„U ovoj sjajno polemičnoj i poučnoj knjizi autor upozorava na problem iskrivljavanja i falsificiranja odnosa znanosti i vjere koji je aktualan osobito danas zbog agresivnoga napada na vjeru s ateističkih i političkih pozicija, uz zlouporabu znanosti kao oruđa koje navodno ruši vjeru (…) Pozivajući se na najveće znanstvene i crkvene autoritete, autor polazi od postavke da je novovjeka znanost baština kršćanstva, odnosno da je nastala zahvaljujući kršćanskomu svjetonazoru te da su upravo kršćanski znanstvenici dali i daju nemjerljiv prinos njezinu razvoju i rastu. Kako bi dokazao postavljenu tezu, autor je rasvijetlio neka od najvećih prirodoznanstvenih otkrića i njihovu filozofsku, teološku i svjetonazorsku pozadinu. Tako primjerice baca novo svjetlo na srednji vijek koji je, istina, kao i većina drugih povijesnih etapa ‘bolovao’ od nemalih negativnosti, ali ga je istodobno krasila rijetko viđena vitalnost i povjerenje u um, što je pak omogućilo snažan razvoj znanosti. Upravo su u tome miljeu mogli stasati veliki intelektualci i istraživači kao što je primjerice franjevac Roger Bacon, ‘otac’ moderne prirodoznanstvene metode koju je poslije preuzeo Galilei, a u znanosti se rabi i danas“, piše o knjizi u Uvodu akademik Vladimir Paar. Autor kritički analizira razne slučajeve, poput onoga Giordana Bruna, ali se zaustavlja i na znanstvenicima i svećenicima kao što su bili Nikola Kopernik ili Nikola Kuzanski, a prokazuje i brojne falsifikate koji su nastali tijekom povijesti. Knjiga je objavljena kao suizdanje „Naših ognjišta“ iz Tomislavgrada i Kršćanske sadašnjosti.