Čitatelji su uvijek u pravu i znaju što vole. Pred vama je pet najprodavanijih naslova Kršćanske sadašnjosti prošloga rujna, knjige koje su krajem ljeta ohrabrile mnoge čitatelje pred novu školsku godinu i novu radnu jesen.
Izvod iz kršćanstva. Kako vjerovati u 21. stoljeću?
Drugo izdanje stiglo je jer je prvo u kratkom roku nestalo s polica. Mladi književni komparatist, katolički laik i intelektualac Matija Štahan u Izvodu iz kršćanstva skuplja refleksije o tome kako vjeru danas braniti i kako je smjestiti u kulturu u kojoj živimo. Naslov namjerno odzvanja na Ratzingerov klasik Uvod u kršćanstvo, ali Štahan ne piše udžbenički, već je riječ o svjedočanstvu, pozivu svakom vjerniku da istinu ne zadrži za sebe. Ne zaobilazi ni osjetljive teme kao što su pobačaj, eutanazija, teorije zavjere, pa i pitanje mogućih izvanzemaljaca. U središtu je i nova interpretacija lika i djela blaženoga Alojzija Stepinca. Filozofijska preciznost, teološka odvažnost i moralna svijest u jednoj knjizi, ponešto za svakoga tko traži misaoni vodič kroz napetosti ovoga trenutka, a ne još jedan stereotipni komentar sa strane.
Magnifica humanitas – Veličanstveno čovještvo (D-205). Enciklika o očuvanju osobe u doba umjetne inteligencije
Publika ne odustaje od pape Lava XIV. Prva enciklika novoga pape, „Veličanstveno čovještvo (Magnifica humanitas)“, čita se i treći mjesec zaredom. Biskup Rima ne kreće od novinske buke oko umjetne inteligencije, nego od socijalnog nauka koji je s Lavom XIII. počeo čitati društvenu zbiljnost teološki i tim ključem čita i stroj koji danas piše, bira i odlučuje umjesto čovjeka. Papa je nedvojbeno intelektualac, ali govori bez ikakve nadmenosti. Pitajući se što od osobe ostaje kad algoritam preuzme sud, Papin tekst ostaje na ljestvici dulje od vijesti koje ga komentiraju. Tiskani primjerak i dalje drži ono što ekran ne može: blaženi ritam ljudske rečenice.
Franjevački poziv. Sinteza ideala sv. Franje i sv. Klare
U ovoj franjevačkoj jubilarnoj godini, pozornost čitateljstva okrenuta je u smjeru Asizija. Nakon Povijesti franjevaštva, druga knjiga španjolskog kapucina i povjesničara Crkve Lázara Iriartea na hrvatskom. Franjevački poziv nije samo jedan pregled redovničke prošlosti nego sinteza onoga što su sveti Franjo i sveta Klara živjeli: nasljedovanje Krista u siromaštvu i poniznosti, jednostavnost, poslušna ljubav, bratstvo otvoreno svim ljudima, apostolska i misionarska prisutnost. Kroz sedamnaest poglavlja provlače se iste velike teme (kristološke, ekleziološke, karizmatske) onako kako su vidljive u ovo dvoje čuvenih stanovnika Asizija. Iriarte, doktor crkvene povijesti s Gregoriane i dugogodišnji profesor na Antonianumu, piše iznutra, kao netko tko je habit odjenuo 1931. i franjevačku duhovnost predavao cijeli život. Suizdanje Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića i Kršćanske sadašnjosti, knjiga za svakoga tko franjevaštvo želi čitati kao poziv, a ne samo kao povijest.
Ivan Pavao II. Tajna Karola Wojtyle
Poljski svetac i dalje zanima hrvatsku publiku. Gotovo osamnaest godina Andreas Englisch pratio je papu Ivana Pavla II. kao novinski izvjestitelj: u Vatikanu i u zrakoplovu, na putovanjima diljem svijeta. Iz toga nije izašla službena biografija, nego knjiga iz neposredne blizine. Vidio je Papu kako se smije i kako plače, kako očajava, griješi i pokušava ispraviti pogrešku, i smio je s njim o tome razgovarati. Znao je što ga ljuti, što ga gnjavi, što jede i što bi rado činio, a nije mu bilo dopušteno. „Papa je dugo bio moj posao, ništa više, dok odjednom nije prestao biti samo posao“, piše u uvodu. Na 290 stranica Englisch, njemački vatikanski dopisnik koji od 1987. živi u Rimu, opisuje što se događa iza kulisa i u čemu je bila snaga čovjeka o kojem se toliko raspravljalo. Humora ne manjka! Za čitatelja koji Wojtylu želi upoznati izbliza!
Opasni Bog
Knjiga oca Stanka Perice također plijeni čitateljsku pozornost. Popularni isusovac objašnjava pojam „migrant“, prati Bibliju od Staroga zavjeta – Izrael je narod migranata – do Crkve kao Novog Izraela i pokazuje kako socijalni nauk, od Drugoga vatikanskog koncila do papa Pavla VI., Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i Franje, skrb za migrante čini dijelom pastoralnog djelovanja. Jedinstveno empirijsko istraživanje među samim migrantima prelazi iz teorije u praksu. Integracija bez religijske dimenzije vodi getoizaciji i radikalizaciji; međureligijski dijalog je neizostavan. Složena, a ključna tema – napisana jasno i privlačno.
Sve navedene naslove pronaći ćete u knjižarama ili web knjižari Kršćanske sadašnjosti.
