvojiv od svećeničkog i ljudskog, živio kao službu dijaloga Crkve i svijeta, Crkve i društva.

Pripremi zbornika odazvalo se pedeset i dvoje autora s ukupno četrdeset i četiri rada. Uz znanstvene radove i druge tekstove koje su pripremili, velik broj autora napisao je i osobnu posvetu profesoru Stjepanu Balobanu.

Četrdeset i četiri rada tematski je oblikovano unutar sedam poglavlja, čiji se naslovi na svojevrstan način povezuju sa životom i djelom profesora Balobana.

Na kraju zbornika donose se dva dodatka: životopis i bibliografija profesora Stjepana Balobana. I jedan i drugi dodatak ocrtavaju metodologiju njegova života, akademskoga razvoja i sveukupnoga rada.

Tekstovi u ovoj knjizi objavljivani su u kršćanskoj obiteljskoj reviji »Kana«, u kojoj Stjepan Baloban piše već više od 20 godina iz mjeseca u mjesec i suočava se s različitim pitanjima i problemima crkvenoga i društvenoga života.

Crkva je u svojoj dugoj povijesti prolazila kroz različite krize koje su joj omogućile da se reformira i tako vrati uvijek onome bitnome, evanđelju koje je i danas pokretačka snaga istinskih promjena koje su joj potrebne.

Kao kršćani i članovi Crkve možemo biti aktivni sudionici u reformama koje su potrebne ili pasivni promatrači onoga što se u našoj crkvenoj i društvenoj sredini događa.

Svijet u kojem živimo mijenja se takvom brzinom da tek nakon »određenog vremena« postajemo »bolno svjesni« kako smo se »odjednom« našli u nekom potpuno drukčijem kulturalnom, društvenom, ali i u vjerskom okruženju. Pozitivne ili negativne promjene trajno se događaju i u Crkvi bili mi toga osobno svjesni ili ne, sviđalo se to nama ili ne.

Promjene u vjerskom i u crkvenom životu događaju se kako na specifičan način u velikom dijelu europskih zemalja tako sve više i u Hrvatskoj premda među hrvatskim katolicima prevladava uvjerenje da je Hrvatska još uvijek »katolička zemlja«.

O svemu ovome progovara Stjepan Baloban, što je vidljivo i iz naslova samih tekstova, poput: Suočiti se s problemima u Crkvi?, »Crkva i skandal seksualnog zlostavljanja«. Papa emeritus Benedikt XVI., Treba li Crkva u Hrvatskoj promjene?, Svetost blaženog Alojzija Stepinca, »Zagađivanje« javnoga prostora u Hrvatskoj, Odgovornost katolika za hrvatske podjele.

Polazeći od zapažanja da kršćanstvo u Europi postupno gubi na svojoj važnosti, krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća skupina znanstvenika zainteresirala se za neka važna pitanja, poput: „Dijele li Europljani zajedničke vrednote? Mijenjaju li se vrednote u Europi, i ako da, u kojem pravcu? Zamjenjuje li koherentni alternativni sustav značenja kršćanstvo? Kakve će biti posljedice takvog razvoja za jedinstvo Europe?“

Hrvatska se u projekt “Europsko istraživanje vrednota” uključila preko Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine.

Hrvatski tim istraživača već više od dvadeset godina pažljivo i konstantno proučava kretanje vrednota – kako onih temeljnijih tako i onih novijeg doba – koje su na svoj način sastavni dio života Europljana, pojedinačno i zajednički.

Znanstveni doprinos ove knjige jest u tome što pruža mogućnost uvida u više od dva desetljeća praćenja promjena vrijednosti u Hrvatskoj, i to u usporedbi s odabranim europskim zemljama.

Ova knjiga trebala bi postati „priručnik“ ne samo društvenim i humanističkim znanstvenicima nego odgovornima za politički, gospodarski i socijalni život u Hrvatskoj. Autori istraživanja i autori ove knjige zaslužuju zahvalu za svoj rad, koji može biti od koristi mnogima kojima je na srcu dobro Hrvatske i njezine Crkve.

Knjiga upućuje na zanimanje ne samo znanstvene zajednice nego ujedno u jednakoj mjeri i religijske, političke, kao i svekolike druge društvene zajednice, uključivo i medijskih djelatnika. Za nas u Hrvatskoj ova knjiga je pravo obogaćenje jer daje uvid u trenutačno stanje u odnosu na često raspravljanu tematiku vrednota i uopće vrijednosnog sustava.

Ovo djelo važno je štivo za studente koje zanima društvena teorija i sociologija pamćenja, kao i za sve one koji se bave područjem kulturnih studija, povijesti i politike. Barbara A. Misztal profesorica je sociologije na Sveučilištu u Leicesteru, Velika Britanija.