Na zalihi
“Sabrao sam, evo, malu rukovet teoloških eseja i razmišljanja koje nazvah domovinskim. Na sljedećoj stranici naznačujem gdje je većina napisa objavljena, neki su neizdani. Napisani su u različito vrijeme, više-manje izazvani događajima u lijepoj našoj domovini. I radosnim i žalosnim, uvijek u nadi. Tu je papa Ivan VIII. i hrvatski knez Branimir, o Branimirovoj godini (879.-1979.), te mala uspomena na solinsko slavlje “Trinaest stoljeća hrvatskoga kršćanstva”, godine 1976. Pozabavio sam se, teološki, i A. G. Matošem i Tinom Ujevićem, Dulčićevim Kristom u Splitu te Ivanom Meštrovićem i Jozom Kljakovićem u crkvi sv. Marka u Zagrebu. Pokušao sam teološki razmišljati i o hrvatskoj zagorskoj duši, povodom Krapinskoga festivala 1971. Želio sam sačuvati i nekoliko proživljaja iz preteškog vremena agresije na Hrvatsku 1991. i 1992. S udivljenjem se često u duši navraćam na naše svete ljude, ovdje na sv. Leopolda Mandića i bi. Alojzija Stepinca. Uvijek iznova, i ovdje, rado hodočastim Blaženoj Djevici Mariji, koja je “Advocata Croatiae”, u njezinim svetištima na Mariji Bistrici i u Remetama kraj Zagreba. Završavam razmišljanjem o našoj, smijem reći, hrvatskoj marijanskoj himni ZDRAVO DJEVO … kraljice Hrvata. Na Mariji Bistrici, na začelju bazilike, izvana, stoji natpis koji izražava najljepšu hrvatsku molitvu za domovinu.”
Bonaventura Duda rođen je 14. siječnja 1924. u Rijeci. Bio je član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, a umro je 3. kolovoza u Franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu, u 94. godini života, 76. redovništva i 68. svećeništva. Većinu života živio je i djelovao u Franjevačkom samostanu sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu. Bio je jednostavna i sveta života. Smatran je najuglednijim franjevcem na hrvatskom jezičnom području. Bio je teolog, bibličar, profesor-emeritus Sveučilišta u Zagrebu,…
Povezani proizvodi
Prijavite se na naš newsletter
Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajnte novosti iz Kršćanske Sadašnjosti