Siksto, papa, i drugovi

Kajetan, Donat

7. kolovoza 2026. — Siksto, papa, i drugovi

Sveci Mučenici

Car Valerijan (253-260) je g. 257. na veoma prepreden, ali u isto vrijeme i grub način počeo progoniti kršćanstvo. Bilo je to od rimskih careva takozvano osmo progonstvo. U drskom i smišljenom proračunu progonstvo se naročitom žestinom okomilo na kler, na pastire, prema onoj: "Udarit ću pastira, pa će se ovce razbježati." Žrtva je toga progonstva 6. kolovoza 258. bio i rimski biskup, papa Siksto II. On je bio tek godinu dana ranije izabran za rimskoga biskupa.

Pontius, životopisac svetoga biskupa i mučenika Ciprijana, Sikstova suvremenika, piše da je Siksto bio dobar, miroljubiv i ugledan biskup. O njemu piše sam sveti Ciprijan ovako: "Znajte da je Siksto s četiri đakona 6. kolovoza uhvaćen na groblju." Bilo je to u Kalistovim katakombama, gdje je odmah bio i pogubljen. Tu mu je jedno vrijeme tijelo bilo pokopano dok je kasnije preneseno u njegovu baziliku na Latinskoj cesti.

Koliko je bio poštovan u Rimu, dokazom je i to što je ušao uz apostole i neke druge slavne mučenike u rimski misni kanon. On je dapače između papa mučenika jedan od najviše poštivanih. Svojim ga je grobnim natpisima proslavio i papa Damaz.

Nah 2,1-1
Gledajte, preko gora hrli glasnik, on naviješta: »Spasenje!«
Svetkuj svoje blagdane, Judo,
ispuni svoje zavjete,
jer Belijal više neće prolaziti po tebi,
on je sasvim zatrt.

Nah 3,1-3.6-7
Teško gradu krvničkom, pun je laži,
prepun grabeža,
s pljačkanjem on ne prestaje!
Slušajte! Pucaju bičem!
Slušajte! Štropot točkova!
Konji upropanj,
kola poskakuju.
Konjanici u stremenu,
mačevi sjaju,
koplja sijevaju ...
gomile ranjenih,
snopovi mrtvih,
trupla unedogled,
svuda se o truplo spotiče!
Bacit ću na tebe smeće,
osramotit ću te,
izložiti na stup sramote.
Svaki koji te vidi,
bježat će od tebe. Reći će:
‘Niniva! Kakva razvalina!’
Tko je može požaliti?
Gdje joj naći tješitelje?«

Pnz 32,35c-36.39-39.41-41

Jer blizu je dan njihove propasti,
udes njihov brzo im se bliži!

Vidite sada da ja, ja jesam,
i da drugog Boga pored mene nema!
Ja usmrćujem i oživljujem;
ja udaram i iscjeljujem
(i nitko se iz ruke moje ne izbavlja).
ako naoštrivši mač svoj blistavi
ne uzmem sud u svoje ruke
da svojim odmazdim dušmanima,
da naplatim onima koji mene mrze.

Mt 16,24-28
Tada Isus reče svojim učenicima: »Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, a tko izgubi život svoj poradi mene, naći će ga. Ta što će koristiti čovjeku ako sav svijet stekne, a životu svojemu naudi? Ili što će čovjek dati u zamjenu za život svoj? Doći će, doista, Sin Čovječji u slavi Oca svoga s anđelima svojim i tada će naplatiti svakomu po djelima njegovim.«
»Zaista, kažem vam, neki od ovdje nazočnih neće okusiti smrti dok ne vide Sina Čovječjega gdje dolazi sa svojim kraljevstvom.«


    Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, *
        po velikom smilovanju
        izbriši moje bezakonje!
    Operi me svega od moje krivice, *
        od grijeha me mojeg očisti!

    Bezakonje svoje priznajem, *
        grijeh je moj svagda preda mnom.
    Tebi, samom tebi ja sam zgriješio *
         i učinio što je zlo pred tobom:
    pravedan da budeš prema svojim riječima *
        i bez prijekora kada te sudili budu.

    Evo, grešan sam već rođen, *
        u grijehu me zače majka moja.
    Evo, ti ljubiš srce iskreno, *
        u dubini duše učiš me mudrosti.

    Poškropi me izopom da se očistim, *
        operi me, i bit ću bjelji od snijega!
    Objavi mi radost i veselje, *
        nek se obraduju kosti satrvene!

    Odvrati lice od grijeha mojih, *
        izbriši svu moju krivicu!
    Čisto srce stvori mi, Bože, *
        i duh postojan obnovi u meni!

    Ne odbaci me od lica svojega *
        i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
    Vrati mi radost svoga spasenja *
       i učvrsti me duhom spremnim!

    Učit ću bezakonike tvojim stazama, *
        i grešnici tebi će se obraćati.
    Oslobodi me od krvi prolivene, †
        Bože, Bože spasitelju moj! *
        Nek mi jezik kliče pravednosti tvojoj!

    Otvori, Gospodine, usne moje, *
        i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.
    Žrtve ti se ne mile, *
        kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.
    Žrtva Bogu duh je raskajan, *
        srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.

    U svojoj dobroti milostiv budi Sionu, *
        i opet sagradi jeruzalemske zidine!
    Tada će ti biti mile žrtve pravedne, †
        prinosi i paljenice, *
        i tad će se prinositi teoci na žrtveniku tvojemu.

    Slava Ocu i Sinu *
        i Duhu Svetomu.
    Kako bijaše na početku, †
        tako i sada i vazda *
        i u vijeke vjekova.                       

     Amen.

Ant. Srce raskajano i ponizno, Bože, nemoj prezreti.


    Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, *
        po velikom smilovanju
        izbriši moje bezakonje!
    Operi me svega od moje krivice, *
        od grijeha me mojeg očisti!

    Bezakonje svoje priznajem, *
        grijeh je moj svagda preda mnom.
    Tebi, samom tebi ja sam zgriješio *
         i učinio što je zlo pred tobom:
    pravedan da budeš prema svojim riječima *
        i bez prijekora kada te sudili budu.

    Evo, grešan sam već rođen, *
        u grijehu me zače majka moja.
    Evo, ti ljubiš srce iskreno, *
        u dubini duše učiš me mudrosti.

    Poškropi me izopom da se očistim, *
        operi me, i bit ću bjelji od snijega!
    Objavi mi radost i veselje, *
        nek se obraduju kosti satrvene!

    Odvrati lice od grijeha mojih, *
        izbriši svu moju krivicu!
    Čisto srce stvori mi, Bože, *
        i duh postojan obnovi u meni!

    Ne odbaci me od lica svojega *
        i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
    Vrati mi radost svoga spasenja *
       i učvrsti me duhom spremnim!

    Učit ću bezakonike tvojim stazama, *
        i grešnici tebi će se obraćati.
    Oslobodi me od krvi prolivene, †
        Bože, Bože spasitelju moj! *
        Nek mi jezik kliče pravednosti tvojoj!

    Otvori, Gospodine, usne moje, *
        i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.
    Žrtve ti se ne mile, *
        kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.
    Žrtva Bogu duh je raskajan, *
        srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.

    U svojoj dobroti milostiv budi Sionu, *
        i opet sagradi jeruzalemske zidine!
    Tada će ti biti mile žrtve pravedne, †
        prinosi i paljenice, *
        i tad će se prinositi teoci na žrtveniku tvojemu.

    Slava Ocu i Sinu *
        i Duhu Svetomu.
    Kako bijaše na početku, †
        tako i sada i vazda *
        i u vijeke vjekova.                       

     Amen.

Ant. Srce raskajano i ponizno, Bože, nemoj prezreti.


    Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, *
        po velikom smilovanju
        izbriši moje bezakonje!
    Operi me svega od moje krivice, *
        od grijeha me mojeg očisti!

    Bezakonje svoje priznajem, *
        grijeh je moj svagda preda mnom.
    Tebi, samom tebi ja sam zgriješio *
         i učinio što je zlo pred tobom:
    pravedan da budeš prema svojim riječima *
        i bez prijekora kada te sudili budu.

    Evo, grešan sam već rođen, *
        u grijehu me zače majka moja.
    Evo, ti ljubiš srce iskreno, *
        u dubini duše učiš me mudrosti.

    Poškropi me izopom da se očistim, *
        operi me, i bit ću bjelji od snijega!
    Objavi mi radost i veselje, *
        nek se obraduju kosti satrvene!

    Odvrati lice od grijeha mojih, *
        izbriši svu moju krivicu!
    Čisto srce stvori mi, Bože, *
        i duh postojan obnovi u meni!

    Ne odbaci me od lica svojega *
        i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
    Vrati mi radost svoga spasenja *
       i učvrsti me duhom spremnim!

    Učit ću bezakonike tvojim stazama, *
        i grešnici tebi će se obraćati.
    Oslobodi me od krvi prolivene, †
        Bože, Bože spasitelju moj! *
        Nek mi jezik kliče pravednosti tvojoj!

    Otvori, Gospodine, usne moje, *
        i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.
    Žrtve ti se ne mile, *
        kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.
    Žrtva Bogu duh je raskajan, *
        srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.

    U svojoj dobroti milostiv budi Sionu, *
        i opet sagradi jeruzalemske zidine!
    Tada će ti biti mile žrtve pravedne, †
        prinosi i paljenice, *
        i tad će se prinositi teoci na žrtveniku tvojemu.

    Slava Ocu i Sinu *
        i Duhu Svetomu.
    Kako bijaše na početku, †
        tako i sada i vazda *
        i u vijeke vjekova.                       

     Amen.

Ant. Srce raskajano i ponizno, Bože, nemoj prezreti.

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti iz Kršćanske sadašnjosti

0