<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Dominikanska naklada &#8220;Istina&#8221; &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<atom:link href="https://ks.hr/nakladnik/dominikanska-naklada-istina/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://ks.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Wed, 17 Jun 2026 13:32:50 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://ks.hr/wp-content/uploads/2025/09/favico-50x50.png</url>
	<title>Dominikanska naklada &#8220;Istina&#8221; &#8211; Kršćanska sadašnjost d.o.o.</title>
	<link>https://ks.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Utjeha filozofije. Consolatio philosophiae</title>
		<link>https://ks.hr/shop/teologija/povijest-crkve-i-krscanstva-teologija/utjeha-filozofije-consolatio-philosophiae/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 11 May 2026 10:00:02 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/?post_type=product&#038;p=37260</guid>

					<description><![CDATA[Utjeha filozofije zasigurno je bilo najčitanije filozofijsko djelo kroz cijeli srednji vijek sve do 17. stoljeća. Zarana su bili sačinjeni njegovi prijevodi na staroengleski i starofrancuski te kasnije na sve druge moderne jezike europskih naroda. Djelo diše duhom sinteze platonskih, aristotelskih, stoičkih i neoplatonskih elemenata, duboko promišljenih i vješto sintetiziranih, i to pod vidikom filozofije [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Utjeha filozofije</em> zasigurno je bilo najčitanije filozofijsko djelo kroz cijeli srednji vijek sve do 17. stoljeća. Zarana su bili sačinjeni njegovi prijevodi na staroengleski i starofrancuski te kasnije na sve druge moderne jezike europskih naroda. Djelo diše duhom sinteze platonskih, aristotelskih, stoičkih i neoplatonskih elemenata, duboko promišljenih i vješto sintetiziranih, i to pod vidikom filozofije ne samo kao „učene discipline” – u čemu je Boetije bio pravi virtuoz kako to pokazuju ostala njegova djela – nego i filozofije kao „umijeća življenja” i „umijeća umiranja”, što nije nevažno kad se ima u vidu autorova neposredna suočenost sa smrću. Samo se djelo sastoji od pet knjiga koje ukupno sadržavaju trideset i osam poglavlja, napisanih u kombinaciji stiha i proze. Boetije <em>Utjehu filozofije</em> piše u zatvoru, nepravedno osuđen, očekujući izvršenje smrtne kazne. Djelo u stvari prikazuje kako izgleda jedan filozofijskim uvidima proživljen i oblikovan život. Kroz dijalog s „Muzom filozofije“ autor iznalazi odgovore na sva bitna „egzistencijalna“ pitanja, a pritom se prokazuju lažne alternative (poput pjesničkih muza).</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sveti Dominik</title>
		<link>https://ks.hr/shop/duhovnost/zivotopisi-razgovori-i-svjedocanstva/krscanin-i-svijet-zivotopisi-razgovori-i-svjedocanstva/sveti-dominik/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 28 Nov 2025 17:28:14 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://ks.hr/shop/Bez%20kategorije/sveti-dominik/</guid>

					<description><![CDATA[Crna legenda]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Sveti Dominik predsjeda inkvizicijskom sudu. Naslov je to slike koju je nešto prije 1500. naručio glavni španjolski inkvizitor, Tomás de Torquemada, od kastiljskog slikara Pedra Berruguetea za samostan sv. Tome u Avili. Stratište na kojem nekoliko heretika čeka svoj kraj dok svjetina zajedno s još desetak osoba u počasnoj loži, među kojima su biskup, dominikanci i sv. Dominik, promatraju prizor, tema je ove umjetnine. Zlo koje je ona – izvrsna povijesna slika, nažalost – napravila kao prikaz i spomen na utemeljitelja Reda propovjednika ostaje nesagledivo. Ona je raspoznajni znak predodžbe o ulozi, lažno pripisanoj Dominiku de Guzmánu, preminulom 1221., dvanaest godina prije osnivanja Inkvizicije. Dakle, naslikana je legenda. „Žalosna legenda“, „crna legenda“, koju još i danas nastoje raskrinkati dominikanski povjesničari, a koja im je tim bolnija što su je skovali sami pripadnici Reda propovjednika, u vrijeme dok su stjecali slavu što su bili odabrani da pobijaju krivovjerstvo. Točno je da su bili odabrani, ali tek djelomično, a ova knjiga nastoji to razjasniti.</p>
<p style="text-align: justify;">Autor Michel Roquebert (1928. – 2020.), dobitnik glavne nagrade za povijest Francuske akademije, jedan je od najboljih stručnjaka za povijest katarstva. Kako kaže u <em>predgovoru</em> ove knjige: „Pokušat ću jednostavno opisati svetog Dominika, oslanjajući se potpuno na podatke koje pružaju povijesni izvori, brižno ispitujući koliko je nešto moguće i dokazivo. Opisat ću […] sudbinu čovjeka blistave inteligencije i čudesne volje, u borbi s najtežom duhovnom krizom s kojom se Crkva suočila prije reformacije.“</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
