U brzom i izazovnom svijetu današnjice, Božja riječ ostaje vječni izvor snage, vodstva i duhovne hrane. Katekizam Katoličke Crkve snažno naglašava važnost Svetog pisma, jer ono nije samo knjiga, nego živi susret s Bogom. Kroz Sveto pismo Bog se objavljuje ljudima na način koji je blizak i razumljiv, kao što kaže Katekizam: „Božje su riječi, izrečene ljudskim jezicima, postale slične ljudskom govoru, kao što je nekoć Riječ vječnog Oca, uzevši slabo ljudsko tijelo, postala slična ljudima.“ Ova objava nije samo povijesni zapis, već živa komunikacija Oca s njegovom djecom.
Središte Svetog pisma jest Krist – jedina riječ Božja. Katekizam kaže: „Kroz sve riječi Svetog pisma Bog govori samo jednu Riječ: svoju jedinu Riječ u kojoj potpuno izriče sebe samoga.“ Ova jedinstvena Riječ, koja je izvan vremena, odjekuje na ustima svih svetih pisaca i poziva nas na duboko razumijevanje Božjeg plana spasenja. Crkva zato poštuje Sveto pismo kao što štuje samo Tijelo Gospodnje, jer ono nije samo ljudska riječ, već stvarno Božja riječ koja hrani dušu i daje snagu. U njemu Otac s ljubavlju dolazi u susret svojoj djeci i s njima razgovara, čineći ga neiscrpnim izvorom duhovnog života.
Biblija u Hrvatskoj
Ova se važnost posebno ističe u kontekstu ljudske gladi za Božjom riječju. Isus kaže: „Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta“ (Mt 4, 4). Ova glad nije samo tjelesna, već duboka duhovna čežnja za Božjim Duhom i Njegovom objavom. Kao što prorok Amos upozorava: „Postoji glad na zemlji, ne glad kruha ni žeđ vode, već slušanja riječi Gospodnje“ (Am 8, 11). Kršćani su pozvani uložiti sve sile da ovu glad utaže, naviještajući evanđelje siromasima i hraneći se Riječju u molitvi, liturgiji i svakodnevnom čitanju.
Biblija u Hrvata ima svoju dugu, može se reći tisućljetnu povijest. U bogatoj povijesti biblijskih ostvarenja, osobito mjesto pripada znamenitom ostvarenju iz godine 1968., kada je objavljena tzv. Zagrebačka Biblija, koja predstavlja povijesni pothvat u hrvatskoj kulturi i izdavaštvu. Prvo izdanje objavila je zagrebačka izdavačka kuća „Stvarnost“, u drugome izdanju već je uključena Kršćanska sadašnjost, koja od trećega izdanja otkupljuje sva izdavačka prava i preuzima daljnju brigu o uređivanju i objavljivanju Zagrebačke Biblije sve do danas, osobito vodeći računa o njezinoj biblijsko-teološkoj, jezičnoj, eklezijalnoj, liturgijskoj i pastoralno-katehetskoj određenosti, prikladnosti i uporabi. Mnoge su okolnosti utjecale na nastanak ove Biblije, a svakako je jedna od najvažnijih bila upravo žeđ za Božjom riječju u zvuku suvremenog, živog jezika cjelokupnoga hrvatskog podneblja.
Tekst s izvornih jezika prevelo je više prevoditelja, izdanje su priredili zajednički bibličari i književnici pod uredničkim vodstvom Jure Kaštelana i Bonaventure Dude te Jerka Fućaka i Josipa Tabaka. Stari zavjet u ovoj Bibliji, koju se može pronaći pod imenom Biblija. Stari i Novi zavjet, u Kršćanskoj sadašnjosti prevelo je više autora, a Novi zavjet preveo je Ljudevit Rupčić.
Jeruzalemska Biblija
Drugo važno izdanje Biblije jest Jeruzalemska Biblija. U njoj je preuzet Stari zavjet iz Zagrebačke Biblije, odnosno Biblije „Stvarnost“, dok su Novi zavjet preveli B. Duda i J. Fućak te je riječ o ponajboljem hrvatskom prijevodu Biblije. U njoj se nalaze uvodi i bilješke s velikim komentarom, preuzeti iz francuske Jeruzalemske Biblije, od koje i ova varijanta hrvatskog prijevoda Biblije dobiva ime. Zove se tako jer su njezini najodgovorniji stvaratelji bili francuski dominikanci iz glasovite Jeruzalemske biblijske škole – École biblique de Jérusalem.
Pojedine su njezine biblijske knjige preveli i popratili uvodima i komentarom najbolji francuski bibličari. Ta je Jeruzalemska Biblija, ubrzo nakon 1. izdanja, postala pojmom suvremenoga biblijskog prevodilaštva te je susljedno prevedena na više europskih jezika.
