Siksto, papa, i drugovi
Kajetan, Donat
Sveci Mučenici
Car Valerijan (253-260) je g. 257. na veoma prepreden, ali u isto vrijeme i grub način počeo progoniti kršćanstvo. Bilo je to od rimskih careva takozvano osmo progonstvo. U drskom i smišljenom proračunu progonstvo se naročitom žestinom okomilo na kler, na pastire, prema onoj: "Udarit ću pastira, pa će se ovce razbježati." Žrtva je toga progonstva 6. kolovoza 258. bio i rimski biskup, papa Siksto II. On je bio tek godinu dana ranije izabran za rimskoga biskupa.
Pontius, životopisac svetoga biskupa i mučenika Ciprijana, Sikstova suvremenika, piše da je Siksto bio dobar, miroljubiv i ugledan biskup. O njemu piše sam sveti Ciprijan ovako: "Znajte da je Siksto s četiri đakona 6. kolovoza uhvaćen na groblju." Bilo je to u Kalistovim katakombama, gdje je odmah bio i pogubljen. Tu mu je jedno vrijeme tijelo bilo pokopano dok je kasnije preneseno u njegovu baziliku na Latinskoj cesti.
Koliko je bio poštovan u Rimu, dokazom je i to što je ušao uz apostole i neke druge slavne mučenike u rimski misni kanon. On je dapače između papa mučenika jedan od najviše poštivanih. Svojim ga je grobnim natpisima proslavio i papa Damaz.
Jer blizu je dan njihove propasti,
udes njihov brzo im se bliži!
Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, *
po velikom smilovanju
izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice, *
od grijeha me mojeg očisti!
Bezakonje svoje priznajem, *
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio *
i učinio što je zlo pred tobom:
pravedan da budeš prema svojim riječima *
i bez prijekora kada te sudili budu.
Evo, grešan sam već rođen, *
u grijehu me zače majka moja.
Evo, ti ljubiš srce iskreno, *
u dubini duše učiš me mudrosti.
Poškropi me izopom da se očistim, *
operi me, i bit ću bjelji od snijega!
Objavi mi radost i veselje, *
nek se obraduju kosti satrvene!
Odvrati lice od grijeha mojih, *
izbriši svu moju krivicu!
Čisto srce stvori mi, Bože, *
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega *
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
Vrati mi radost svoga spasenja *
i učvrsti me duhom spremnim!
Učit ću bezakonike tvojim stazama, *
i grešnici tebi će se obraćati.
Oslobodi me od krvi prolivene, †
Bože, Bože spasitelju moj! *
Nek mi jezik kliče pravednosti tvojoj!
Otvori, Gospodine, usne moje, *
i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.
Žrtve ti se ne mile, *
kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.
Žrtva Bogu duh je raskajan, *
srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.
U svojoj dobroti milostiv budi Sionu, *
i opet sagradi jeruzalemske zidine!
Tada će ti biti mile žrtve pravedne, †
prinosi i paljenice, *
i tad će se prinositi teoci na žrtveniku tvojemu.
Slava Ocu i Sinu *
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, †
tako i sada i vazda *
i u vijeke vjekova.
Amen.
Ant. Srce raskajano i ponizno, Bože, nemoj prezreti.
Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, *
po velikom smilovanju
izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice, *
od grijeha me mojeg očisti!
Bezakonje svoje priznajem, *
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio *
i učinio što je zlo pred tobom:
pravedan da budeš prema svojim riječima *
i bez prijekora kada te sudili budu.
Evo, grešan sam već rođen, *
u grijehu me zače majka moja.
Evo, ti ljubiš srce iskreno, *
u dubini duše učiš me mudrosti.
Poškropi me izopom da se očistim, *
operi me, i bit ću bjelji od snijega!
Objavi mi radost i veselje, *
nek se obraduju kosti satrvene!
Odvrati lice od grijeha mojih, *
izbriši svu moju krivicu!
Čisto srce stvori mi, Bože, *
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega *
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
Vrati mi radost svoga spasenja *
i učvrsti me duhom spremnim!
Učit ću bezakonike tvojim stazama, *
i grešnici tebi će se obraćati.
Oslobodi me od krvi prolivene, †
Bože, Bože spasitelju moj! *
Nek mi jezik kliče pravednosti tvojoj!
Otvori, Gospodine, usne moje, *
i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.
Žrtve ti se ne mile, *
kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.
Žrtva Bogu duh je raskajan, *
srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.
U svojoj dobroti milostiv budi Sionu, *
i opet sagradi jeruzalemske zidine!
Tada će ti biti mile žrtve pravedne, †
prinosi i paljenice, *
i tad će se prinositi teoci na žrtveniku tvojemu.
Slava Ocu i Sinu *
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, †
tako i sada i vazda *
i u vijeke vjekova.
Amen.
Ant. Srce raskajano i ponizno, Bože, nemoj prezreti.
Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, *
po velikom smilovanju
izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice, *
od grijeha me mojeg očisti!
Bezakonje svoje priznajem, *
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio *
i učinio što je zlo pred tobom:
pravedan da budeš prema svojim riječima *
i bez prijekora kada te sudili budu.
Evo, grešan sam već rođen, *
u grijehu me zače majka moja.
Evo, ti ljubiš srce iskreno, *
u dubini duše učiš me mudrosti.
Poškropi me izopom da se očistim, *
operi me, i bit ću bjelji od snijega!
Objavi mi radost i veselje, *
nek se obraduju kosti satrvene!
Odvrati lice od grijeha mojih, *
izbriši svu moju krivicu!
Čisto srce stvori mi, Bože, *
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega *
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
Vrati mi radost svoga spasenja *
i učvrsti me duhom spremnim!
Učit ću bezakonike tvojim stazama, *
i grešnici tebi će se obraćati.
Oslobodi me od krvi prolivene, †
Bože, Bože spasitelju moj! *
Nek mi jezik kliče pravednosti tvojoj!
Otvori, Gospodine, usne moje, *
i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.
Žrtve ti se ne mile, *
kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.
Žrtva Bogu duh je raskajan, *
srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.
U svojoj dobroti milostiv budi Sionu, *
i opet sagradi jeruzalemske zidine!
Tada će ti biti mile žrtve pravedne, †
prinosi i paljenice, *
i tad će se prinositi teoci na žrtveniku tvojemu.
Slava Ocu i Sinu *
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, †
tako i sada i vazda *
i u vijeke vjekova.
Amen.
Ant. Srce raskajano i ponizno, Bože, nemoj prezreti.
Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti iz Kršćanske sadašnjosti
