Zbirka pjesama Lijepo mi je s tobom te knjiga izabranih misli Košare pune sna Antona Tamaruta predstavljene su 27. svibnja navečer u Zagrebu. U ime izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost okupljene je pozdravila voditeljica marketinga, Tihana Pšenko Miloš, osvrnuvši se na višegodišnju suradnju s prof. Antonom Tamarutom čijih je čak 15 knjiga objavljeno u Kršćanskoj sadašnjosti, samostalno ili u suizdanju s Kršćanskim kulturnim centrom. „Tamarutova riječ – bila ona u formi teološke misli, homiletskoga govora ili uobličena u stihu – nosi pečat autentičnosti, duboke vjere, ali i izrazite osjetljivosti za čovjeka, svakodnevicu, za ono obično koje ipak može biti vrlo dragocjeno. To je osobito prisutno i u knjigama o kojima će se danas govoriti. Kršćanska sadašnjost, pod uredničkim vodstvom glavnog urednika i direktora Stjepana Brebrića, i dalje ostaje vjerna svojem poslanju da prepoznaje, njeguje i objavljuje glasove koji nadahnjuju – a prof. Anton Tamarut zasigurno je jedan od takvih glasova“, kazala je Tihana Pšenko Miloš na početku predstavljanja.

U punoj dvorani Concept by Atlas na Zrinjevcu urednica knjige Košare pune sna, Marija Perčić, članica udruge vjernika laika Kršćanski kulturni centar, predstavila je prvo to posebno izdanje, rukovet misli Antona Tamaruta i čak osam njegovih knjiga (Smijem biti slab, Oduševljeno bez fanatizma, Obiteljsko lice Crkve, Bog milosrđa i radosti, Kako je lijepo moći vjerovati, Put vjernosti ili različito ruho iste ljubavi te Nasmijana svjetlost svijeta), u izdanju Kršćanske sadašnjosti i dijelom suizdanju s Kršćanskim kulturnim centrom. 

„Dvadeset je godina otkako poznajem profesora Tamaruta i otkako surađujemo. S velikim sam veseljem prebirala i odabirala njegove tekstove za ovu prvu zbirku izabranih misli. Svi mi koji smo čitali Tamarutova djela slažemo se da je njegov stil pisanja praćen stručnošću i profinjenošću izričaja, nevjerojatnom tečnošću, poetikom i ljepotom jezika“, kazala je Marija Perčić, dodajući da Tamarut u svojim tekstovima daje viziju novog neba i nove zemlje, a njegovi teološki tekstovi nose u sebi prozračnost i ljepotu vjere, govore o Isusu radosnim jezikom – nisu opterećeni grijehom, već uspravljaju čitatelja, bude mu nadu i vjeru u radosnog Boga.

>>> Fotogaleriju događaja pogledajte ovdje

Košare pune sna – „sjemenke svjetlosti“ Tamarutove teologije

Izbor tekstova za zbirku Košare pune sna nastajao je postupno, u hodu, na putu, za potrebe vjerničke zajednice u crkvi svetoga Vinka u srcu Zagreba i Kršćanskoga kulturnog centra, udruge vjernika laika proistekle iz te zajednice. Ovim izabranim mislima nadahnjivali su se njihovi molitveni susreti, euharistijska klanjanja, druženja i razne druge prigode.

„Njegova teologija je radosna teologija. Ona je suvremena i svevremena, zahtjevna i izazovna. Potiče na ljepotu proučavanja riječi Božje, učenja i zajednicu kršćanskog puta i življenja u prilog Crkve“, kazala je Marija Perčić. U svojem je izlaganju kazala da je za ovim izborom „sjemenki svjetlosti“ posegnula kako bi čitateljima približila Tamarutovu radosnu, milosrdnu teologiju. 

„Ovi izabrani tekstovi su i razgovorni tekstovi, možemo ih čitati i promišljati sami, mogu biti osobna molitva, ali i zajednička, mogu biti predložak za međusobne razgovore u obitelji, u zajednicama, među prijateljima, mogu se čitati kod kuće, u tramvaju, svugdje gdje idemo i jesmo. Svakako je prikladna za dar, način da nekog obradujemo“, zaključila je urednica knjige Košare pune sna, Marija Perčić. 

Fra Ivan Majić: ‘Tamarut je pjesnik ushita i radosti’

Zbirku pjesama Lijepo mi je s tobom predstavili su potom fra Ivan Majić i don Anton Šuljić.

„Anton Tamarut je svećenik, profesor, predavač, ali on je pored svega drugo i prije svega drugoga pjesnik. Imam privilegij govoriti o njegovim pjesmama jer su one pokazatelj onoga što za Tamaruta znači biti pjesnik. Pjesnik se može biti pretenciozno, pompozno, glasno i bučno. Ali biti pjesnikom može se biti i skromno, ponizno, blago, gotovo usputno. On je baš takav. I zato bih rekao da je ova poezija odraz njegove filozofije života“, kazao je fra Ivan Majić. Dodao je da Tamarutovi stihovi nisu nametljivi te da se baš u tome vidi njegova veličina i važnost. Osvrnuo se i na autorovu „jednostavnu univerzalnost: „U njegovim se stihovima svatko može pronaći i prepoznati, a ta se jednostavnost može vidjeti i u samom naslovu zbirke. Naslov Lijepo mi je s tobom zagonetan je, ne zna se na koga se to odnosi, ali baš zato taj naslov pokriva oba smjera onoga jedinoga bitnoga, a to je ono što će ostati i kad jezici zamuknu, kad znanje prestane i kad prorokovanja zašute, a to je ljubav. Lijepo mi je s tobom pokriva i horizontalni ja – ti odnos, ali i vertikalni Ti – ja odnos, gdje je Ti pisano velikim početnim slovom“, kazao je fra Ivan Majić, nekadašnji student profesora Tamaruta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a danas prijatelj.

„Njegova poezija je otvorena u svojoj tajnovitosti. Nije to otvorenost u hermetičnosti, kompliciranosti, kompleksnosti, jer kad je tako, tada tekst prestaje biti otvoren. Nije to ni otvorenost u jednostavnosti, jer bi onda možda bila banalna i odustala bi od onog estetskog u sebi. Čini mi se da Tamarut uživa u tome da tajna ostane tajna (to je iz pjesme Tajna)“, istaknuo je fra Majić među ostalim. Uz jezik, čakavštinu i rodnu pjesnikovu Novalju, fra Majić ukazao je na to da se u zbirci jasno očituje kolorit mora, mediteranskog života, otočkog univerzuma.

„Za mene je Tamarut prvo pjesnik, a onda sve ostalo. Puno bih propustio kada ne bio spomenuo da je on pjesnik ushita i radosti“, zaključio je.

Don Anton Šuljić: Tamarutova poetika čovjekolike ispovjednosti

O zbirci Lijepo mi je s tobom potom je govorio don Anton Šuljić, svećenik i publicist, autorov prijatelj i sumještanin iz Novalje koji dobro poznaje cjelokupan Tamarutov opus. 

„Novom zbirkom pjesama Anton Tamarut potvrđuje se i pozicionira u našoj suvremenosti kao zreo pjesnik sasvim domišljena i cizelirana izričaja, birane metaforičnosti, zaigrana i zrela stiha, suptilna poznavatelja duhovnog, angažirana suvremenika i osebujna čakavca. Njegova poetika iz zbirke u zbirku sve je slobodnija pa i jednostavnija, a ipak mudra i dobrohotna dotle da ćemo, čitajući ju, osjetiti kako nas je uvukao u svoje razloge, otkrio nam neke važne vidike svojega i našeg ozemlja duha u kojem riječ i izričaj zauzimaju temeljno svoje svojstvo – da se divimo i čudimo njihovoj snazi, novoj prodornosti i neslućenim značenjima“, kazao je don Anton. 

Naglasio je da Tamarut svoje teme i nadahnuća nalazi u prirodi i u odnosima, u zagrebačkim i otočnim vedutama, u susretima s ljudima i usputnim doživljajima, u slučajnostima i u običnostima. Kao i u dosadašnjim zbirkama, pa i knjigama teologijskog određenja, Tamarut voli svjetlost, (o)smijeh, blizinu, oduševljenje, radost i nadu – što su samo neki pojmovi prisutni već u naslovima njegovih knjiga, a to je potvrdio i prvom cjelinom ove knjige – koja je podijeljena u šest cjelina – naslovivši ju Svjetlost iz koje ne umijem izaći.

Don Anton Šuljić u svojem se osvrtu na zbirku Lijepo mi je s tobom osvrnuo i na neke konkretne pjesme npr. Meni je lako, Kad pada kiša, U tvojoj blizini, Lijepo mi je s tobom…). 

„Odričući se teologalnog diskursa pjesnik Tamarut progovara iz vlastite kože, no nije da se ne sluti i ne ćuti dubina njegovih misli što ih napaja na duhovnome vrelu. Pa i one koje na prvi pogled upućuju na pȗt. Zna Tamarut što znači staroslavenski izraz i vaplti se (zaputiti se)! Čini se da je to ključ njegove čežnje za svjetlošću“, kazao je don Šuljić, pročitavši za kraj čakavsku pjesmu Antonja, posebno karakterističnu, a Novaljcima svakako amblematičnu kao mjesto radnje.

Okupljenima se na kraju obratio i sam autor, prof. Anton Tamarut, zahvalivši svima okupljenima na dolasku te onima koji su sudjelovali u pripremi predstavljanih knjiga, napose predstavljačima, i prijateljima koji su pomogli u samoj organizaciji događaja.

Predstavljanje je obogatio i glumac Robert Kurbaša koji je čitao Tamarutove stihove i ulomke iz predstavljenih knjiga, dajući im tako voluminoznost, pa gotovo i sliku, što je publika itekako prepoznala.

Knjige Lijepo mi je s tobom i Košare pune sna potražite u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.