Kršćanska sadašnjost objavila je hrvatski prijevod knjige Diega Fusara, Novi erotski poredak. Pohvala ljubavi i obitelji, djela koje je izazvalo veliko zanimanje na europskoj intelektualnoj sceni. Ovaj mladi talijanski filozof, poznat po svojim oštrim kritikama suvremenog kapitalizma, liberalne ideologije i postmodernog relativizma, u ovom se djelu okreće možda najintimnijem, ali i najranjivijem području suvremenog života – ljubavi i obitelji.

Kad eros postane roba, što ostaje od ljubavi? 

Jedna od Fusarovih središnjih teza jednostavna je, ali duboko uznemirujuća: kapitalizam je osvojio i sferu ljubavi. U vremenu kada je sve podložno tržišnim zakonima, ni eros više nije oslobođen logike ponude i potražnje. Ljubav se, upozorava Fusaro, pretvorila u robnu formu – u emocionalnu uslugu, u „tržište odnosa“ gdje je i intima postala predmetom kapitalističke razmjene.

Kapitalizam i deregulacija tijela i osjećaja

„Ljubav figurira, ujedno, kao roba dostupna u sferi optjecaja i kao sredstvo bezgraničnog uživanja pojedinca prekinute društvene veze, prema različitim oblicima – ali podjednako izražavajući prevladavajuću planetarnu otuđenost bez nesretne svijesti – u rasponu od ljubavnog uradi sam digitalne dematerijalizacije do narcisoidne ekshibicije uživalačkih atoma selfie generacije, koji s ispraznom ležernošću stavljaju svoja tijela na dražbu za povremene usluge povremene erotike i novog prekarijata ljubavnog performansa“, piše među ostalim Fusaro.

Njegova kritika neoliberalne deregulacije tijela i osjećaja nalazi potporu u naslovima poglavlja knjige koja razlažu mehanizme erotskog kapitala, „postobiteljskog“ poretka i fenomena kojeg autor opisuje kao „dženderkraciju“ — trijumf neutralizirane, komodificirane subjektivnosti.

Od „dženderkracije“ do erotskog kapitala

Knjiga se ne ograničava na puku kritiku: Fusaro izlaže i potpornu viziju – povratak mjerama, trajnosti i zajedništvu. Raspravlja o obitelji kao mjestu rađanja identiteta i smisla, o braku kao filozofskoj instituciji koja nije protiv slobode nego joj je uvjet, te o ljubavi kao dijalogu i obećanju vječnosti nasuprot prolaznoj potrošnji užitka. U tom smislu njegovo djelo nastoji ponuditi intelektualni alat za one koji žele razumjeti i odgovoriti na pritiske postobiteljskog poretka. 

Novi erotski poredak povezuje političko-ekonomske analize s antropološkim pitanjima pa može potaknuti raspravu među vjernicima, pastoralnim radnicima i intelektualcima o tome kako braniti dostojanstvo ljubavi i obitelji u društvu u kojem tržište te vrijednosti stalno redefinira. Knjiga, strukturirana u šest dijelova, vodi dakle čitatelja od „liberalizirane erotike“ i „fluidnosti bez granica“ do analize „postobiteljskog poretka“ i „dženderkracije“ – svijeta u kojem se brišu razlike, a čovjek postaje neutralan potrošač osjećaja i identiteta. Fusaro tu pojavu naziva „ekonomskim uništenjem obitelji“ i vidi je kao izravnu posljedicu kapitalističke logike koja, kako kaže, „ne poznaje granice, ni moralne ni prirodne“. Nasuprot toj logici, autor gradi filozofiju ljubavi koja se oslanja na klasične mislioce poput Platona, Aristotela i Hegela.

Možemo li još vjerovati u ljubav – i obitelj – u svijetu koji sve mjeri tržišnom vrijednošću? Odgovor na to pitanje naći će se u ovoj intrigantnoj knjizi koja se može pronaći u knjižarama ili web knjižari Kršćanske sadašnjosti.