17. rujna 2026. — Robert Bellarmino

Svetac Naučitelj

Isusovac, kardinal i teolog Roberto Bellarmino, rodio se 4. listopada 1542. u Montepulcianu, u talijanskoj pokrajini Toscani. Bio je nećak pape Marcela II. Žkolu je započeo u isusovačkom kolegiju u svom rodnom gradu. G. 1560. stupio je u red Družbe Isusove, a 1570. zaredio ga je za svećenika biskup Jansenius. U Louvainu je djelovao kao propovjednik i sveučilišni profesor g. 1570-1576. Bio je prvi isusovac koji je s dopuštenjem luvenskog sveučilišta u isusovačkom kolegiju javno tumačio Summu sv. Tome Akvinca. Na želju pape Grgura XIII. od 1576. do 1588. na Rimskom je kolegiju tumačio tzv. kontroverznu teologiju. I tako je nastalo njegovo slavno djelo u kojemu se manje-više nalazi sve ono što su tada novovjerci širili i naučavali. Bellarmino je na sve to dao odgovor pravovjernog katoličkog nauka. Kao duhovnik u Rimskom kolegiju Bellarmino je upoznao Alojzija Gonzagu za čiju će se beatifikaciju kasnije žarko založiti. Od g. 1592. bio je rektor Rimskog kolegija, a već 1594. postaje provincijal Napuljske provincije Družbe Isusove te vrši tu službu do g. 1597. kad ga papa Klement VIII. pozove u Rim za papinskog teologa, savjetnika Sv. zbora oficija te rektora Penitencijarije kod sv. Petra. Godine 1597. Bellarmino je objavio svoj glasoviti "Mali katekizam" - Dottrina cristiana breve, koji će doživjeti rekordan broj izdanja i prijevoda na strane jezike. Godinu dana kasnije objavit će veći Katekizam za katehete. Riječ je o opširnijem i bogatijem tumačenju kršćanskog nauka. Papa Pavao V. Bellarmina je imenovao članom više kongregacija, među njima i Svetog oficija te protektorom redovnika celestinaca i Zavoda Germanicuma. Od g. 1607. dulje je vremena Bellarmino upravljao svojom rodnom biskupijom Montepulciano. Bio je kao posrednik uvučen u razne sporove između Pape i nekih država. U sporu s Galileom Gallilejem, gledano s današnjeg stajališta, nije imao sreće braneći stari Ptolomejev sustav odnosa zemlje i sunca. Pun zasluga, veliki je Bellarmino 17. rujna 1621. preminuo u Rimu. Prijatelji su mu u životu bili veliki i sveti ljudi, među inim kardinal Cesare Baronio, sv. Franjo Saleški. Proces za proglašenje Bellarmina blaženim pokrenut je već g. 1627., ali ga je proglasio blaženim tek papa Pio XI. 13. svibnja 1923., a svetim isti Papa 29. lipnja 1930. te crkvenim naučiteljem g. 1931.

1 Kor 15,1-11

Dozivljem vam, braćo, u pamet evanđelje koje vam navijestih, koje primiste, u kome stojite,

po kojem se spašavate, ako držite što sam vam navijestio; osim ako uzalud povjerovaste.
Doista, predadoh vam ponajprije što i primih: Krist umrije za grijehe naše po Pismima; bî pokopan i uskrišen treći dan po Pismima; ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici. Potom se ukaza braći, kojih bijaše više od pet stotina zajedno; većina ih još i sada živi, a neki usnuše. Zatim se ukaza Jakovu, onda svim apostolima. Najposlije, kao nedonoščetu, ukaza se i meni.
Da, ja sam najmanji među apostolima i nisam dostojan zvati se apostolom jer sam progonio Crkvu Božju. Ali milošću Božjom jesam što jesam i njegova milost prema meni ne bijaše zaludna; štoviše, trudio sam se više nego svi oni – ali ne ja, nego milost Božja sa mnom.
Ili dakle ja ili oni: tako propovijedamo, tako vjerujete.

Ps 118,1-2.16-17.28-28

Aleluja! Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!

Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja me uzdigne desnica,

Gospodnja se proslavi desnica!

Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivat ću djela Gospodnja.
Ti si Bog moj – tebi zahvaljujem:
Bože moj, tebe ja uzvisujem.

Lk 7,36-50
Neki farizej pozva Isusa da bi blagovao s njime. On uđe u kuću farizejevu i priđe stolu. Kad eto neke žene koja bijaše grešnica u gradu. Dozna da je Isus za stolom u farizejevoj kući pa ponese alabastrenu posudicu pomasti i stade odostrag kod njegovih nogu. Sva zaplakana poče mu suzama kvasiti noge: kosom ih glave svoje otirala, cjelivala i mazala pomašću.
Kad to vidje farizej koji ga pozva, pomisli: »Kad bi ovaj bio Prorok, znao bi tko i kakva je to žena koja ga se dotiče: da je grešnica.« A Isus, da mu odgovori, reče: »Šimune, imam ti nešto reći.« A on će: »Učitelju, reci!« A on: »Neki vjerovnik imao dva dužnika. Jedan mu dugovaše pet stotina denara, drugi pedeset. Budući da nisu imali odakle vratiti, otpusti obojici. Koji će ga dakle od njih više ljubiti?« Šimun odgovori: »Predmnijevam, onaj kojemu je više otpustio.« Reče mu Isus: »Pravo si prosudio.« I okrenut ženi reče Šimunu: »Vidiš li ovu ženu? Uđoh ti u kuću, nisi mi vodom noge polio, a ona mi suzama noge oblila i kosom ih svojom otrla. Poljupca mi nisi dao, a ona, otkako uđe, ne presta mi noge cjelivati. Uljem mi glave nisi pomazao, a ona mi pomašću noge pomaza. Stoga, kažem ti, oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo. Komu se malo oprašta, malo ljubi.« A ženi reče: »Oprošteni su ti grijesi.« Sustolnici počeli nato među sobom govoriti: »Tko je ovaj da i grijehe oprašta?« A on reče ženi: »Vjera te tvoja spasila! Idi u miru!«

Ant. 3. Sada nasta spasenje i kraljevstvo Boga našega.

    Zahvaljujemo ti, Gospodaru, Bože Svevladaru,
        koji jesi i koji bijaše *
        zato što si uzeo u ruke moć svoju veliku
        i zakraljio se!

    Gnjeviše se narodi,
        ali dođe srdžba tvoja *
        i čas da se sudi mrtvima
    i naplata dade slugama,
        tvojim prorocima i svetima *
        i svima koji se boje imena tvoga,
        malima i velikima.

    Sada nasta spasenje i snaga †
        i kraljevstvo Boga našega *
        i vlast Pomazanika njegova!
    Jer, zbačen je tužitelj braće naše *
        koji ih dan i noć optuživaše
        pred Bogom našim.

    Ali oni ga pobijediše krvlju Jaganjčevom
        i riječju svoga svjedočanstva: *
        nisu ljubili života svoga - sve do smrti.
    Zato, veselite se, nebesa, *
        i svi nebesnici!

    Slava Ocu i Sinu *
        i Duhu Svetomu.
    Kako bijaše na početku, †
        tako i sada i vazda *
        i u vijeke vjekova.

     Amen.

Ant. Sada nasta spasenje i kraljevstvo Boga našega.

KRATKO ČITANJE Usp. Kol 1, 23

Ostanite u vjeri utemeljeni, stalni i nepoljuljani u nadi evanđelja koje čuste, koje se propovijeda svakom stvorenju pod nebom.

KRATKI OTPJEV

R. Gospodin je pastir moj * ni u čem ja ne oskudijevam. Gospodin.
O. Na poljanama zelenim on mi daje odmora. * Ni u čem ja ne oskudijevam. Slava Ocu. Gospodin.




EVANĐEOSKI HVALOSPJEV

Ant. Gladne pravde Gospodin siti i napuni dobrima.

Izgovarajući početni redak znamenujemo se križem.

    Veliča * duša moja Gospodina
    i klikće duh moj *
        u Bogu mome Spasitelju,
    što pogleda na neznatnost službenice svoje: *
        odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.
    Jer velika mi djela učini Svesilni, *
        sveto je ime njegovo.
    Od koljena do koljena dobrota je njegova *
        nad onima što se njega boje.

    Iskaza snagu mišice svoje, *
        rasprši oholice umišljene.
    Silne zbaci s prijestolja, *
        a uzvisi neznatne.
    Gladne napuni dobrima, *
        a bogate otpusti prazne.

    Prihvati Izraela, slugu svoga, *
        kako obeća ocima našim:
    spomenuti se dobrote svoje *
        prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.

    Slava Ocu i Sinu *
        i Duhu Svetomu.
    Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda *
        i u vijeke vjekova. Amen.

Ant. Gladne pravde Gospodin siti i napuni dobrima.

PROŠNJE

Pobožno se pomolimo Kristu, svjetlu naroda i radosti svega živoga:

Gospodine, daj nam svjetlost, mir i spasenje.

Gospodine, svjetlo nepomućeno i Riječi Očeva, došao si sve ljude spasiti:
-upravljaj katekumenima svoje Crkve da u tebi nađu svjetlost.

Gospodine, ne gledaj na naše grijehe,
-jer u tebe je milosrđe.

Ti hoćeš da ljudi svojim umom istražuju tajne prirode kako bi svijetom zagospodarili:
-daj da znanost i tehnika služe tebi na slavu i na dobrobit svih ljudi.

Štiti sve one koji u svijetu služe braći ljudima:
-daj da svoju službu vrše slobodno i bez ikakve zapreke i štete.

Gospodine, nitko ne zatvara što ti otvaraš:
-privedi svome svjetlu pokojne koji preminuše u nadi uskrsnuća.

    Oče naš...

Povratak na kalendar…