Kršćanska sadašnjost u suizdanju s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb – Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Ljubav u istini u društvenim pitanjima

admin — Sat, 28 Feb 2026 11:19:57 +0000

Naslov ove knjige zapravo predstavlja definiciju socijalnog nauka Crkve pape Benedikta XVI., koji je prema Papi, nastao „kako bi kršćanstvu priskrbio ‘status građanstva’“. Knjiga predstavlja plod već etabliranih socijalnih tribina, koje od 1998. godine pokreće i organizira Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, a koje su po deveti put održane početkom 2010. godine s namjerom da se obradi tematika prve socijalne enciklike pape Benedikta XVI. „Caritas in veritate – Ljubav u istini“ (2009.) Knjiga, dakle, donosi radove autora koji su na socijalnim tribinama kompetentno obradili pojedine teme iz navedene enciklike i kasnije ih pripremili za objavljivanje. Prva dva teksta odnose se na prikaz same enciklike (Valentin Pozaić) i na viđenje socijalnog nauka Crkve u učenju Benedikta XVI. (Stjepan Baloban). Druga dva teksta daju doprinos obradi tematike o nastanku i mogućim rješenjima krize i to prvi iz ekonomske perspektive (Tihomir Domazet), a drugi iz teološke perspektive (Špiro Marasović). Slijede dva teksta koji se odnose na one dijelove socijalne enciklike pape Benedikta XVI. koji obrađuju tematiku okoliša (Neven Šimac) i tematiku razvoja s teološke strane (Josip Grbac). Posljednja dva teksta u knjizi bave se pitanjem razvoja tehnike (Branko Despot), odnosno razvoja i njegova odnosa na bioetička pitanja (Tonči Matulić).

O novim stvarima u suvremenoj Hrvatskoj

admin — Sat, 28 Feb 2026 05:29:35 +0000

U suizdanju Centra za socijalni nauk Crkve HBK (CSNC) i Kršćanske sadašnjosti objavljena je knjiga sa znanstvenoga simpozija koji je, u prigodi 120. obljetnice enciklike pape Lava XIII. Rerum novarum, održan u Zagrebu 11. lipnja 2011. godine. Donesena su izlaganja Tončija Matulića (Rerum novarum nekad i danas), Ivana Rogića (Rasprava o ‘novim stvarima’ i modernost), Stjepana Balobana (Socijalni govor Crkve u hrvatskom društvu), Krešimira Severa (Udruživanje radnika – sindikati u novoj situaciji), Mile Bogovića (Hrvatska šutnja o nacionalnom suverenitetu) i Gordana Črpića (Kako biti Hrvat i katolik?) kao i brojni pozdravi. Katolička socijalna misao bilježi svoje uspone i padove u povijesti Crkve, kao i u povijesti Crkve u Hrvatskoj, a da je riječ o području djelovanja kojega hrvatski katolici, zbog povijesnih razloga i života u komunističkome poretku nisu previše upoznali svjedoče i dobro posjećene i organizirane tribine, savjetovanja i simpoziji koje je od svoga osnutka priređivao CSNC.

Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj

admin — Thu, 01 Jan 2026 13:45:12 +0000

“Učestalost spominjanja teme civilnog društva te važnosti razvoja “civilnog društva” kao preduvjeta cjelokupnoga društvenog razvoja, nije s jednakom učestalošću ozbiljno razmatrana unutar niza stručnih rasprava u Hrvatskoj. Čini se da je Hrvatska, zbog poznatih ratnih okolnosti, s određenim vremenskim odmakom u odnosu na druge postkomunističke zemlje započela s tematizacijom problema civilnog društva, a da je s druge strane taj izraz postao brzo prihvaćen te se njime operira kao s potpuno neupitnim pojmom. Što je to, ipak, “civilno društvo” i koje su sve implikacije njegove ukorijenjenosti? Što znači razvoj civilnog društva za niz područja društvenog života, za proces formuliranja te implementacije određenih političkih odluka? Je li, zaista, civilno društvo tako važan preduvjet modernizacije Hrvatske? Konačno, otkud interes Crkve za probleme razvoja civilnog društva? Kao što naglašava Stjepan Baloban, urednik navedenog zbornika, neovisno o tome što se o njemu vrlo malo raspravlja, civilno društvo postaje realnost i hrvatskoga društvenog života. S druge strane, i Crkve u drugim europskim zemljama sve veću pozornost poklanjaju ovoj temi jer je riječ o tome da perspektiva civilnog društva u sebi sažimlje bitne i dalekosežne, recentne društvene procese. To je bio i osnovni razlog što su na četiri tzv. svibanjske socijalne tribine Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve (svibanj 2000. godine) raspravljana pitanja civilnoga društva u različitim tematskim vidovima i s različitih autorskih pozicija. Centar je na taj način sa svoje strane jače potaknuo izazovno područje važnih društvenih rasprava te vrlo brzo nakon održanih tribina stručnoj javnosti ponudio autorske priloge sakupljene u ovom zborniku.”

Siniša Zrinščak, u: Revija za socijalnu politiku, Vol. 8 No. 1, 2001.

Fratelli tutti

admin — Wed, 17 Dec 2025 02:44:49 +0000

Ovaj zbornik sabire radove, odnosno izlaganja sa simpozija održanog 23. rujna 2021. u organizaciji Centra za socijalni nauk Crkve. Enciklika Frattelli tutti pape Franje naišla je na veliko zanimanje u svijetu pa i u Hrvatskoj, međutim, nedostaje ozbiljnija analiza i primjena enciklike na konkretnu crkvenu i društvenu zbilju u Hrvatskoj. Taj se nedostatak pokušalo ispraviti i organiziranjem ovog simpozija.

Zbornik obuhvaća sljedeće radove:

Enciklika »Fratelli tutti« u kontekstu učenja pape Franje – prof. dr. sc. Željko Tanjić;

Svaki dan pruža novu priliku. Primjer dobrog Samarijanca – prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić;

Je li moguć »otvoreni svijet« pape Franje? – prof. dr. sc. Tonči Matulić;

Politika u službi općega dobra – prof. dr. sc. Josip Grbac;

Islamska vizija sveopćeg bratstva – muftija, akademik Aziz Hasanović;

»Oružjem« dijaloga do socijalnog prijateljstva – izv. prof. dr. sc. Silvija Migles;

Migranti i migracije u svjetlu sveopćeg bratstva – doc. dr. sc. Tadija Milikić, Stanko Perica, mag. theol., dipl. iur.;

Mirovni proces zahtijeva trajnu predanost. Prema pomirenom hrvatskom društvu – mr. sc. Igor Jakobfi.

Kultura rada u Hrvatskoj

admin — Sun, 02 Nov 2025 01:33:43 +0000

Peti hrvatski socijalni tjedan održao se od 21. do 23. listopada 2011. godine u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u Zagrebu i to nakon pauze od čak sedamdeset i jedne godine. Naime, Katolička Crkva u Hrvatskoj tridesetih se godina prošlog stoljeća bila uključila u tradiciju socijalnih tjedana koji su najprije pokrenuti u Francuskoj te je od 1932. do 1940. održala četiri Tjedna. Nastavak održavanja socijalnih tjedana ponovno je pokrenula HBK na svome zasjedanju u Lovranu 2010. godine, a ovaj 5. socijalni tjedan posvećen je kulturi rada u Hrvatskoj. Glavna je tema obrađena na trima tematskim cjelinama u plenarnim predavanjima (Rad u Hrvatskoj, Obitelj i rad te Perspektive: rad, poduzetništvo i socijalna sigurnost) i u deset istodobnih foruma (Duhovnost rada, Poduzetništvo i društvene vrijednosti, Perspektive rada u budućnosti, Nezaposlenost i politika zapošljavanja, Radnička prava, Odgoj i obrazovanje, Socijalni pastoral, Rad u poljoprivredi, Obitelj, zdravlje i rad te Volonterstvo). Trećeg dana održavanja Tjedna donesena je posebno značajna Deklaracija Petoga hrvatskoga socijalnog tjedna, a ova monografija donosi kako pozdravne riječi tako i uvodno predavanje, odnosno plenarna izlaganja, izlaganja sa svih foruma, Deklaraciju i na koncu popis sudionika.