Kako autor piše u proslovu, tekstovi su povezani s njegovom dugogodišnjom emisijom „Duhovna misao“ na Hrvatskome radiju, a u knjizi su okupljeni i dopunjeni u tri cjeline: „Na liturgijskome vrelu“, „Misliti duhovno“ i „Duhovnost i kultura“.

Posebno mjesto zauzima pitanje što znači biti čovjek koji surađuje s Bogom. Anton Šuljić polazi od biblijske slike Boga koji djeluje na dobro onih koji ga ljube te promišlja o suradnji kao načinu kršćanskoga života. Pritom otvara i pitanja slobode, odgovornosti, zajedništva, Crkve, molitve, patnje, radosti i odnosa prema svijetu.

Polazište za naslov autor pronalazi u riječima svetoga Pavla iz Poslanice Rimljanima: „Znamo pak da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube, s onima koji su odlukom njegovom pozvani.“ (Rim 8,28). Upravo ga je ta Pavlova misao, kako sam ističe, odvela prema drukčijem promišljanju odnosa Boga, čovjeka i svijeta.

Bog koji čovjeku ne pristupa samo kao onaj koji zapovijeda, nego kao onaj koji nudi sebe, svoju riječ, pomoć i blizinu, otvara i pitanje čovjekova vlastitog odgovora. Za Šuljića je suradništvo stoga mnogo više od jedne biblijske sintagme: ono postaje kršćanski način života, odnos u kojemu čovjek prihvaća Božji poziv i preuzima odgovornost za vlastiti život, vjeru i odnos prema drugima. Autor upravo u suradništvu prepoznaje jedan od mogućih suvremenih načina ostvarivanja kršćanskoga poslanja.

Od liturgijske godine do svakodnevnoga života

Knjiga donosi i brojna promišljanja vezana uz liturgijska vremena i blagdane, ali i teme koje izlaze iz neposrednoga liturgijskog konteksta – od kršćanske komunikacije i odnosa prema kulturi do pitanja mira, Crkve i suvremenoga društva. U središtu je pritom nastojanje da se o vjeri govori jezikom koji povezuje Evanđelje sa stvarnim životom.

Prvi i najopsežniji dio knjige, „Na liturgijskome vrelu“, vodi čitatelja kroz različita razdoblja i blagdane crkvene godine. Autor polazi od liturgijskih čitanja, ali ih ne zadržava samo na razini njihova neposrednog tumačenja. Ona postaju polazište za pitanja koja se tiču konkretnoga ljudskog života: vremena, smisla, krivnje i oproštenja, patnje, nade, radosti, odnosa prema drugima i vlastitoga mjesta u svijetu.

Već naslov prvoga razmišljanja, „Božje i naše vrijeme“, otvara pitanje razlike između našega kronološkog vremena i Božjega vremena – kairósa, vremena milosti. U drugim tekstovima slijede razmišljanja poput „Radost utjelovljenja“, „Bog rubnih“, „Priča o slobodnom ocu“, „Raspęti čovjek i Bog“, „Uskrs – u nas nastanjen smisao“, „Emaus – drama naše vjere“ i „Bog suradnik“.

Tako se uz liturgijske svetkovine i biblijske tekstove pojavljuju i teme koje pripadaju svakodnevici. Među njima su mediji i kršćanska komunikacija, darivanje, odmor, nasljedovanje Krista, odnosi prema svetima, duša i tijelo, vjera i suvremeni svijet. U knjizi se tako isprepliću liturgija i život, biblijska riječ i iskustvo čovjeka koji pokušava razumjeti vlastito vrijeme.

Knjiga se ne zadržava samo na osobnoj duhovnosti. Jedna od njezinih važnih tema jest Crkva i njezin odnos prema suvremenom svijetu, osobito kroz lik i djelovanje pape Franje, kojemu je knjiga i posvećena.

Knjiga Bog suradnik – Meditacije, razmišljanja i poticaji dostupna je u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.

U svojoj redovitoj kolumni prof. dr. sc. Stjepan Baloban dotiče se iznimno važne i osjetljive teme unutarcrkvenog dijaloga, podsjećajući na trajnu baštinu Drugoga vatikanskog koncila. Autor upozorava na sve prisutnija odstupanja od duha Koncila u dijelu vjerničke prakse, na pojavu otpora prema koncilskim promjenama te na istovremeno preuzimanje tuđih, često protestantskih oblika duhovnosti sa Zapada. Baloban naglašava da nedostatak kulture dijaloga u crkvenom životu stvara nepotrebne podjele te podsjeća na učenje papa da dijalog nije taktički izbor Crkve, nego konkretan izraz njezina poslanja i put prema prijeko potrebnom zajedništvu.

Ekološka kriza, požari i moralna odgovornost društva

U rubrici Pitanje sadašnjega trenutka, moralni teolog Josip Grbac osvrće se na dramatične ljetne događaje u Hrvatskoj – razorne požare i skandal s odlaganjem opasnog otpada. Grbac oštro upozorava na cinizam i odsutnost elementarne ljudskosti u slučajevima ilegalnog odlaganja tisuća tona opasnog otpada na hrvatskom tlu, čime se direktno ugrožava zdravlje i pravo građana na istinu i sigurnost. Govoreći o razornim požarima, posebno u okolici Omiša, ističe kako je riječ o svjesnim i zločinačkim činima koji nerijetko odnose ljudske živote, te naglašava potrebu za trajnom solidarnošću i oštrom pravnom reakcijom društva prema takvim nedjelima.

Izazovi kršćanskog identiteta i kultura dijaloga

Za novi broj Kane Mislav Miholek razgovarao je s o. Stankom Pericom, ravnateljem Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) u Jugoistočnoj Europi, koji uskoro odlazi na novu službu u Meksiko. O. Perica u razgovoru govori o svojoj novoj knjizi Opasni Bog – Migranti i izazov kršćanskog identiteta, ističući kako je kršćanski Bog „opasan“ jer se ne da svesti pod našu kontrolu, kategorije i sebične interese, već čovjeka poziva na oslobođenje i susret s bližnjima. Pritom se kritički osvrće na opasnost zamjene vjere pukim identitetom, upozoravajući da se danas lako može biti katolik zbog obitelji, kulture ili nacije, a da se pritom izgubi živi odnos s Bogom i otvorenost prema drugima. Posebno naglašava važnost Mediterana kao kolijevke kulture susreta te potrebu da Crkva ostane slobodan prostor istinskog dijaloga koji se ne povisuje na bučnim sukobima današnjih medija.

Povijest, duhovnost i tehnologija

Rujanski broj Kane donosi i niz drugih zapaženih priloga. Ante Jerković u prilogu Prvih trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata podsjeća na veliku obljetnicu i povijesni put višegodišnjeg obilježavanja kršćanske baštine u našem narodu započetog središnjom proslavom u Solinu 1976. godine. Goran Rukavina u razmišljanju Boga na usnama, a psovka pod nogama progovara o zabrinjavajućoj pojavi olakšavog i mehaničkog izgovaranja Božjeg imena te pretvaranja vjere u puki nacionalni ili navijački folklor, pozivajući na istinsko obraćenje srca. Krešimir Šimić piše o tehnokratskoj paradigmi i izazovima umjetne inteligencije u svjetlu enciklike pape Lava XIV. Magnifica humanitas, ističući kako umjetna inteligencija nije moralno neutralna te da nam je, uz njeno reguliranje, potreban povratak dubokom razmišljanju i snazi evanđelja.

Uz to, čitatelji u novom broju mogu pronaći i putopisnu reportažu iz talijanske Ferrare Antonije Putić, razglednicu iz Svete Zemlje posvećenu koptskoj tradiciji molitvenih figurica od maslinova drva Ante Vrankovića, tekstove o cjelokupnoj ekologiji Đurice Pardona, psihološko-duhovni osvrt o našem unutarnjem razgovoru Tereze Salajpal te zapažanje o granicama i pojmu diskriminacije u obiteljskom okruženju Sani Gilje. Novi broj Kane i ovoga puta nudi duboko kršćansko sučeljavanje s realnošću suvremenog svijeta, pozivajući čitatelje na preispitivanje vlastitih stavova, njegovanje kulture dijaloga te svjedočenje vjere u svakodnevnom životu.

Kanu potražite u svojim župama, knjižarama ili web knjižari Kršćanske sadašnjosti, ili se pretplatite i primajte Kanu svakoga mjeseca na svoju kućnu adresu (pretplata@ks.hr).

Magnifica humanitas – Veličanstveno čovještvo (D-205). Enciklika o očuvanju osobe u doba umjetne inteligencije

Publika drugi mjesec zaredom naveliko čita „Veličanstveno čovještvo (Magnifica humanitas)“, prvu encikliku pape Lava XIV. S pedagoškim pristupom, biskup Rima spremno tumači čitateljstvu cijelu povijest socijalnog nauka Crkve koji je započeo s njegovim imenjakom Lavom XIII., koji je s kraja devetnaestog stoljeća započeo veliki poduhvat teološkog tumačenja društvene zbiljnosti. U središtu Papina izlaganja je umjetna inteligencija, pojam koji zadnjih mjeseci i godina ne silazi s naslovnica medija. Provjerite i vi zašto je ovaj papinski dokument čitan širom svijeta, nabavite svoj tiskani primjerak i uživajte u klasičnoj ljudskoj inteligenciji i njezinim plodovima.

Opasni Bog

Nova knjiga Opasni Bog oca Stanka Perice odmah je ušla među pet najčitanijih. Popularni isusovac objašnjava pojam „migrant“, prati Bibliju od Staroga zavjeta – Izrael je narod migranata – do Crkve kao Novog Izraela i pokazuje kako socijalni nauk, od Drugoga vatikanskog koncila do papa Pavla VI., Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i Franje, skrb za migrante čini sastavnim dijelom pastoralnog djelovanja. Jedinstveno empirijsko istraživanje među samim migrantima prelazi iz teorije u praksu. Integracija bez religijske dimenzije vodi getoizaciji i radikalizaciji; međureligijski dijalog je neizostavan. Složena, a ključna tema – napisana jasno i privlačno.

Ispovijesti

Ispovijesti su jedno od najpoznatijih klasika duhovne literature uopće. Augustinova poznata rečenica – Nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi, Gospodine – nezaobilazni je dio našega kulturnog nasljeđa. Augustin u svjetlu Biblije reinterpretira vlastiti životni put kako bi mogao shvatiti svoju sadašnjost i, još važnije, svoju budućnost. Pisane krajem četvrtog stoljeća, Ispovijesti su i danas jedno od najutjecajnijih djela zapadne književnosti. Najveća prednost ovoga djela je što ga može čitati svatko, od mladoga čovjeka do najvećeg stručnjaka. 

Susret sa živim Bogom

Knjiga Susret sa živim Bogom profesora Tomislava Ivančića, utemeljitelja Zajednice Molitva i Riječ, već desetljećima je priručnik nove evangelizacije – od Crkve sv. Vinka u Zagrebu do osamnaestog izdanja. Spaja katekizam, molitvenik i duhovnu literaturu, ali nije teorija: izrasla je iz pet godina terenskog iskustva, Svetoga pisma, otačke baštine i dokumenata Crkve, po modelu staroga katekumenata. Profesor Ivančić ne pita čitatelja zna li vjeru, nego je li je doživio. Knjiga vodi korak po korak do osobnog susreta sa živim Bogom – vjernika i onoga kojemu vjere nedostaje. Seminari koji se i danas drže po njezinu predlošku ostaju njezina najjača potvrda: vjera ovdje postaje život, a ne samo znanje.

Bog nadohvat duše

Još jedna knjiga koja ne silazi s ljestvice omiljena je duhovna knjiga pape Lava XIV. Karmelićanin brat Lovro od Uskrsnuća i njegovi spisi o vježbi Božje prisutnosti pobudili su, naime, iznova veliko zanimanje u svijetu i u Hrvatskoj nakon što je Papa u prosincu 2025. skrenuo naglašenu pozornost na njih. U toj je prigodi među ostalim rekao: »…Knjiga pod naslovom Vježba Božje prisutnosti… vrlo je jednostavna knjiga, koju je napisao netko tko čak ne navodi ni svoje prezime – brat Lovro… Ali opisuje, ako hoćete, vrstu molitve i duhovnosti u kojoj čovjek jednostavno predaje svoj život Gospodinu i dopušta da ga Gospodin vodi. Ako želite nešto znati o meni: to je moja duhovnost već mnogo godina…«. Knjiga Bog nadohvat duše namijenjena je svima koji traže iskustveni, a ujedno jednostavan i duboko evanđeoski put kršćanske molitve i duhovnosti, utemeljen na trajnom življenju u Božjoj prisutnosti usred svakodnevice.

Sve navedene naslove pronaći ćete u knjižarama ili web knjižari Kršćanske sadašnjosti.

Rođena 1910. u Skopju kao Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, u katoličkoj albanskoj obitelji, Majka Terezija već je kao mlada osjetila poziv da svoj život posveti Bogu i služenju drugima. Nakon odlaska u redovništvo i godina provedenih u Indiji, 1948. napustila je sigurnost samostana i krenula među najsiromašnije stanovnike Kalkute.

Iz te je odluke izraslo jedno od najpoznatijih djela suvremenoga kršćanstva. Osnovala je Družbu sestara Misionarki ljubavi, čije su se zajednice postupno proširile diljem svijeta. Za svoj rad primila je Nobelovu nagradu za mir 1979., a papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 2003. godine. Papa Franjo kanonizirao ju je 4. rujna 2016., upravo dan prije njezina liturgijskog spomendana.

U središtu života Majke Terezije nije bila želja da učini nešto veliko i spektakularno, nego uvjerenje da se Krist susreće u svakom čovjeku, osobito u onome koji pati, koji je bolestan, siromašan ili zaboravljen.

„Ljubav počinje kod kuće.“

Njezina je svetost bila jednostavna i svakodnevna: pomoći čovjeku, nahraniti gladnoga, pružiti ruku onome koga su svi odbacili, biti uz umirućega, osmijehom i riječju vratiti dostojanstvo onome koji ga je izgubio.

I upravo zato njezina poruka i danas snažno odjekuje. Majka Terezija podsjeća nas da ljubav ne mora uvijek biti velika gesta. Katkad počinje vrlo jednostavno – vremenom koje darujemo drugome, pažnjom koju mu pružimo i odlukom da u čovjeku ispred sebe prepoznamo Krista.

Svjedok njezina života bio je i don Lush Gjergji

Među onima koji su Majku Tereziju poznavali osobno bio je albanski svećenik s Kosova don Lush Gjergji. Svoju je svećeničku formaciju dobrim dijelom proveo u Hrvatskoj, a Majku Tereziju upoznao je još 1969. godine u Rimu. Njihov kontakt i suradnja nastavili su se gotovo tri desetljeća, sve do njezine smrti 1997.

Don Lush Gjergji, plodan pisac koji je objavio više od 60 knjiga na albanskom, talijanskom i hrvatskom jeziku, velik je dio svojega književnog rada posvetio upravo Majci Tereziji. Njegove knjige, od kojih su mnoge objavljene u Kršćanskoj sadašnjosti, vrijedno su svjedočanstvo o njezinu životu, duhovnosti i služenju.

Tri knjižice o Majci Tereziji uz 50 % popusta

U povodu današnjega blagdana Kršćanska sadašnjost izdvaja tri knjižice posvećene Majci Tereziji na popustu od 50 % uz promo-kod: terezija50. Popust vrijedi u web knjižari Kršćanske sadašnjosti do 10. rujna 2026. S jedne e-mail adrese kod se može iskoristiti samo jednom.

Riječ je o knjigama don Lusha Gjergjija:

Majka ljubavi – kanonizacija – kataloška ilustrirana knjižica prati put Majke Terezije prema proglašenju svetom te donosi brojna svjedočanstva i uvide u njezin život i duhovnost.

Svjedočiti s Crkvom. Duhovnost Majke Terezije 3  – knjiga približava njezinu vjeru, odnos prema Crkvi i način na koji je vlastitim životom svjedočila Krista.

Živjeti s Kristom. Duhovnost Majke Terezije 1  – donosi promišljanja nad životom i porukom Majke Terezije te njezinim pozivom da Krista prepoznajemo i služimo mu u drugome čovjeku.

Za ostvarivanje popusta potrebno je pri kupnji u web knjižari unijeti promo kod terezija50.

Kršćanska sadašnjost u svojoj ponudi ima i druge naslove posvećene ovoj velikoj svetici, među kojima su Razgovori sa sv. Majkom Terezijom don Lusha Gjergjija te knjižicu Sveta Majka Terezija talijanskoga duhovnog pisca Renza Sale. Naslov Ljubiti s Marijom. Duhovnost Majke Terezije 2, također posvećen Majci Tereziji, trenutačno je rasprodan.

Na blagdan svete Majke Terezije zavirimo ponovno u život žene koja je pokazala da se svijet može mijenjati ljubavlju – počevši od jednoga čovjeka, jednoga susreta i jednoga malog djela dobrote.

Tri izdvojene knjižice potražite u web knjižari Kršćanske sadašnjosti uz 50 % popusta do 10. rujna.

Enzo Bianchi, katolički teolog laik, rođen je 3. ožujka 1943. u Castel Boglioneu. Nakon studija ekonomije u Torinu, 1965. godine odlazi u Bose gdje započinje osnivanje monaške zajednice. Godine 1968. pridružuju mu se prvi članovi. Danas zajednica broji oko 80 članova (muškaraca i žena) iz pet zemalja, a prisutna je i u Jeruzalemu, Ostuniju, Asizu, Celloleu i Civitelli San Paolo. S vremenom je postala referentna točka za ekumenski i međureligijski dijalog.

„Bratstvo je bila vodilja njegova svjedočanstva“

Bianchi je služio kao prior od osnutka do 25. siječnja 2017. kada se odrekao službe, ostajući u samostanu. Međutim, nakon apostolske vizitacije, Sveta Stolica je dekretom od 13. svibnja 2020., koji je potpisao državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin a odobrio papa Franjo, zamolila brata Enza da napusti zajednicu na neodređeno vrijeme da bi time pomogao u procesu revitalizacije unutarnjeg života. Tako se u lipnju 2021., kao brat zajednice, pridružio samostanskom bratstvu „Kuća Madia“, u blizini Ivree.

Papa Benedikt XVI. ga je imenovao kao stručnjaka na biskupskim sinodama o Božjoj riječi (2008.) i o novoj evangelizaciji (2012.). Papa Franjo imenovao ga je auditorom na Biskupskoj sinodi o mladima, vjeri i razlučivanju poziva (2018.). Od 2014. do 2019. bio je i savjetnik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, objavio je Vatican News.

Binachijeve knjige u Kršćanskoj sadašnjosti

Brat Enzo je 1983. s nekolicinom braće i sestara osnovao izdavačku kuću Edizioni Qiqajon koja objavljuje djela iz biblijske, liturgijske, patrističke i monaške duhovnosti. Bio je plodan pisac, a nekoliko njegovih knjiga objavljeno je i na hrvatskom jeziku u izdanju Kršćanske sadašnjosti.

Riječ je o pet knjiga na hrvatskome jeziku: Drukčiji život, Kakva vjera?, Kršćani u društvu, Paradoksi križa i Isus Nazarećanin. U njima Bianchi jednostavnim, promišljenim i duboko evanđeoskim pristupom progovara o vjeri, nasljedovanju Krista, križu, kršćanskom životu i mjestu vjernika u suvremenom društvu. Njegove su knjige vrijedan poticaj svima koji žele svoju vjeru promišljati dublje i živjeti je autentičnije.

Predsjednik emeritus Papinskog vijeća za kulturu kardinal Gianfranco Ravasi pokojnog Bianchija, s kojim je prijateljevao, opisao je kao višeplošnu osobu koju je nemoguće svrstati u jednu akademsku ili crkvenu kategoriju. „Bratstvo je bila vodilja njegova svjedočanstva“, dodao je, prenosi Vatican News.

Godina 2026. u posebnom je znaku sv. Franje Asiškoga otkako je papa Lav XIV. proglasio Godinom sv. Franje. Naime,  800. je obljetnica preminuća sv. Franje Asiškog (1226. – 2026.), a završnica toga važnog jubileja bit će 10. siječnja 2027.

Ovaj jubilej nije samo prigoda za upoznavanje i štovanje velikoga svetca iz Asiza. Ujedno je i poziv da ponovno otkrijemo njegovu poruku i duh koji su tijekom osam stoljeća nadahnjivali brojne muškarce i žene, redovničke zajednice, umjetnike, teologe i čitave kršćanske zajednice. Franjevačka poruka bratstva, mira, jednostavnosti i ljubavi prema Bogu i svemu stvorenomu i danas je snažna i aktualna, čemu svjedoče i brojne knjige u izdanju i suizdanju Kršćanske sadašnjosti.

Tragom sv. Franje Asiškog

Kršćanska sadašnjost uz Godinu sv. Franje i nadolazeći blagdan sv. Franje Asiškoga (4. listopada) ističe posebnu ponudu pod nazivom Tragom sv. Franje Asiškog: franjevačka baština u knjigama KS-a, koja traje od 1. rujna do 5. listopada 2026. u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.

U posebnom izboru nalaze se knjige koje iz različitih perspektiva predstavljaju sv. Franju i franjevačku karizmu – od duhovnosti i franjevačkog poziva do povijesti franjevačkih zajednica, njihova djelovanja i kulturnog doprinosa.

Među izdanjima su naslovi posvećeni samomu sv. Franji, poput knjiga Franjo Asiški: Prohod, Grad na gori i Franjevački poziv, ali i vrijedna djela koja istražuju franjevačko 13. stoljeće, djelovanje franjevaca u Hrvatskoj, povijest pojedinih franjevačkih zajednica, samostana i učilišta te njihovu bogatu kulturnu i pisanu baštinu.

Posebno mjesto u izboru imaju i izdanja koja svjedoče o djelovanju različitih grana franjevačke obitelji – franjevaca, konventualaca i kapucina – te o njihovu doprinosu životu Crkve i društva kroz stoljeća.

Baština koja i danas govori

Franjevačka prisutnost duboko je ukorijenjena i u hrvatskoj povijesti. Franjevački samostani, škole, knjižnice i skriptoriji stoljećima su bili mjesta molitve, obrazovanja, čuvanja knjige i kulture. Trag koji su franjevci ostavili u različitim krajevima Hrvatske stoga nije samo povijesno svjedočanstvo nego i dio živoga nasljeđa koje i danas oblikuje crkveni, kulturni i društveni život.

Upravo zato izbor knjiga Kršćanske sadašnjosti ovdje nadilazi životopis jednoga svetca. On otvara pogled prema širokoj i raznolikoj franjevačkoj baštini – duhovnoj, teološkoj, povijesnoj i kulturnoj – koja se razvijala iz nadahnuća sv. Franje i njegova evanđeoskog načina života.

Sada je, stoga, pravo vrijeme da u Godini sv. Franje Asiškog krenete tragom njegova života, upoznate bogatstvo franjevačke baštine i pronađete knjigu koja će vas nadahnuti.

Biseri kršćanske hagiografije

U knjizi su priređene tri Jeronimove monaške biografije, „biseri kršćanske hagiografije”, koje su bile najpopularniji hagiografski tekstovi srednjega vijeka:

Život sv. Pavla prvoga pustinjaka / Vita beati Pavli Monachi Thebaei

Život svetoga Hilariona / Vita Hilarionis

Život Malkov / [Vita Malchi] de Monacho captivo

Priče su to o kršćanskim začetnicima monaškoga života koji su pred progonima svoja utočišta pronašli u sirijskim, palestinskim i egipatskim pustinjama. Zbog književne vještine, jezične sočnosti, pripovjednosti i neposrednosti ovi su životopisi doživjeli iznimnu popularnost te utjecali na razvoj kršćanske hagiografske književnosti i oblikovanje hagiografije kao novoga književnog žanra.

Između predaje, prirode i hrvatske tradicije

Središnji dio ove knjige čine prijevodi spomenutih tekstova na hrvatski jezik s usporednim latinskim izvornikom, koje su priredili i preveli s latinskoga Vesna Badurina-Stipčević i Vinko Grubišić. Legendama prethodi književno-povijesna studija V. Badurine-Stipčević Jeronimove hagiografije u hrvatskoj književnoj tradiciji, koja daje cjelovitu sliku o važnosti Jeronimova stvaralaštva i širenju njegovih djela s posebnim osvrtom na hrvatsku pisanu riječ, gdje ih nalazimo u glagoljskim brevijarima i zbornicima te latiničkim tekstovima poput Dubrovačkog legendarija i Žića svetih otaca.

U 18 poglavlja o Životu sv. Pavla Pustinjaka Jeronim piše o susretu i prijateljstvu sv. Pavla i sv. Antuna, pri čemu je snaga prijateljstva naglašena poslušnošću divljih životinja – gavrana koji im donosi kruh i lavova koji sudjeluju u Pavlovu pogrebu. Ova animalistička komponenta naglašava jedinstvo čovjeka i prirode te tajnovitu mogućnost suglasja, što je i u današnje vrijeme posebno aktualna tema. S druge strane, Legenda o sv. Hilarionu Opatu iz Tebe ispričana je u 33 poglavlja i ima posebno mjesto u starijoj hrvatskoj književnosti, od predaja o dalmatinskom Epidauru čije stanovnike sv. Hilarion oslobađa od strašnoga zmaja Boasa, preko lekcija u hrvatskoglagoljskim brevijarima i evokacije njegova lika u Marulića, pa sve do legende u Glavinića i Gašparotija. Zaključnom studijom V. Grubišića Sv. Jeronim književnik zaokružena je slika o piscu koji je stvarao kršćansku beletristiku. To na poseban način potvrđuje i poema Paula Claudela Sveti Jeronim zaštitnik književnika, dok sama knjiga, započeta Marulićevim Epitafom sv. Jeronimu, završava himnom sv. Jeronimu iz starog oficija u biskupiji senjskoj te bogatim popisom radova.

Knjigu Jeronimove hagiografije tijekom rujna nabavite uz popust od 40 % u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti i uživajte u ovim klasičnim hagiografskim djelima, nezaobilaznima za razumijevanje hrvatske i europske književne baštine.

Predstavljanje će se održati u crkvi sv. Alojzija Gonzage, a o knjizi će govoriti p. Mariano Passerini, p. Gioacchino Santoro i s. Mirjam Kuštreba, koja je knjigu s talijanskoga prevela na hrvatski jezik.

Knjiga je objavljena u suizdanju Kršćanske sadašnjosti i Družbe Sinova Bezgrješne, a donosi životnu i duhovnu priču Sluge Božjega Ivana Bonifacija Pavletića (1864. – 1897.), rođenoga u Zbjegovači pokraj Kutine. Autor knjige, p. Aurelio Mozzetta, oslanjajući se na povijesne izvore, svjedočanstva i duhovnu baštinu Družbe Sinova Bezgrješne, prikazuje Pavletićev životni put, njegovu duboku vjeru, molitvu i služenje drugima.

Bonifacije Pavletić, suočen još od mladosti s gubitkom roditelja, siromaštvom i nesigurnostima, postupno je otkrivao svoj poziv i svoj život usmjerio prema Bogu. Njegova priča i danas može biti nadahnuće svima koji traže smisao, autentičnost i put prema svetosti u svakodnevnom životu. Posebna vrijednost knjige jest njezina duhovna aktualnost. Bonifacije Pavletić predstavljen je kao čovjek duboke vjere blizak suvremenom čovjeku: mladić koji traži smisao života, radnik i migrant koji prolazi kroz nesigurnosti i samoću, ali i čovjek duboke molitve, vedrine i nesebične ljubavi prema bližnjima. Njegov život snažno progovara današnjem vremenu, osobito mladima koji traže autentične uzore i odgovore na temeljna životna pitanja.

Svi zainteresirani pozvani su da se nakon mise pridruže predstavljanju i upoznaju život i duhovnu baštinu jednoga od najznačajnijih duhovnih sinova moslavačkoga kraja.

Od terenskog rada do znanstvene knjige nije dug put

Prvi je govorio sam autor knjige, o. Stanko Perica, pobliže objašnjavajući kako je do knjige došlo. Riječ je, naime, o njegovu proširenom doktoratu koji je u kolovozu prošle godine obranio na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu pod naslovom Migranti kao izazov kršćanstvu i Crkvi u oblikovanju kulture dijaloga. Posebno je zahvalio recenzentima izv. prof. dr. sc. Ivanu Balabaniću s Instituta za istraživanje migracija i izv. prof. dr. sc. Silviji Migles s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. O. Stanko naglasio je da je poticaj za pisanje došao s terena: kao ravnatelj JRS-a sretao je migrante na licu mjesta, na migrantskim rutama u jugoistočnoj Europi. Iz toga je iskustva nastao važan dio knjige, konkretno istraživanje o vrijednostima i stavovima ljudi koji prolaze lokalnim migrantskim rutama. Treba poslušati što ti ljudi misle. O. Perica itekako je svjestan koliko je migrantsko pitanje u svakome pogledu važno za Hrvatsku i Europu, a ova je knjiga doprinos boljemu rješavanju toga pitanja. Kao što je rekao, knjiga pitanju migranata pristupa iz pozicije Biblije i bogatoga crkvenog naučiteljstva, koje progovara najviše kroz socijalni nauk Crkve. Knjiga je poziv na dijalog. Autor je naglasio kako migranti nisu tek sociološka pojava, nego teološko pitanje par excelance. Osvrnuo se i na sintagmu iz naslova te prokomentirao „zašto je Bog opasan“. Naslov knjige na tragu je pape Franje i njegova stava iz apostolske pobudnice Radost evanđelja (Evangelii gaudium), kako Bog poziva čovjeka na njegovo puno ostvarenje i neovisnost. Poziv, sam po sebi, čini Boga opasnom pojavom jer čovjek koji se u punini ostvaruje nadilazi moralnu indiferentnost i vidi drugoga, ulazi u dijalog s drugim.

>>>> Fotogaleriju s predstavljanja knjige pogledajte ovdje (foto: Tihomir Turčinović/KS)

Svjedočanstvo rada s izbjeglicama

Na predstavljanju je govorila i Linda Samardžić, koja je više od trideset godina radila za Međunarodnu katoličku komisiju za migracije (ICMC) i donedavno vodila ured Komisije u Istanbulu. Govorila je najprije o vlastitom ocu, političkom migrantu koji je u jednom trenutku pobjegao iz Jugoslavije u Italiju i nakon mukotrpna procesa, uz pomoć jedne katoličke udruge, završio u Australiji. U svojem poslu, koji se dobrim dijelom odnosio na zakonito preseljavanje izbjeglica u Sjedinjene Američke Države, svjedočila je mnogim teškim sudbinama, počevši od vremena Domovinskoga rata pa sve do rada s ljudima koje su zatekli ratovi na Bliskom istoku i u Afganistanu. Gospođa Samardžić povezala je knjigu oca Perice s tim konkretnim kontekstom rada s izbjeglicama i migrantima i u njega ju je smjestila. Posebno se sjetila svojega prvog prevođenja u slučaju silovane Bošnjakinje kojoj su pobili veći dio obitelji zbog čega je proplakao i tvrdi američki birokrat. Ili pak obitelj Bahai izbjeglica iz Irana čiji su potomci u SAD-u ostvarili karijere u medicini i NASA-i. Treba kršćanski prepoznati čovjeka u svakome onom koji je u nevolji. Izbjeglice i migranti su također nečija djeca, majke, očevi.

Poziv na dijalog i na mir

Na predstavljanju je govorio i riječki nadbiskup Mate Uzinić, koji je ujedno napisao predgovor knjige Opasni Bog. Govoreći o aspektu socijalnoga nauka Crkve vezanom uz ovu knjigu, napomenuo je kako je papa Lav XIV. i u posljednjoj enciklici Veličanstveno čovještvo (Magnifica humanitas), u broju 81, pronašao mjesta progovoriti o migrantima. Govoreći također iz vlastitog iskustva koje je spojio s kontekstom knjige, spomenuo je riječki punkt za migrante iz 2022. kao mjesto susreta različitih vjera, gdje su se ljudi različitih životnih pozadina i religijskih tradicija zajednički volontirali i međusobno se upoznali. I nadbiskup je naglasio kako je knjiga poziv na dijalog. Pozvao je prisutne da budu hrabri i odvažni u pristupu k emigrantima, naglasivši kako migrantsko pitanje zadire u same temelje kršćanske antropologije, nadrastajući okvire puke politike i ekonomije, raznih konvencija. Ono ne predstavlja samo društveni problem, nego mjesto na kojemu se testira autentičnost vjere i prepoznaje Božja prisutnost u svijetu. Dio svojega izlaganja posvetio je pak jednom drugom pozivu, pozivu na svjetski mir. Spomenuo je kako je na posljednjim Mediteranskim teološkim susretima ovoga ljeta u Lovranu upravo to bila jedna od glavnih tema te je najavio novu inicijativu – Mediteranski savez za mir,  usmjeren prema svim ljudima dobre volje.

Poslije predstavljanja uslijedila je živa rasprava o knjizi, u kojoj je sudjelovala i publika. Skup je vodila i moderirala Blaženka Jančić, urednica religijskoga programa Hrvatskoga radija. Ova vrijedna knjiga dostupna je u svim knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.

Knjiga je namijenjena svima – hrvatskom čitatelju, teolozima, onima koji odlučuju i svima koji žele ozbiljno razmišljati o migracijama

Kao nijedan naslov do sada, Opasni Bog ulazi u samu srž problema. Otac Perica objašnjava jezične nijanse pojma „migrant“, prati kako Biblija progovara o migrantima i gostoprimstvu, počevši od samih začetaka Staroga zavjeta. Ako je što izraelski narod iskusio, onda su to bile migracije. Crkvi, kao Novom Izraelu, migracije također nisu nepoznanica. Knjiga pokazuje kako socijalni nauk Crkve sustavno progovara o problematici migranata. Drugi vatikanski koncil i postkoncilski pape (posebice Pavao VI., Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo) uključili su skrb za migrante u dio socijalnog nauka i pastoralnog djelovanja Crkve. Jedno je poglavlje posvećeno konkretnom crkvenom djelovanju i organizacijama koje pomažu onima u potrebi, s posebnim naglaskom na Isusovačku službu za izbjeglice.

Vrlo vrijedan dio knjige čini i empirijsko istraživanje provedeno na samoj migrantskoj populaciji, gdje se iz teorije prelazi u praksu i pokušava vidjeti što migranti konkretno misle i koji su im vrijednosni stavovi. Otac Perica ističe: „Socijalno-etička načela i vrednote važne su za suzbijanje potrebe za migriranjem, ali i za bolji tretman migranata koji su već migrirali iz svojih zemalja.“

Integracija koja zanemaruje religijsku dimenziju vodi getoizaciji, isključivanju i radikalizaciji; međureligijski dijalog stoga postaje neizostavan. Završni dio knjige snažan je poziv na dijalog. Za autora dijalog nije samo komunikacija, nego sakramentalni i misijski proces koji gradi kulturu susreta i univerzalno bratstvo, pretvarajući migracije iz prijetnje u priliku za obnovu Crkve i društva.

Kultura dijaloga prije svega

Izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić (Institut za istraživanje migracija) o knjizi kaže: Bog je u biblijskoj i kršćanskoj tradiciji „opasan“ ne zato što prijeti čovjeku, nego zato što dovodi u pitanje one oblike religioznosti, politike i društvenog poretka koji se pozivaju na kršćanstvo, a istodobno isključuju bližnjega.

Izv. prof. dr. sc. Silvija Migles (KBF Zagreb) napominje: Autor razvija koncept kulture dijaloga kao jedan od temeljnih doprinosa socijalnog nauka Crkve suvremenim migracijskim izazovima, pokazujući kako kršćanska socijalna misao može ponuditi teorijski utemeljene i praktično primjenjive modele društvenog uključivanja, solidarnosti i izgradnje mira. Riječki nadbiskup Mate Uzinić ističe: Gostoprimstvo i dijalog se u ovoj knjizi pojavljuju kao ozbiljne i zahtjevne kategorije koje imaju snagu preoblikovati nas kao pojedince i kao društvo. Zato ovu knjigu preporučujem svima koji žele razmišljati ozbiljno, vjernički i hrabro. Preporučujem je posebno onima koji osjećaju zbunjenost i nelagodu pred suvremenim migracijama i tragaju za odgovorima koji će im pomoći sačuvati vjernost kršćanskom identitetu.

Ova vrijedna knjiga dostupna je u svim knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.