Knjiga Zrcala i sjene vjere knjiga je dviju autorica koja govori o vjeri s antropološkog i teološkog stajališta, promatra religiju iz sociološke discipline s naglaskom na sekularizaciji, i predstavlja rezultate istraživanja o vjeri i slici Boga kod mladih vjernika u Republici Hrvatskoj.

 Zrcala i sjene vjere pruža sažet govor o vjeri, i to na jednostavan i pristupačan način te ističe s kojim se problemima susreću današnje mlade generacije u življenju vlastite vjere. Knjiga je stoga značajan doprinos hrvatskoj teološkoj literaturi i to iz pera dviju mladih znanstvenica.

Martina s. Ana Begić članica je Kongregacije svetih anđela čuvara sestara dominikanki i izvanredna profesorica na Katedri moralne teologije Katoličkog Bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Miriam Mary Brgles završila je diplomski studij sociologije i hrvatske kulture završila je na Fakultetu hrvatskih studija. Doktorirala je iz područja društvenih znanosti, polje sociologija, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na mjestu docenta na Odjelu za sociologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu.

U središnjem dijelu rada posebno se razmatraju kristološki i soteriološki rukopisi, uz temeljitu analizu teološke metode, stila i terminologije, kao i kritičko preispitivanje tradicionalnih pojmova naravi i osobe te odnosa filozofije i teologije. Završna teološka sinteza pokazuje kristologiju kao ključnu perspektivu Bakšićeve dogmatske misli te otkriva njezinu izvornost, dubinu i aktualnost unutar hrvatske teološke baštine. Unatoč velikom opsegu, Brebrićevo istraživanje odlikuje se jasnoćom znanstvene argumentacije i metodološkom preciznošću, nudeći vrijedan prinos poznavanju domaće kristologije i njezina mjesta u suvremenim teološkim raspravama. To ovu knjigu čini referentnim djelom i poticajem za slična istraživanja u budućnosti.

Dr. sc. Stjepan Brebrić (Zagreb, 1971.) direktor je i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti. Doktorirao je iz dogmatske teologije, a od istog autora dostupna je i knjiga Teološka publicistika Stjepana Bakšića. Brebrić se bavi teološkom publicistikom, uređivanjem i istraživanjem hrvatske teološke baštine.

Knjiga sabire osamnaest egzegetsko-teoloških radova objavljenih u različitim časopisima i zbornicima tijekom posljednjih desetak godina, podijeljenih u tematske cjeline: Stari zavjet, Novi zavjet i opće biblijske teme. Autor istražuje ključne biblijske tekstove i teme – od Knjige Postanka, Psalama i Evanđelja, preko Pavlovih poslanica, do univerzalnih biblijskih pitanja o čovjeku i njegovim pravima.

Znanstvena analiza ovdje se povezuje s duhovnim promišljanjem, a autor nastoji približiti spasenjsku poruku Biblije suvremenom čitatelju. Knjiga je namijenjena svima koji žele bolje razumjeti Sveto Pismo, otkriti njegovo bogatstvo i neprolaznu ljepotu te produbiti osobni odnos s Božjom riječju.

Od tada je to pitanje izazivalo različite odgovore. Osobito u naše vrijeme postoje nebrojene knjige koje vrednuju Isusa pod filozofskim, teološkim ili biblijskim vidom.

Tko je bio Isus iz Nazareta? Kakve je imao spoznaje? Kakvu je samosvijest očitovao? Kako treba razumjeti njegove riječi i djela?

Kakvo svjetlo bacaju posljednji dani njegova života na ono što je prije rekao i učinio? Kako su njegovi sljedbenici promišljali o njemu te rasli u shvaćanju njegova identiteta? U kakvom je odnosu ono što izlazi na vidjelo iz istraživanja o Isusu u Novom zavjetu prema formulacijama Crkve koje su uslijedile o njemu?

Ova studija usredotočuje se na neke vidove koji se smatraju ključnim elementima za razumijevanje otajstva Isusa Krista.

Teološki traktat koji nosi naslov »Kristologija i soteriologija« proučava osobu i djelo jedincatoga Isusa Krista; analizira tekstove normativne za kršćansku vjeru, bilo da su biblijski ili poslijebiblijski; povezuje metodološku razinu, povijesno-kritičku egzegezu i dogmatsku teologiju o njemu; razmatra o Isusu Kristu istodobno povijesne elemente (kontingentne) i elemente koji idu onkraj povijesti (transcendentne); u jedinstvenom činu vjere podrazumijeva pozitivne i sustavne, te funkcionalne i ontološke vidove; nastoji izbjeći (ili nadići koliko je moguće) razdvajanje između takozvanoga »povijesnog Isusa« i »Krista vjere«.

Koristeći provjerene analitičke postupke, brojna vrela i opsežnu literaturu, autor je sustavno obradio niz tema koje inače nisu bile zastupljene u teološkoj literaturi te ih predstavio na vrstan znanstveni način.

Znanstveni prinos ovoga knjige U duhu i istini razvidan je osobito u iscrpnim analizama koje autor znalački provodi, ali i povezuje i smješta u kulturološki i filozofsko-teološki sklop. Svojim filozofsko-teološkim i teološko-pastoralnim studijama autor omogućuje bolje razumijevanje aktualnog kršćanstva, a time i zapadne kulture, te pruža jedinstvene uvide za dublje razumijevanje iskustva kršćanske vjere darovane i oblikovane liturgijskim slavljem.

Izborom tema i načinom njihove obrade i istraživanja, u kojima dominira autorov živahan i lucidan stil, Ivica Žižić priredio je vrijedno znanstveno djelo koje će jamačno biti nezaobilazna referenca širokog područja daljnjih znanstvenih istraživanja od teologije do kulturne antropologije. U duhu i istini će biti važno vrelo istraživačima u području liturgike, kulturne fenomenologije i antropologije, ali i svima drugima koje zanima kršćanska misao i obredna praksa.

Ivica Žižić, teolog i antropolog, bavi se kršćanskom obrednošću u antropološkoj, filozofskoj i kulturološkoj perspektivi. Uz nastavničku, razvio je plodnu znanstvenu aktivnost u domovini i inozemstvu. Autor je brojnih znanstvenih knjiga, studija i članaka na raznim jezicima iz područja liturgike, antropologije i kulture.

Je li, u konačnici, Bog plod uma? Nije riječ o potpuno novoj ideji na sceni povijesnih objašnjenja religije. Velika je novost da se sada religija nastoji objasniti empirijskim istraživanjima. Na kojim sve teorijama i empirijskim dokazima gradi ova disciplina svoju uvjerljivost te na koji način ti isti dokazi mogu utjecati na filozofiju i teologiju, u središnjem je interesu ove knjige. S obzirom na nedostatak stručnog materijala na hrvatskom jeziku na ovu temu, knjiga nastoji čitatelju pružiti jedan široki ulaz u kognitivnu znanost o religiji.

Filozof Saša Horvat docent je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Područja njegova interesa su neurofilozofija, kognitivna znanost o religiji i filozofija religija.

Autor knjige je, dakako, teolog, što podrazumijeva da je nastojao detaljno istražiti poznate teorije, argumente i mišljenja mnoštva poznatih i vrsnih znanstvenika iz različitih znanstvenih područja koji su nastojali prirodni evolucijski perivoj predstaviti i protumačiti na način cjelovitoga razumijevanja podrijetla, nastanka, uzroka, procesa, mehanizama, zakonitosti i razvoja svemira, čovjeka i života.

Bog i evolucija se trudi pokazati da između objavljene vjere i prirodnoga razuma nema sukoba, jer jedan te isti Bog začetnik je i autor kako Objave tako i Prirode. Knjiga je pokušaj otkrivanja harmonije između znanstvene istine i objavljene istine u odnosu na prirodnu evoluciju života, koja je u čovjeku prispjela do savršenstva duha, svijesti i savjesti.

Priroda kao svekoliki vremeniti evoluirajući bitak, sve od najsitnije elementarne čestice i mikroorganizama do najvećih i najsloženijih životinja, čovjeka, planeta, galaktika i cijeloga svemira, a sve to u protegnutosti kroz gotovo 14 milijardi godina, uistinu veličanstveno djelo Božjega stvaranja. Drugim riječima, priroda se u očima vjere otkriva kao veličanstveno Božje stvorenje koje u sebi nužno skriva Božje tragove i otiske svoga iskonskoga Tvorca i Autora.

U zaključku, Bog i evolucija pokazuje da se Boga ne može misliti ni zamišljati kao dio prirodnih evolutivnih procesa, nego ga se može misliti i zamišljati kao radikalan uvjet mogućnosti tih procesa i to u smislu transcendentnoga uzroka koji omogućava, podržava i usmjerava djelovanje svih kategorijalnih ili drugotnih uzroka (causae secundae) pomoću kojih svemir, život i čovjek evoluiraju i pomoću kojih se događaju, dakako u najsitnijim detaljima, svi prirodni evolutivni procesi.

Čitati Bibliju znači, štoviše, postati suradnicima te povijesti spasenja i, dakle, Božjim sutvorcima svoga vlastitog života i svijeta u kojemu živimo.

Ova je knjiga pokušaj pristupanja Svetom pismu upravo iz te perspektive nekih aktualnih pitanja s kojima se susreće današnji čovjek, bez obzira bio on vjernik ili ne, no koji traži odgovore, savjete i podršku u Božjoj Riječi kojom je svijet stvoren i koja nam objavljuje Božji plan i njegovo ostvarenje.

Knjiga Aktualne teme biblijske teologije sastoji se od dva dijela i pet poglavlja u kojima se obrađuju izrazito aktualne teme: ekologija, umjetna inteligencija, migracije, demografija i nepotizam. Autor tim temama pristupa iz biblijske perspektive, što je za veći dio navedenih tema apsolutna novost u bibliografiji na hrvatskom jeziku. Uz dosljednu biblijsku metodologiju, ovo djelo krasi i interdisciplinarnost.

Taras Barščevski rođen je u Banjoj Luci (1969.) u grkokatoličkoj svećeničkoj obitelji. Studirao je filozofiju i teologiju na Papinskome gregorijanskom sveučilištu. Svećenik je Križevačke eparhije.

Od 2016. godine predaje na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izvanredni je profesor na Katedri Svetoga pisma Novoga zavjeta, v. d. predstojnika Biblijskog instituta i zamjenik predstojnika Instituta religijskih znanosti.