Štovanje sv. Jeronima bitan je dio hrvatske kulturne tradicije, koja mu mjesto rođenja smješta upravo u Hrvatsku (Istra, Dalmacija, Međimurje), a njegovu književnu djelatnost povezuje s početcima hrvatske kulture, glagoljskim pismom i prijevodom Biblije. Zato njegov kult i književno stvaralaštvo prožimaju hrvatsku pisanu riječ od samih njezinih početaka, ogledajući se i u drugim umjetničkim oblicima. Upravo se u rujnu obilježava spomen na sv. Jeronima (30. rujna), a Kršćanska sadašnjost u toj prigodi kao Knjigu mjeseca ističe iznimno djelo iz svoje serije Kršćanski klasici – knjigu Jeronimove hagiografije. Tijekom cijeloga rujna ovo vrijedno izdanje dostupno je u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti po posebnoj cijeni, sniženoj za 40 %.

Biseri kršćanske hagiografije

U knjizi su priređene tri Jeronimove monaške biografije, „biseri kršćanske hagiografije”, koje su bile najpopularniji hagiografski tekstovi srednjega vijeka:

Život sv. Pavla prvoga pustinjaka / Vita beati Pavli Monachi Thebaei

Život svetoga Hilariona / Vita Hilarionis

Život Malkov / [Vita Malchi] de Monacho captivo

Priče su to o kršćanskim začetnicima monaškoga života koji su pred progonima svoja utočišta pronašli u sirijskim, palestinskim i egipatskim pustinjama. Zbog književne vještine, jezične sočnosti, pripovjednosti i neposrednosti ovi su životopisi doživjeli iznimnu popularnost te utjecali na razvoj kršćanske hagiografske književnosti i oblikovanje hagiografije kao novoga književnog žanra.

Između predaje, prirode i hrvatske tradicije

Središnji dio ove knjige čine prijevodi spomenutih tekstova na hrvatski jezik s usporednim latinskim izvornikom, koje su priredili i preveli s latinskoga Vesna Badurina-Stipčević i Vinko Grubišić. Legendama prethodi književno-povijesna studija V. Badurine-Stipčević Jeronimove hagiografije u hrvatskoj književnoj tradiciji, koja daje cjelovitu sliku o važnosti Jeronimova stvaralaštva i širenju njegovih djela s posebnim osvrtom na hrvatsku pisanu riječ, gdje ih nalazimo u glagoljskim brevijarima i zbornicima te latiničkim tekstovima poput Dubrovačkog legendarija i Žića svetih otaca.

U 18 poglavlja o Životu sv. Pavla Pustinjaka Jeronim piše o susretu i prijateljstvu sv. Pavla i sv. Antuna, pri čemu je snaga prijateljstva naglašena poslušnošću divljih životinja – gavrana koji im donosi kruh i lavova koji sudjeluju u Pavlovu pogrebu. Ova animalistička komponenta naglašava jedinstvo čovjeka i prirode te tajnovitu mogućnost suglasja, što je i u današnje vrijeme posebno aktualna tema. S druge strane, Legenda o sv. Hilarionu Opatu iz Tebe ispričana je u 33 poglavlja i ima posebno mjesto u starijoj hrvatskoj književnosti, od predaja o dalmatinskom Epidauru čije stanovnike sv. Hilarion oslobađa od strašnoga zmaja Boasa, preko lekcija u hrvatskoglagoljskim brevijarima i evokacije njegova lika u Marulića, pa sve do legende u Glavinića i Gašparotija. Zaključnom studijom V. Grubišića Sv. Jeronim književnik zaokružena je slika o piscu koji je stvarao kršćansku beletristiku. To na poseban način potvrđuje i poema Paula Claudela Sveti Jeronim zaštitnik književnika, dok sama knjiga, započeta Marulićevim Epitafom sv. Jeronimu, završava himnom sv. Jeronimu iz starog oficija u biskupiji senjskoj te bogatim popisom radova.

Knjigu Jeronimove hagiografije tijekom rujna nabavite uz popust od 40 % u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti i uživajte u ovim klasičnim hagiografskim djelima, nezaobilaznima za razumijevanje hrvatske i europske književne baštine.