Zapadna kultura ne može se zamisliti bez Biblije.

Tko otvori Bibliju ulazi zapravo u knjižnicu s više od 70 knjiga – nalazi tekstove koji su nastajali kroz cijelo jedno tisućljeće u svim mogućim književnim vrstama. Ovdje jedno uz drugo stoje mitsko i povijesno, epsko i lirsko, nježno i nasilno, vjeroispovijedno i liturgijsko, sumnjičavo i vizionarsko. Nama danas sve to nije baš uvijek otprve jasno – kulturni odmak suviše je velik. Stoga nas međunarodno priznati stručnjaci svojim iscrpnim prilozima i informacijama uvode u svijet Biblije i njezina okoliša. Tematski luk proteže se pritom od arheologije do političke teologije, od ekumene do dijaloga religija. Do riječi dolaze i kritički glasovi, primjerice u odnosu na povijest misija ili na religioznu jednostranost. Više od 400 slika popraćenih iscrpnim tumačenjima olakšavaju pristup biblijskim svjetovima.

Pokazuje se kako Božja riječ oslobađa od svakovrsnih prisila te uvijek iznova i uvijek drukčije pokreće čovjeka. U ime te riječi pripadnici svih religija pozvani su poći putovima koji vode onkraj onoga što je do sada poznato.

O »Biblijskoj arheologiji«, primjerice, piše Othmar Keel. On prikazuje iskapanja u Palestini i opisuje izraelsku religiju u svjetlu arheologije. Ilustracije kojima je popraćen ovaj prikaz od vrlo su velike važnosti za čitatelja koji želi upoznati starinu i Bibliju u odnosu na starinu. U članku »Biblija kao Božja riječ« Wilhelm Ziehr raspravlja o tomu kako je Biblija sastavljena, kada je i kako nastala, te kako je ona oblikovala kulturu Europe (istočne i zapadne), kako su je gledali i čitali siromasi (Biblia pauperum, Biblija siromaha).

Proslov knjizi teološki i pjesnički zgusnuto na jednoj stranici, poput nekog himna u čast Bibliji, napisao je Bonaventura Duda. 

Djelo je od svakodnevne koristi za čitanje i proučavanje Biblije i, povrh toga, mali muzej Biblije u povijesti umjetnosti.