Ovaj biblijski prijevod duboko je utkan u život Crkve u Hrvatskoj. Kao standardan i normativan, uključen je u sve važnije međunarodne interaktivne biblijske konkordancije. Odlikuje se preciznošću, izričajnom ljepotom, suvremenošću, dubinom osjećaja vjere i postojanošću biblijske i crkvene tradicije.

Kao polazišni tekst izabran je prijevod Antuna Sovića, s tim da je Petoknjižje preveo Silvije Grubišić, Psalme Filibert Gass, a Pjesmu nad pjesmama Nikola Miličević. Novi zavjet preveo je Ljudevit Rupčić.

Tiskana je u crnoj, bijeloj i crvenoj boji, elegantnih tvrdih korica bez mnogo detalja, što ju čini primjerenim izdanjem za razne prigode, od osobnog susreta s Božjom Riječi do darivanja uz sakramente i posebne životne trenutke.

„Ova sveta godina, u odnosu na prethodne, sadrži mnoge novosti, koje je papa Franjo nagovijestio u buli Misericordiae vultus (Lice milosrđa). Među tim novostima treba spomenuti utemeljenje Misionara Milosrđa, oko tisuću svećenika i posvećenih osoba, kojima će Papa osobno dodijeliti poslanje da budu ‘znak majčinske brižnosti Crkve prema Božjemu narodu, omogućujući mu da duboko uđe u bogatstvo toga otajstva, tako bitnoga za vjeru’ (…) Papa Franjo odredio je da njihovo poslanje bude obilježeno prisutnošću relikvija oca Pija, kao i onih sv. Leopolda Mandića. Tom gestom Papa svima želi pružiti uzor koji valja nasljedovati. Veliki dio službe oca Pija i oca Leopolda odvija se, zapravo, u pružanju sakramenta pomirenja.

Otac Leopold manje je poznat od svoga subrata iz mjesta San Giovanni Rotondo, no obojicu povezuje dar pružanja milosrđa, osobito u omogućavanju vjernicima da iskuse opraštajuću Božju ljubav (…) Milosrđe sv. oca Pija nije se svodilo na ispovjedaonicu, nego se očitovalo i u konkretnim gestama koje su omogućavale iskustvo Gospodnje ljubavi, čak i na vlastitu tijelu. Svima rječito svjedoči utemeljenje bolnice ‘Casa Solievo dello Sofferenza’ (Dom za olakšavanje patnje) realizirano žarkom željom toga poniznog kapucina (…) Sljedeće stranice pružaju portret oca Pija u odnosu na milosrđe, pokušavajući istražiti različite vidove toga milosrđa, preko živoga glasa onih koji su ga, preko njegova djela, osobno iskusili. Želja mi je da ovo štivo potakne čitatelje da vjerodostojnije žive, po uzoru na sv. Pija iz Pietrelcine, Izvanredni jubilej milosrđa“, piše u uvodnoj riječi Rino Fisichella, predstojnik Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije.

Među središnjim temama broja ističe se i briga za zajednički dom. U razgovoru s doc. dr. sc. Zoranom Turzom, voditeljem projekta CRO Laudato si’, govori se o ekološkoj krizi kao znaku vremena te o mogućnosti da pojedinci utječu na društvo i političke odluke. Srodna pitanja otvara i razgovor s teološkim stručnjakom za ekoteologiju, u kojem se razmatraju klimatska pravednost, odgovornost prema budućim naraštajima i kršćanski pogled na brigu za sve stvoreno.

U rubrici Novosti iz Vatikana Aldo Sinković razgovara s Jean-Charlesom Putzoluom, novinarom s 35 godina iskustva u praćenju papinskih putovanja. Pod naslovom O vjeri, mladima i potrazi za smislom razgovor polazi od odjeka posjeta pape Lava XIV. Francuskoj i velikog odaziva mladih te otvara pitanja o potrebi za vjerom, zajedništvom, nadom i smislom u današnjoj Europi.
O aktualnim izazovima digitalnog odrastanja razgovara se s dr. sc. Leali Osmančević u tekstu Ključno je djetetu dati alat, a ne samo pravila. U središtu su utjecaj društvenih mreža i algoritama na djecu te odgovornost roditelja, obrazovnih ustanova i digitalnih platformi.

U stalnoj rubrici Političke teme ovoga se puta nalazi osvrt na problem zbrinjavanja otpada u Gospiću i političke prilike u Srbiji. U tekstu Čuvari povijesti Sani Gilja promišlja o muzejima, povijesnom pamćenju i načinu na koji se odnosimo prema složenim poglavljima vlastite prošlosti. Tereza Salajpal donosi temu Značajne osobe u našem životu, a pitanjem nesanice bave se ovoga puta Slavica Dodig i dr. Ivo Belan. Sonja Tomić kreativno je obogatila svoju rubriku Vama djeco prigodnim člankom o padre Piju i dječjom nagradnom križaljkom.

Listopadska Kana povezuje crkvena i društvena pitanja, ekološku i digitalnu odgovornost te potragu za vjerom i smislom, potičući čitatelje na kritičko promišljanje svijeta i vlastite uloge u njemu.

Luigi Giussani u živim razgovorima s mladima promišlja o tome što znači u potpunosti živjeti kršćansku vjeru. Polazeći od pitanja o smislu života, slobodi i ljudskim težnjama, autor istražuje kako se vjera, nada i ljubav mogu ostvariti u konkretnom životu. Umjesto apstraktnog izlaganja kršćanskog nauka, osobna iskustava, pitanja i dvojbe postaju horizont na kojem se vjera pokazuje kao razuman i cjelovit odgovor na ljudsku želju za smislom.

Posebnost knjige leži u tome što se promišljanje o kršćanskim istinama isprepliće s procesom njihova otkrivanja i prihvaćanja u konkretnom životu.

Uz praktične sadržaje planer donosi i vedar, inspirativan dizajn. Početak svakoga mjeseca obogaćen je poticajnim biblijskim citatom, dok se kroz planer provlače i odabrane misli iz brojnih izdanja Kršćanske sadašnjosti.

Na više od 260 stranica planer sadržava:

• kalendar školske godine
• mjesečni planer školske godine
• raspored sati za 1. i 2. polugodište
• razredni raspored sati
• vremenik ispita
• prostor za dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti
• prostor za obilježavane i integrirane dane
• evidenciju terenske nastave i izleta
• prostor za natjecanja i roditeljske sastanke
• popis učenika
• prostor za općenite bilješke
• ugrađenu kuvertu za čuvanje i umetanje dodatnih materijala.

Školski planer Kršćanske sadašnjosti praktičan je i pregledan suputnik kroz cijelu školsku godinu – za lakše planiranje, organizaciju i bilježenje svakodnevnih obveza.

Novi nam broj Communija donosi i rubriku „Iz riznice Communija“ u kojoj se nalazi članak Petera Henricija pod nazivom „Trilogija Hansa Ursa von Balthasara: Teologija europske kulture“. Potom slijedi članak Manfreda Lochbrunnera naslovljen „Romano Guardini i Hans Urs von Balthasar: Suprožimanje teologije i književnosti“, te članak Ericha Zengera „Psaltir – molitvenik Biblije“. Nadalje, Klaus Demmer donosi članak „Vjernost primljenomu pozivu. Životna zadaća u službi Crkve“. Nakon njega slijedi članak Ernsta Dassmanna „Spasenje između otkupljenja svih i predodređenja od Origena do Augustina“. Rubriku zaključuje kardinal Avery Dulles člankom „Dekristijanizacija Europe: Jesu li Amerikanci sljedeći na redu?“.

U rubrici „Epimeteje“ autor Ivica Raguž, glavni i odgovorni urednik hrvatskoga uredništva Communija, donosi nekoliko promišljanja o sljedećim temama: „Peregrinatio in stabilitate protiv turističkoga ludila“, „Žene u centrima moći Crkve“, „Današnja politika na Zapadu: obmane i nade“, „O odjeći i taštini“, „Filozofija u četiri elementa“, „Pokora“, „O velikim usnama ili o graciji“ i „Herod u Gospinu svetištu“.

Tekstovi prate liturgijsku godinu i podijeljeni su u tri cjeline: Na liturgijskome vrelu, Misliti duhovno te Duhovnost i kultura. Autor povezuje Božju riječ, crkvenu tradiciju, koncilske i papinske dokumente (osobito nauk pape Franje) s pitanjima suvremenoga života, kulture i društva. Posebno mjesto zauzimaju teme milosrđa, periferije, ekumenizma, brige za stvoreni svijet, sinodalnosti i euharistije kao izvora svake kršćanske suradnje.

Sveti Pavao u Poslanici Rimljanima piše da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube. Ta je misao autora duboko zahvatila i odvela u obrnuto razmišljanje o Bogu, čovjeku i svijetu: Bog ne naređuje, nego silazi, razvlašćuje se i stavlja se u službu. Iz te kenoze rađa se suradništvo kao temeljni kršćanski modus vivendi – odnos Boga i čovjeka, čovjeka i Boga, vjernika međusobno te čovjeka sa zajednicom i svijetom.

Knjiga je posvećena blagopokojnom papi Franji, čiji je pontifikat obilježen upravo suradničkim, izlaznim i bratskim načinom crkvenoga djelovanja. Umjesto apstraktne teologije, autor nudi konkretne poticaje za život vjere koji se ostvaruje u služenju, dijalogu i odgovornosti prema bližnjemu.

Sani Gilja piše o diskriminaciji, Nikola Kuzmičić o poldanici, a s. Veronika Mila Popić o odnosu prema bližnjima na margini društva (Ogledalo).

Putopis Antonije Putić u ovome nas broju vodi u talijansku Ferraru, a Tomislav Matić u povijesni London 19. stoljeća uz priču o dvama primjerima zagađenja iz povijesti Londona.