Prof. dr. sc. Mario Cifrak rođen je 1966. godine u Virovitici.
Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a maturirao 1985. na Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Zagrebu. Diplomirao je 1993. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je kasnije i doktorirao. Na Papinskom biblijskom institutu u Rimu stekao je 1997. licencijat biblijskih znanosti, a 2001. doktorirao je teologiju na Sveučilištu u Freiburgu.
Za svećenika je zaređen 1993. godine. Od 2003. zaposlen je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je napredovao od asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju (2023.). Predavao je Sveto pismo Novoga zavjeta, bio je pročelnik Katedre, predstojnik Instituta za teološku kulturu te prodekan.
Od 2017. do 2021. obnašao je dužnost dekana KBF-a. Bio je gostujući predavač na sveučilištima u Grazu i Skoplju. Dobitnik je međunarodne nagrade Joachim Gnilka (2021.).
Specijalist je za biblijsku teologiju i autor brojnih znanstvenih radova.

Prof. dr. sc. Nikola Hohnjec (Plavić, Zagorska Sela, 23. studenoga 1944.) hrvatski je katolički svećenik Zagrebačke nadbiskupije, bibličar i professor emeritus Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Teologiju je studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a poslijediplomsko obrazovanje nastavio je u Rimu, gdje je na Papinskom gregorijanskom sveučilištu stekao licencijat i doktorat iz teoloških znanosti te licencijat iz biblijskih znanosti na Papinskom biblijskom institutu. Za svećenika je zaređen 1972. godine.

Veći dio svojega znanstvenog i nastavnog rada posvetio je proučavanju Svetoga pisma Staroga zavjeta. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je starozavjetnu egzegezu i biblijsku teologiju, bio pročelnik Katedre Svetoga pisma Staroga zavjeta, prodekan za nastavu i studente te predstojnik Biblijskog instituta. Obnašao je i brojne odgovorne dužnosti u domaćim i međunarodnim biblijskim ustanovama, među kojima se ističu predsjedanje Odborom za osnutak Hrvatskoga biblijskog društva, čiji je bio prvi predsjednik, te članstvo u Katoličkoj biblijskoj federaciji i drugim stručnim organizacijama. Godine 2016. dodijeljeno mu je počasno zvanje professor emeritus.

S Kršćanskom sadašnjošću ostvario je dugogodišnju i plodnu suradnju. U njezinu je izdanju objavio niz zapaženih knjiga iz područja biblijske teologije i egzegeze, među kojima se ističu Novo stvaranje. Teologija novosti u Svetom pismu i njezin odraz u Crkvi, Ulaz u svijet Biblije, Djela proročka. Likovi i središnje proročke teme, Umijeće biblijske mudrosti, Tri biblijske filozofije života i Kasna i mudrosna Biblija, kao i suautorsko djelo Konkordancija nepromjenjivih dijelova Svetoga pisma. Šesnaest biblijskih hermeneutskih postavki (Ivana Stojkovića Dubrovčanina). Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova te jedan od najznačajnijih hrvatskih bibličara, čiji su priručnici desetljećima nezaobilazna literatura za studente teologije, vjeroučitelje, svećenike i sve zainteresirane za ozbiljno proučavanje Svetoga pisma.