Tko je sve od Hrvata u 19. stoljeću pisao teologiju, na kojem jeziku i oko čega su se sporili? Ova knjiga daje jasan i pregledan odgovor na jednom mjestu.

Nastavak je i širi okvir autorove knjige Hrvatske teološke polemike u 19. stoljeću (Zagreb, 2017.). Ovdje nije samo rasprava o polemikama, nego cjelovit pregled i bibliografija koja olakšava daljnje istraživanje.

Pregled počinje prosvjetiteljstvom i jozefinizmom, a važna prekretnica je 1849., kada u Zagrebu počinje izlaziti Katolički list, prve crkvene novine na hrvatskom jeziku. Kraj razdoblja smješten je oko 1914. – 1918., kad odlazi naraštaj teologa koji su vodili rasprave: Posilović, Iveković, Stadler, Štiglić i drugi.

Knjiga najprije opisuje stanje Crkve i društva kroz cijelo stoljeće. Zatim obrađuje Darwinovu teoriju i knjigu Antuna Kržana Postanak čovjeka, te teme poput ultramontanizma, odnosa vjere i razuma. Posebno se ističe jezična situacija: latinski još uvijek drži prosvjetu, hrvatske zemlje su razdijeljene, a kajkavski, štokavski i čakavski se međusobno spore, dok se njemački nakon 1848. vraća u upravu i u crkvu.

U knjizi je i pregled prijevoda Biblije (Kašić, Katančić, Škarićev „slavjano-dalmatinski“, Stadlerova evanđelja, Čebušnik) te posebno poglavlje o papinoj nezabludivosti, s naglaskom na Stadlera, Žerjavića, Posilovića, Ivekovića i Strossmayera, koji dogmu 1870. nije htio potpisati.

Sedmo poglavlje donosi abecedni popis značajnijih teologa i njihovih djela s kratkim opisima. Ističu se imena poput Stadlera, Strossmayera, Mahnića, Bujanovića, Barca, Kržana i Talije. Dodatci sadrže popis teoloških knjiga stoljeća (1081 naslov), popis ostalih autora (336 imena), časopise i kazalo. Obuhvaćeni su i Gradišće te hrvatski krajevi izvan današnje Hrvatske.