MAJKA BOŽJA BISTRIČKA

13. srpnja 2026. — Blažena Djevica Marija Bistrička

Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u nas Hrvata je Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja.

Svetište Majke Božje Bistričke imalo je i ima vidno mjesto u marijanskoj geografiji hrvatskoga naroda. U Mariju Bistricu već se stoljećima slijevaju vjernička mnoštva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva; ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir.

U hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, najveća svetinja našega hrvatskog naroda. Pred njim su tijekom a milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili i od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje.

Kako je kip kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, posljednji je puta pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., od kada i počinju hodočašća u ovo svetište.

Zapisana su i mnoga milosna uslišanja kroz povijest Svetišta već od 1688. godine pa sve do danas, a to dokazuje veliku ljubav i vjernost naroda prema Majci Božjoj.

Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.

Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke postala je svetišna crkva tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj žerjavić (1875-1911), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dade proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse.

Papa Pio XI. (1922-1939) podijelio je 4. prosinca 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke naslov Manje Bazilike.

Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

No, Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni, crkveni i svenarodni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine.

Sveti Otac Ivan Pavao II. to potvrđuje ovim riječima: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“

Iz 1,11-17
»Što će mi mnoštvo žrtava vaših?«
– govori Gospodin. –
»Sit sam ovnujskih paljenica
i pretiline gojne teladi.
I krv mi se ogadi
bikova, janjaca i jaradi.
Kad mi lice vidjet’ dolazite,
tko od vas ište da gazite mojim predvorjima?
Prestanite mi nositi ništavne prinose,
kâd mi omrznu.
Mlađaka, subote i sazive –
ne podnosim zborovanja i opačine.
Mlađake i svetkovine vaše
iz sve duše mrzim –
teški su mi,
podnijet’ ih ne mogu!
Kad na molitvu ruke širite,
ja od vas oči odvraćam.
Molitve samo množite,
ja vas ne slušam.
Ruke su vam u krvi ogrezle,
operite se, očistite.
Uklonite mi s očiju djela opaka,
prestanite zlo činiti!
Učite se dobrim djelima:
pravdi težite,
ugnjetenom pritecite u pomoć,
siroti pomozite do pravde,
za udovu se zauzmite.«

Ps 50,8-9.16b-17.21-21.23-23
Ne korim te zbog žrtava tvojih –
paljenice su tvoje svagda preda mnom.
Neću od doma tvog uzet junca,
ni jaraca iz tvojih torova:

»Što tumačiš naredbe moje,

što mećeš u usta Savez moj?

Sve si to činio, a ja da šutim?
Zar misliš da sam ja tebi sličan?
Pokarat ću te i stavit ću ti sve to pred oči.

Pravo me štuje onaj koji prinosi žrtvu zahvalnu:
i onomu koji hodi stazama pravim –
njemu ću pokazati spasenje svoje.«

Mt 10,34-42
(Lk 12, 51–53)
»Ne mislite da sam došao mir donijeti na zemlju. Ne, nisam došao donijeti mir, nego mač. Ta došao sam rastaviti čovjeka od oca njegova i kćer od majke njezine i snahu od svekrve njezine; i neprijatelji će čovjeku biti ukućani njegovi.«
(Lk 14, 26–27)
»Tko ljubi oca ili majku više nego mene, nije mene dostojan. Tko ljubi sina ili kćer više nego mene, nije mene dostojan. Tko ne uzme svoga križa i ne pođe za mnom, nije mene dostojan. Tko nađe život svoj, izgubit će ga, a tko izgubi svoj život poradi mene, naći će ga.«
(Mk 9, 41)
»Tko vas prima, mene prima; a tko prima mene, prima onoga koji je mene poslao. Tko prima proroka jer je prorok, primit će plaću proročku; tko prima pravednika jer je pravednik, primit će plaću pravedničku. Tko napoji jednoga od ovih najmanjih samo čašom hladne vode zato što je moj učenik, zaista, kažem vam, neće mu propasti plaća.«

Mt 11,1-1

Pošto Isus završi upućivati dvanaestoricu učenika, ode odande naučavati i propovijedati po njihovim gradovima.

EVANĐEOSKI HVALOSPJEV

Ant. Blagoslovljen Gospodin Bog naš.

Izgovarajući početni stih znamenujemo se znakom križa.

    Blagoslovljen Gospodin, Bog Izraelov, *
        što pohodi i otkupi narod svoj;
    podiže nam snagu spasenja *
        u domu Davida, sluge svojega,
    kao što obeća na usta
        svetih proroka svojih odvijeka: †
        spasiti nas od neprijatelja naših - *
        i od ruke sviju koji nas mrze;
    iskazati dobrotu ocima našim, *
        i sjetiti se Saveza svetoga svojega,
    zakletve kojom se zakle Abrahamu,
        ocu našemu: *
        da će nam dati
    te mu, izbavljeni iz ruku neprijatelja, *
        služimo bez straha
    u svetosti i pravednosti pred njim *
        u sve dane svoje.

    A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati *
        jer ćeš ići pred Gospodinom
        da mu pripraviš putove,
    da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu *
        po otpuštenju grijeha njihovih,
    darom premilosrdnog srca Boga našega *
        po kojem će nas pohoditi
        Mlado Sunce s visine,
    da obasja one što sjede u tmini
        i sjeni smrtnoj, *
        da upravi noge naše na put mira.

    Slava Ocu i Sinu *
        i Duhu Svetomu.
    Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda *
        i u vijeke vjekova. Amen.

Ant. Blagoslovljen Gospodin Bog naš.

MOLBENICA

Pomolimo se Bogu, koji stvori ljude da složno rade njemu na slavu, i usrdno ga molimo:

    Daj, Gospodine, da te proslavimo.

Blagoslovljen da si, Stvoritelju svijeta:
-ti nam dade sva dobra i naš si život do sada sačuvao.

Pogledaj na nas koji ćemo sada započeti svoj rad:
-pridružujući se tvome stvaralačkom djelu, daj nam vršiti tvoju volju.

Nek naš današnji rad bude od koristi braći ljudima:
-da s njima izgrađujemo svijet kakav je tebi mio.

Nama i svima koje ćemo danas susresti
-daj radost i mir.

    Oče naš...

Povratak na kalendar…