P. Trstenjak do sada je za Glasnik Srca Isusova i Marijina napisao više od sto sedamdeset kratkih priča, a objavljene su u izdanju Kršćanske sadašnjosti u zbirkama Božićna pomaranča, Zaljubljeni kapelan (2019.) i najnovijoj knjizi Dika nebeska (2026.). Autor u njima na osobit način spaja životno iskustvo, pastoralni rad i književni dar – i upravo zato njegove pripovijesti lako pronalaze put do čitatelja.

Od teme slobode, ljubavi, smrti do bolesti, potresa, svećeničkih svjedočanstava

Dika nebeska i Zaljubljeni kapelan sabiru kratke priče na, sveukupno, gotovo 900 stranica teksta. Iako zbog samog opsega ne možemo reći da su to knjige koje se čitaju u jednom dahu, književnica Sonja Tomić naglasila je da se priče p. Trstenjaka i trebaju čitati jedan po jedna, dan po dan, jer nerijetko u čitatelju izazivaju jake emocije i potiču na promišljanje. Predstavila je i sadržaj zbirki, osvrnuvši se na nekoliko tematskih jedinica, od slobode, ljubavi, doba komunizma, osobnih svjedočanstava autora-svećenika, odnosa majka – dijete, smrti (Ptičica), pročitavši okupljenima i niz ulomaka iz knjiga. Iz tih je osvrta postalo jasno da priče p. Trstenjaka odišu i humorom koji se očituje u dijalozima, obojenim i jezikom likova (od Zagorja, Međimurja, Zagreba do Rijeke, Opatije, pa i dalje, Calcutte…), kao i njihovim raznim obilježjima (glas djeteta, žene, svećenika, bolesnika koji prima posljednju pomast, skeptika, usamljenog pojedinca, a u nekim su pričama likovi životinje, npr. u priči Mladi lav). Humor u njegovim pričama nije cilj sam po sebi, nego put prema dubljoj poruci – tipično za duhovnu prozu.

U pričama p. Trstenjaka često susrećemo „obične ljude“ – umirovljenike, mlade, bolesne, tražitelje smisla, a opisani događaji često vode prema susretu s Bogom u neočekivanim trenutcima.Priče p. Trstenjaka formalno slijede klasična obilježja kratke proze – sažete su, usmjerene na jedan događaj i često završavaju jasnom poantom. Katkad su bliske paraboli: jednostavne su, komunikativne i nose prepoznatljivu duhovnu poruku. Zanimljivo je spomenuti da se u pričama pojavljuju suvremeni motivi: tehnologija, otuđenje (Čudo sv. Antuna), potresi (Potres u Palmi, Baka i djed Bad Blue Boysa), pandemija (Kuhana mrkva), na što se u razgovoru osvrnuo i sâm autor sa stajališta svećenika i pisca, rekavši da je suvremena tehnologija mnogo toga olakšala, no u književnost se, primjerice, AI ne bi trebao miješati. Što se tiče potresa, pandemije, otuđenosti, smrti, bolesničkog pomazanja, kazao je da se većina tema obrađenih u pričama oslanja na ono što je osobno doživio i proživio, a otkrio je da su i na samoj promociji bili posjetitelji koje je spomenuo u nekim od priča, uz koje je emotivno vezan.

Čudesno i božansko u pričama

Zanimljivo je spomenuti da se u brojnim pričama p. Tončija nailazi na božansko, čudesno, na elemente Božje providnosti. Vidljivo je to u pričama poput Dika nebeska, Čudo svetih Antuna, Miris ruža Velikog petka, a riječ je o iskustvima koja doslovno mijenjaju život. P. Tonči kazao je da je kao svećenik doista doživio niz takvih Božjih intervencija, da je Bog živ i da djeluje i danas te da zasigurno isto mogu potvrditi mnogi vjernici. U pričama je te događaje strukturirao doista zanimljivo, a čitateljska publika na njih je izvrsno reagirala.

Naslovi: od paradoksa do simbolizma

U razgovoru s autorom komentirani su i naslovi njegovih priča, a potom i knjiga (nazvanih po pojedinim pričama). Autor je ispričao i anegdotu i isprva negativnoj reakciji prijatelja svećenika na naslov zbirke Zaljubljeni kapelan, no nakon čitanja priče i shvaćanja da je riječ o mladom svećeniku koji se nakon školovanja u Rimu ne uklapa u malu seosku sredinu kojoj je dodijeljen, u kojoj govori učenim jezikom i ne prihvaća prigovore mještana, a na kraju se nakon duhovnih vježbi osvijesti i zaljubi u Isusa – reakcije postaju više nego pozitivne. Dika nebeska upućuje pak na raj, a govori o susretu prijatelja – među kojima je i sam autor-svećenik, poslovni čovjek, bivši političar, umirovljeni kirurg i profesor filozofije – njihovu razgovoru o vjeri, životu i smrti i jednoj Božjoj intervenciji koja na kraju priče izazove iznenađenje čitatelja.

Naslovi kratkih priča p. Trstenjaka katkad su na rubu paradoksa (npr. Beba na strijeljanju, Mozak na trgu, Zaljubljeni kapelan), katkad su simboli (Oboreni jablanovi, Plesač, Ptičica), katkad upućuju na napetost između konkretnog i simboličnog (Krv na fotografiji s krizme, Miris ruža velikog petka, Anđeo čuvar u Golden beachu), katkad su to biblijske reference (Noina barka, Izgubljeni sin, Zakej u našoj župi). Autor je otkrio da prvo odredi naslov, a potom priču, te naglasio da je većina njegovih priča temeljena na stvarnim događajima koje je, za potrebe priče, doradio kontekstom, likovima, detaljima.

Susret u knjižari Kršćanske sadašnjosti završio je u ugodnoj atmosferi, uz autorovo potpisivanje knjiga, a još jedna Noć knjige u KS-u pokazala je da je knjiga i dalje važna, potrebna i da pomaže čovjeku da se u užurbanom ritmu današnjice vrati samome sebi. Na tom putu možda susretne i Boga.

O autoru

Široj javnosti p. Trstenjak posebno je poznat po svojem dugogodišnjem radu na Hrvatskoj radioteleviziji. Od 1991. do 2009. bio je utemeljitelj i urednik Religijskog programa. Tijekom svojega dugog i raznolikog djelovanja bio je profesor na više crkvenih i akademskih ustanova u Zagrebu i Rijeci. Velik života posvetio je radu s obiteljima, osobito kroz pokret Bračni susreti, gdje je desetljećima pratio i duhovno vodio brojne bračne parove, ostavljajući dubok trag u obiteljskom pastoralu u Hrvatskoj. Osim kratkih priča, objavio je i brojne znanstvene i stručne radove u teološkim časopisima i zbornicima te sudjelovao u radu crkvenih i stručnih tijela.

Knjige patera Trstenjaka pristupačno i toplo progovaraju o ljudskim vrijednostima, vjeri, svakodnevnim izazovima i radostima života, obraćajući se čitateljima svih generacija. Ono po čemu su doista posebne jest činjenica da njegove kratke priče bude novu nadu i naravnu težnju za životom u Božjem okrilju. „Kroz svoje životno putovanje sreo sam i doživio toliko priča, da mi za njihovo pisanje ne bi bio dostatan još jedan život. Svaka je priča ujedno dio života i razmišljanja njezinog pisca“, napisao je na početku Dike nebeske sam autor, Tonči Trstenjak.

Ulaz je slobodan za sve posjetitelje.