Propovijedi iz ostavštine poznatog teologa Herberta Haaga približavaju biblijsku poruku vazmenoga vremena do Duhova. One su ujedno i vatreni poziv na to da se u Crkvi ostvaruje evanđeoska sloboda i čovjekoljublje. Autor u knjigu uvodi prvom propovijedi prve korizmene nedjelje koju obilježava posebna svečanost, Isusov poziv za nasljedovanjem, ali i najavljuje velike teme našega postojanja: Boga i čovjeka, grijeh i milost.

Vjernike na 40-dnevnom hodu odricanja ohrabruje podsjećajući na svetkovinu otkupljenja, slobode za koju se pripremaju. Uz propovijedi za treću i petu korizmenu nedjelju, u onoj za Cvjetnicu navodi: „Muka ne može ne biti u našem životu, a također ona ni ne treba nedostajati u njemu.“

„U konačnici moramo razumjeti samo jedno: križ Isusov. Kad njega shvatimo, shvatili smo sve što moramo shvatiti na ovoj zemlji“, poruka je propovijedi Velikog petka. Metaforom prijelaza u uskrsnoj propovijedi autor opisuje Isusovu smrt kao prelazak u novi život koji nema kraja, a koji kršćani u vjeri u Isusa očekuju i za same sebe.

Upućujući na Isusa kao „svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka koji dođe na svijet“ (Iv 1,9), Haag poziva na promišljanje i pronalazak svjetla Kristova u vlastitom srcu. Uz propovijedi za Nedjelju uskrsnuća Gospodnjega i vazmene nedjelje, knjiga Uskrsnuti – postati slobodan donosi šest propovijedi za blagdan Duhova kroz koje autor Duha Svetoga tumači kao Duha djela i utjehe, Duha istine i ljubavi, Duha razlučivanja, Duha promjene i Duha jedinstva i različitosti.