Biskupi kao dionici brige za sve Crkve svoju biskupsku službu, koju su primili biskupskim posvećenjem, vrše u zajednici i pod autoritetom Vrhovnog Svećenika. Što se tiče naučavanja i pastirskog vodstva cijele Crkve Božje svi su ujedinjeni u kolegiju ili tijelu. Oni tu službu vrše pojedinačno u dijelovima stada Gospodnjeg koji su im dodijeljeni, tako da svaki vodi brigu za mjesnu Crkvu koja mu je povjerena. Ponekad se neki od njih zajedno brinu za neke zajedničke potrebe svojih različitih Crkvi.

Imajući stoga pred očima prilike ljudskog društva, koje se u ovo naše vrijeme nalazi u snažnom razvoju, Sveti je Sabor želio točnije odrediti pastirsku službu biskupa te u ovom dokumentu donose slijedeće teme i zaključke: 1. Biskupi i opća Crkva (Uloga biskupa u općoj Crkvi; Biskupi i apostolska stolica); 2. Biskupi i posebne Crkve ili biskupije (Dijecezanski biskupi; Granice biskupija; Suradnici dijecezanskog biskupa u njegovoj pastirskoj službi: koadjutori i pomoćni biskupi, kurija i biskupijska vijeća, dijecezanski kler, redovnici); 3. Suradnja biskupa na zajedničkom dobru više Crkava (Sinode, sabori i, posebno, biskupske konferencije; Granice crkvenih provincija i uspostava crkvenih pokrajina; Biskupi u interdijecezanskoj službi).