Vazmeni homilijar Vladimira Zagorca donosi skup liturgijskih propovijedi vazmenog kruga crkvene godine.

Autor na samom početku Vazmenog homilijara definira prigodne pojmove, odnosno blagdane. Tako u uvodu navodi kako vazmeni krug liturgijske godine obuhvaća blagdan Vazma, tj. Veliki petak, Veliku subotu i Nedjelju uskrsnuća, Vazmenu pedesetnicu te četrdesetdnevnu pripravu za Vazam, Korizmu. Vazmeni kruh slavi u cijelosti prijelaz Kristov s ovoga svijeta k Ocu po muci, smrti i uskrsnuću. To je Kristovo otajstvo u užem smislu.

Od propovijedi za Pepelnicu, tj. Čistu srijedu, u kojoj navodi kako se naša duhovna obnova sastoji u obraćenju i polasku pravim putem, pa sve do Nedjelje pedesetnice, odnosno blagdana Duhova, autorove riječi Vazmenog homilijara pomažu nam u pripravi za Uskrs, ali i promišljanju o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću kao najvećem događaju kršćanske vjere.

Zaključna je propovijed ona za Duhovski ponedjeljak, blagdan Marije Majke Crkve, koja poziva na još jedan pogled na Kristovo vazmeno otajstvo i proslavu Marijine službe u njemu. Autor nas ovom propovijedi poziva da se ugledamo na Mariju i potiče da naše sudjelovanje u slavljenju Kristovih otajstava bude po njezinu uzoru – da prihvaćamo stav Krista i Marije, osjećaje Krista i Marije – jer time ćemo biti vjerna djeca i sljedbenici Marijini.