Egzegeze, tumačenja i komentari – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Mali komentari Biblije. Stari zavjet: S Bogom na putu

admin — Mon, 12 Jan 2026 18:01:31 +0000

Knjige Izlaska, Levitskog zakonika i Brojeva

Savez Božji s ljudima prema Starom i Novom zavjetu

admin — Wed, 24 Dec 2025 06:27:23 +0000

Kad govorimo o »savezu« u granicama religijskog jezika obično mislimo na saveze koje je Bog u Starom zavjetu sklopio s Noom, s Abrahamom i Izraelom. No pojam Saveza mnogo je širi od raznih sklopljenih saveza. Našoj hrvatskoj riječi »savez« odgovara u hebrejskoj Bibliji riječ »berith«, a u grčkoj Bibliji, osobito u Novom zavjetu, riječ »diatheke«. Ostavivši po strani vrlo male razlike, ove dvije riječi u biti označuju istu stvar. »Diatheke« je, više ili manje, tek prijevod hebrejske riječi »berith«, i moramo je redovito shvaćati u tom smislu. Iz tekstova kao što su Post 26, 28. 31; Jš 9,15 i mnogih drugih proizlazi da je Hebrej pod pojmom »berith« prije svega mislio na neko prokletstvo upereno protiv sebe sama, ili pak na zakletvu kojom je, zaklinjući neko božanstvo, tražio u njega pomoć. U širem smislu riječi »berith« sigurno znači i odnos koji proizlazi iz nekog ugovora, ali samo ukoliko se zasniva na nekoj zakletvi ili prisezi. To je juridička imitacija naravnih odnosa između ljudi koji se temelje na krvnom srodstvu i na prijateljstvu. Kao i ti ljudski odnosi i odnos zasnovan na ugovoru može postojati medu jednakima ili pak među višima i nižima. Stranke se mogu nazivati »braća« ili pak »gospodar« i »sluga«. U prvom slučaju savez poprima više karakter obostrane obveze koju svaka stranka sama prihvaća. U drugom slučaju, naprotiv, on više naliči jednostranoj (unilateralnoj) ustanovi koju osniva viši, a na nižem, tj. vazalu je da prihvati i ispuni obveze saveza. I više ili manje jednostrano zasnovan ugovor predstavlja, dakle, uvijek u svojoj daljnjoj opstojnosti obostrani (bilateralni) odnos.

Lukino evanđelje

admin — Tue, 25 Nov 2025 11:01:34 +0000

Utjecaj i značenje kralja Davida u Prvoj knjizi Ljetopisa

admin — Sat, 22 Nov 2025 03:35:12 +0000

Prva knjiga Ljetopisa osobito ističe ulogu i značenje kralja Davida u izraelskoj povijesti, ali i znatno šire – za povijest spasenja. Autor je u istraživanje njegova utjecaja pošao i s činjenice da je njegov opus kod nas vrlo malo ili nikako istražen. „Koristeći se komparativno-analitičkom metodom, autor Stjepan Rusan dešifrirao je i rekonstruirao metodu kojom se služio ljetopisac u prikazu kralja Davida u Prvoj knjizi Ljetopisa“, piše o knjizi Božo Lujić, dok Domagoj Runje ističe da je „ovom knjigom Stjepan Rusan dao novi i svjež doprinos na hrvatskom govornom području, na kojem tema utjecaja kralja Davida u Prvoj knjizi Ljetopisa nije do sada tako iscrpno obrađena“. Darko Tepert potvrđuje tu činjenicu i ističe da je autorova namjera bila „prikazati kako ljetopisac vidi Davidovu osobu, pri čemu se služio usporednom analizom tekstova u kojima Davida portretira deuteronomistička povijest, napose Knjige o Samuelu i Knjige o Kraljevima s jedne strane te Prva knjiga Ljetopisa s druge. Autor zaključuje da ljetopisac ‘preko idealne Davidove slike želi poučiti vjerničku zajednicu svojega vremena o ispravnom odnosu prema Jahvi’“.